Prije nešto više od dvije godine, Podgoričanin Vladimir V. Nikač, optužen da je držao paketić heroina sa 0,08 grama, koji je prema navodima optužnice namijenio za dalju prodaju, osuđen je na dvije godine zatvora. Da količina švercovane droge nije od presudnog uticaja na visinu zatvorske kazne, potvrđuje sudska praksa i pravosnažne odluke drugostepenih sudova. Apelacioni sud je smanjio prvostepenu presudu Vjekoslavu R. Lambuliću i osudio ga na tri i po godine zatvora, dok je presudom Višeg suda u Podgorici, osuđen na pet godina zatvora zbog šverca oko tri kilograma kokaina. Kao razlog da mu smanji kaznu, Apelacioni sud je utvrdio da je Viši sud pravilno odmjerio otežavajuće i olakšavajuće okolnosti prilikom odmjeravanja kazne, ali da nije dovoljno cijenio porodične prilike, jer je otac četvoro djece.
Količina švercovane droge samo je jedan od aspekata koji utiču na visinu zatvorske kazne
Kaznena politika za šverc droge je neujednačena, a količina opijata ne mora biti odlučujuća prilikom izicanja kaznem saglasni su pravnici. U stvarnosti, mnogi faktori utiču na visinu kazne. Oni koji u svojoj biografiji imaju poduži spisak ranijih osuda za šverc droge, gotovo da mogu biti sigurni da će im izrečena kazna biti visoka, te da će pravosnažnost presude čekati u zatvorskoj ćeliji.
Dvije godine je minimalna kazna zakonom predviđena za ovo djelo, deset godina robije maksimum. Ko unese drogu u Crnu Goru, može se nadati kazni do 12 godina zatvora. Vođi narkoklana koji organizuje grupu preprodavaca ili posrednika, zakonodavac je propisao najmanje tri godine zatvorske kazne, maksimalno 15 godina. Onaj ko otkrije narkobosa ili od koga nabavlja drogu, može se osloboditi kazne.
Količina švercovane droge samo je jedan od aspekata koji utiču na visinu zatvorske kazne. Svakako da sudovi kao otežavajuću okolnost uzimaju u obzir kolika je količina švercovane droge, dok je još teže povratnicima koji su već osuđivani.
Nema savršenih sudija
Bivši sudija specijalnog vijeća podgoričkog Višeg suda, sada advokat, Lazar Aković za “Vijesti” kaže da je svaki sudski slučaj priča za sebe.
“Kada su u pitanju krivična djela vezana za droge, nesporna je činjenica da je sudska praksa u pogledu kaznene politike neujednačena. To, na neki način, izaziva sumnju u zakonitost rada suda kod šire javnosti”, smatra Aković.
Apstraktno posmatrajući, kaže Aković, tačni se čine komentari javnosti da je blaga kaznena politika crnogorskih sudova za krivična djela u vezi sa međunarodnim švercom ogromnih količina kokaina.
“Međutim, kada se pažljivo analiziraju konkretni slučajevi, to i nije baš tako. Količina droge nije i ne mora biti odlučujuća okolnost koja će se izolovano cijeniti prilikom izicanja visine kazne. To je jedna od okolnosti, koju sud analizira zajedno sa brojnim drugim objektivnim i subjektivnim okolnostima i tek tada se odlučuje koliku će kaznu izreći. Kazna bi trebalo da bude u potpunosti adekvatna konkretnom krivičnom djelu i njegovom izvršiocu. Individualizacija kazne pretpostavlja analizu ličnosti izvršioca krivičnog djela. Sudi se čovjeku, a ne djelu i zato je normalno i logično da se zna kome se sudi, kome treba izreći krivičnu sankciju. Zakon određuje osnovne okvire kažnjavanja za pojedina djela, ostavljajući sudu mogućnost da u tim okvirima ostvaruje individualizaciju kazne i odredi onu koja je u potpunosti adekvatna konkretnom krivičnom djelu i njegovom učiniocu”, kaže Aković.
“U procesu odluke o vrsti i visini kazne, sud mora voditi računa o stepenu krivične odgovornosti, pobudama iz kojih je djelo učinjeno, ranijem životu počinioca, njegovim ličnim prilikama i ponašanju nakon izvršenog djela, kao i o drugim okolnostima koje se odnose na izvršioca. Naravno, sud posebno mora voditi računa i o postizanju svrhe kažnjavanja”, smatra Aković. On se osvrnuo na period kada je bio sudija i uporedio ga sa sadašnjom ulogom advokata.
“Nepristrasnost je osnova donošenja sudskih odluka. Sam čin suđenja se vezuje za neutralnog donosioca odluka, nepodložnog spoljnim uticajima"
“Nepristrasnost je osnova donošenja sudskih odluka. Sam čin suđenja se vezuje za neutralnog donosioca odluka, nepodložnog spoljnim uticajima koji se tiču presuđenja. Naravno, nijedan sudija nije savršen i njihove karakteristike i stavovi utiču na proces odlučivanja. Uloga sudija je po prirodi drugačija od uloge advokata koji obavljaju privatnu praksu i zbog toga analiza njihovih etičkih obaveza polazi od sasvim različite grupe pretpostavki. Sudije moraju biti nepristrasni donosioci odluka. Sudija ne trebalo da bude lojalan klijentu, kao što to treba da budu advokati, već pravosudnom sistemu i odgovarajućoj primjeni zakona. Advokat mora služiti interesima pravde kao i onima čija sloboda mu je povjerena, a njegova obaveza je ne samo da zastupa predmet klijenta već i da bude njegov savjetnik. Interesi odbrane u procesu su različiti od interesa optužbe, mada bi etički cilj trebalo da bude isti - ostvarenje istine i pravde”, zaključio je Aković.
I advokat Dušan Lukšić primjećuje da je zaista velika razlika u izrečenim kaznama za drogu.
“To bi trebalo ujednačiti ili makar približiti praksu. O tome bi trebalo da zauzme stav krivično odjeljenje Višeg ili Apelacionog suda. Znam da se ne može reći da će se za 10 ili 100 grama marihuane optuženi osuditi na dvije godine ali ipak treba naći način da ne bude prevelika razlika u izrečenim kaznama”, smatra on.
Kazna zavisi i od vrste droge
“Objašnjenje zašto sudovi donose različite kazne za iste količine droge, odnosno što se često kazna za manju količinu približava kazni za znatno veću količinu može da ima pokriće u Krivičnom zakoniku i duhu krivičnog zakonodavstva, s obzirom na to da su zakonom propisane olakšavajuće i otežavajuće okolnosti koje sud mora imati u vidu prilikom izricanja kazne”, kaže advokat Boris Marinović. Navodi da motivi koji su pokrenuli nekog na izvršenje krivičnog djela, stepen krivice, jačina ugrožavanja zaštićenog dobra, a posebno raniji život učinioca, da li je u pitanju povratnik i slično, kao i činjenica da dva različita lica koja izvrše istovrsno krivično djelo nisu podjednako odgovorna, upravo zbog svojih različitih svojstava i subjektivnog odnosa prema djelu.
“Opravdan razlog za neujednačenu praksu bi trebalo da bude vrsta droge koja je u pitanju. Heroin je posebno opasna droga zbog svog svojstva brzog stvaranja zavisnosti, 3-5 puta konzumiranja stvara zavisnost u 73 odsto slučajeva, dok u nekim hrvatskim istraživanjima 20-30 dana svakodnevnog konzumiranja dovodi do 99 odsto opasnosti od stvaranja zavisnosti, dok se marihuana i druge droge na bazi konoplje, prodaju uz recept kao lijek u zemljama koje su zabranile marihuanu. Tako da treba praviti razliku između lakih i teških droga. Najopasniji razlog za neujednačenu sudsku praksu je slobodna sudijska samovolja. Od sudija često mo- žemo čuti stav da nisu vezani za sudsku praksu kao objašnjenje za takvu neujednačenost, previđajući pri tom, da se različitim, pa i protivurječnim i dijametralno suprotnim presudama u istim činjeničnim i pravnim situacijama narušava pravna sigurnost građana”, ocijenio je Marinović.
Krađa tašne opasnija od napada na novinarku
Da li je pravedno nekome za saobraćajku u kojoj je poginulo dvoje ljudi izreći kaznu od dvije godine zatvora, a drugome za krađu dati godinu i tri mjeseca zatvora? Takvih primjera u crnogorskom sudstvu nije malo. Tako je Branislav Đurović, kao povratnik u činjenju krivičnih djela, osuđen na godinu i tri mjeseca zbog krađe tašne Gabrijeli Đukanović, supruzi Aca Đukanovića, dok je Ivan Bušković, takođe povratnik, osuđen na devet mjeseci zatvora zbog nasilničkog ponašanja, odnosno napada na novinarku "Vijesti" Oliveru Lakić.
Pripadnici tzv. zagoričkog klana već godinama izbjegavaju da se duže vrijeme nađu iza rešetaka, iako uporno ponavljaju izvršenja sličnih krivičnih djela
Pripadnici tzv. zagoričkog klana već godinama izbjegavaju da se duže vrijeme nađu iza rešetaka, iako uporno ponavljaju izvršenja sličnih krivičnih djela, a sin gradonačelnika Podgorice Miljan Mugoša za tešku tjelesnu povredu dobija uslovnu kaznu zatvora. Ratko Ćirović je oslobođen, a Dejan Janković osuđen na dvije godine zatvora zbog udesa u kojem su poginuli Marina Novaković i njen kolega Veselin Jovanović.
Advokat Dalibor Kavarić objašnjava da su te kazne katastrofalno niske i neefikasne, kao i da takva kaznena politika u odnosu na droge doprinosi afirmaciji i ekspanziji narkobiznisa. Na pitanje "Vijesti" šta misli o politici olakšavajućih i otežavajućih okolnosti na strani okrivljenog, on navodi da su one često prostor za zloupotrebe u odmjeravanju kazne, bilo da se koriste kao razlog za povećanje ili sniženje kazne, jer se radi o najapstraktnijim aspektima u izricanju kazne, koji spadaju u domen slobodne procjene.
Kavarić dodaje da se pri odmjeravanju kazne za bilo koje djelo mora više voditi računa o ličnosti učinioca, o ambijentu u kome se razvijala, stepenu intelektualnog i duševnog razvoja, kao i o materijalnim i porodičnim prilikama.
"Ista kazna za isto djelo nije jednako efikasna za dvije različite ličnosti", navodi Kavarić. Smatra da se moraju uvesti novine u samo izdržavanje kazne, u program resocijalizacije. "Svrha kazne nije da uništi, već da popravi ličnost učinioca. Sama visina kazne ne znači i da je postignuta njena svrha. Kazna može imati i štetan efekat po ličnost, ukoliko prilikom njenog izdržavanja čovjek nije radno angažovan i ukoliko se adekvatno ne edukuje za društveno poželjan način egzistenicije", zaključuje advokat.
Osnovati centar za liječenje zavisnica
Neujednačenu i kaznenu politiku za krivična dijela krijumčarenje narkotika nedavno su komentarisali i iz Pozitivne Crne Gore. Poslanik PCG Azra Jasavić, u januaru je saopštila da je za tu partiju zabrinjavajuća neujednačena i blaga kaznena politika crnogorskih sudova za krivična djela krijumčarenja narkotika. Jasavić je apelovala na Vladu da se posveti rješavanju tog problema.
Ona je kao primjer navela odluku Apelacionog suda koji je pravosnažnom presudom osudio Radislava Markovića na tri godine zatvora, zbog šverca 281,34 kilograma kokaina.
Istog dana Viši sud u Podgorici je za šverc 35 kilograma kokaina Igora Božovića osudio na pet, a Tomislava Martinovića na tri godine zatvora.
"Kako su oba suda za nekoliko grama kokaina pravosnažno osuđivali i na višegodišnje kazne zatvora, to je bez obzira na specifičnosti predmetnih slučaja – pokušaja u prvom slučaju i posredovanja u drugom, te drugih okolnosti za odmjeravanje kazne, nejasno zašto je kaznena politika u ovim slučajevima blaga i neujednačena", navela je Jasavić.
Ona je istakla da koliko je pitanje pooštravanja kaznene politike u toj oblasti važno, najbolje potvrđuje slučaj Nikšićanke T.M. (22) koja je u januaru prošle godine pronađena mrtva zbog trovanja metadonima.
"Kako je distribucija i upotreba narkotika u Crnoj Gori opasnost koja vreba skoro na svakom mjestu našu omladinu i nerijetko uzrokuje smrtne posljedice, potrebno je pooštriti i ujednačiti kaznenu politiku u ovoj oblasti. Zbog tih činjenica Pozitivna se zalaže za solidarnost kao zaboravljenu vrijednost, i ozbiljniju brigu države za zdravstvenu zaštitu, ali i podržava inicijativu NVO „4 Lajf” za osnivanje centra za liječenje žena zavisnica od droge", kazala je Jasavić.
Bonus video:
