Šta sve može da uzrokuje depresiju?

Postoje dokazi koji sugerišu kako nedostatak nezasićenih masnih kisjelina može pridonijeti depresiji\', kaže dr Eva Kilarova.
309 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 29.06.2011. 18:33h

Krofne, ljetne vrućine, kontracepcija, ciagarete, Atkinsonova dijeta... Dug je popis okidača koji nas u svakodnevnom životu mogu gurnuti u depresiju

Gotovo da nema porodice koju nije dotaknula depresija. Samo je u prošloj godini 5,5 miliona Britanaca bilo na antidepresivima, prenosi tportal.hr. Gubitak voljene osobe, financijski problemi i poremećeni odnosi među najpoznatijim su okidačima depresije, tvrdi britanski psiholog, dr Rik Noris. Međutim, među okidačima su i neki drugi uzroci koji se kriju u našim svakodnevnim aktivnostima: kroftne, slatkiši, Atkinsonova dijeta, cigarete, pa čak i sunčanje mogu nam spustiti raspoloženje.

Vrućina

Većina ljudi navija za dobro vrijeme, ali za hiljade drugih to znači jednu stvar: depresiju. Mnoge osobe ljeti pate od oblika sezonskog afektivnog poremećaja (seasonal affective disorder - SAD), kada se depresija ne aktivira zbog nedostatka sunca, nego zato što ga ima previše. Procjenjuje se da čak 600.000 Britanaca pati od ljetne depresije.

Smatra se da je taj poremećaj povezan s osjetljivošću na toplinu i hormonskom neravnotežom. Jedna teorija tumači da u vrućim danima štitna žlijezda luči manje hormona, što dovodi do nedostatka energije. Druga teorija sugeriše da vrućine smanjuju sposobnost nošenja sa stresom.

'Ljudi koji pate od ljetne depresije imaće smanjen apetit i nesanicu, zimska depresija donosi povećanje apetita i sna', objašnjava dr Alfred Levi sa Univerziteta u Oregonu.

Analiza stope samoubistava za vrijeme vrućih dana pokazuje veći broj samoubistava kada prosječna dnevna temperatura dosegne 18 stepeni. To se povezuje s padom nivoa serotonina, hormona sreće koji bilježi pad tokom ljetnih mjeseci. 'Postoji vjerovatno više činioca', kaže dr Liza Pejdž s londonskog Kings Collegea.

'Ljudi ljeti piju više alkohola, a konzumacija alkohola, uz depresivni učinak, smanjuje ihibicije, pa su češće impulizivne radnje osjetljivijih osoba. Vrućina takođe ometa san, pa takva stanja mogu gurnuti labilne osobe preko ruba.'

Pilula

Žene koje uzimaju kontracepcijske pilule su gotovo dva puta izloženije riziku od depresije nego žene koje ne koriste ove vrstu kontracepcije, navodi jedno australijsko istraživanje .'To je moguće budući da kontracepcijske pilule mogu promijeniti raspoloženje kod žena koje su osjetljivije', kaže dr Ailsa Gebis sa britanskog Royal Collegea.

'Ne znamo poudano uzrok, ali misli se da je to povezno s nivoom serotonina u mozgu.'

Krofne nijesu loše samo za figuru već i za mentalno stanje

Koliko god nas mogu razveseliti, krofne su loše za figuru i mentalno stanje. 'Slatka i masna hrana može brzo popraviti raspoloženje, ali šećerni udar koji slijedi može stanje učiniti još gorim', objašnjava Helen Bond, iz britanskog udruženja dijetetičara. 'Naše raspoloženje određuje stalan dotok energije koju glukoza u krvi daje mozgu.'

Prenos informacija između ćelija sprovodi se spojevima kao što je dopamin. Podizanje nivoa dopamina može podstaknuti raspoloženje, a pad je povezan s osjećajem tuge. Iako je najbolje jesti hranu koja energiju otpušta polako, kao što je hljeb od integralnog brašna, ako baš volite slatko, čokolada može privremeno pomoći', savjetuje Helen Bond.

'Kada pojedemo čokoladu, oslobađa se neurotransmiter zvan feniletilamin, što dovodi do osjećaja budnosti. Odaberite čokoladu s više od 85 posto kakaa kako biste izbjegli udar šećera.'

Ulična rasvjeta

Previše svjetla u spavaćoj sobi iz različitih izvora, ulične rasvjete, noćnog svjetla ili čak s TV ekrana, može imati negativan učinak na mozak, kažu naučnici. U studijama na životinjama otkrilo se da izloženost prigušenom svjetlu noću u dugotrajnijem periodu može uzrokovati promjene u hipokampusu, području mozga povezanim s depresijom.

Čaj i kafa

'Uvijek sam zaprepašten kad vidim da osobe koje se osjećaju depresivno i imaju problema sa spavanjem, piju velike količine čaja i kave, čak i kasno navečer ', kaže dr. Vilijam Šanan.

'Morate se osjećati krajnje jadno jer ne možete spavati noću, a posljedice osjećate sljedeći dan.' Slijedite zlatno pravilo i ne konzumirajte kofein nakon 16 sati, espresso nakon večere može biti koban za vaš san.'

Tablete za pritisak

Neki beta-blokatori za visoki krvni pritisak i retinoidi koji tretiraju kožne bolesti kao što su akne i psorijaza povezani su s depresijom.

'Sada smo prilično sigurni da beta-blokatori mogu izazvati depresiju kod nekih ljudi', kaže britanski profesor farmakologije David Tejlor: 'Isto vrijedi i za ljekove protiv akni i interferon koji se koristi u liječenju multiple skleroze i hepatitisa.'

Cigarete

Pušenje može povećati rizik od teške depresije za 93 posto, tvrde naučnici sa Univerziteta u Melburnu. Studija provedena na 1.043 žene, objavljena u časopisu British Journal of Psychiatry, otkriva da je čak 15 posto pušača razvilo veliki depresivni poremećaj. Nikotin stvara osjećaj relaksacije, tako da ljudi vjeruju da cigarete smanjuju stres i anksioznost, ali ti su učinci samo privremeni. Nikotin stimuliše otpuštanje dopamina, ali takođe podstiče mozak da isključi svoj mehanizam za stvaranje dopamina, pa je dugoročno snadbijevanje dopaminom smanjeno.

Hiperaktivna štitna žlijezda

Čest uzrok slabog raspoloženja ili depresije je hiperaktivna štitna žlijezda. Povećana aktivnost štitne žlijezde posebno utječe na starije osobe, kaže britanski endokrinolog dr Mark Vanderpum.

Internet

U studiji sprovedenoj prošle godine u Kini na uzorku od gotovo hiljadu tinejdžera utvrđeno je da korištenje interneta može uzrokovati depresiju. 'Naši su životi pod izvjesnim napadom tehnologije i to može biti iscrpljujuće za mozak', kaže dr Ričard Graham.

'Ako ste stalno na internetu ili telefonu, to može dovesti do simptoma depresije. Manje ste svjesni stvarnih društvenih situacija, a sigurniji ste u virtualnom svijetu. Provodite li više od dva sata dnevno na internetu, a razlog nije posao, imate razlog da se zabrinete.'

Vegetarijanska ishrana

'Postoje dokazi koji sugerišu kako nedostatak nezasićenih masnih kisjelina može pridonijeti depresiji', kaže dr Eva Kilarova. Ranije su ove godine američki naučnici otkrili da žene koje su tokom trudnoće konzumirale riblje ulje imaju manji rizik od postnatalne depresije:

'Vegetarijanci nemaju adekvatno snadbijevanje tim važnim hranjivim supstancama. Iako neki orašasti plodovi i sjemenke daju masne kiseline, u procesu probave te se hranjive supstance gube.'

Atkinsova dijeta

'Ugljikohidrati dižu raspoloženje zbog serotonina koji pomaže da se osjećamo srećno', kaže Helen Bond. S druge strane, dijete s minimalnim unosom ugljikohidrata utiču na osjetljivost u promjenama raspoloženja, tvrde naučnici s MIT-a u Bostonu. Naučnici su otkrili da nedostatak ugljikohidrata uzrokuje niži nivo serotonina u mozgu, što vodi do osjećaja ljutnje i depresije. To je raspoloženje nazvano 'Atkins stav' po poznatoj Atkinsovoj dijeti.

Bonus video: