Ljetnje izdanje Barskog ljetopisa ponudiće muzičkoj publici osam koncerata koji će biti na repertoaru svake subote, a selektor ovog festivalskog segmenta je odnedavno dirigent svjetskog renomea Bojan Suđić iz Beograda. Na početku razgovora za “Vijesti”, maestro Suđić ističe da je na njegovu odluku da prihvati uključivanje u selektorski tim renomiranog barskog festivala prije svega uticala bliskost prema prostoru koji osjeća “kao svoj”.
“A šta je prirodnije nego pomoći svojima u izgrađnji što kvalitetnijeg muzičkog festivala? U karijeri sam sarađivao sa velikim brojem vrhunskih domaćih i svjetskih umjetnika, pa vjerujem da mi neće biti preteško da napravim kvalitetnu selekciju koje se ne bi postidjeli ni znatno veći i muzički razvijeniji gradovi od Bara. Osnovni parametri selekcije biće kvalitet, raznovrsnost i komunikativnost umjetničke muzike, svakako, uklopljeni u budžet koji ne dozvoljava veliko razmahivanje i dovođenje velikih ansambala, ali ljestvica će biti podignuta visoko i publika će slušati umjetnike sa značajnim biografijama i učešćem na mnogim velikim scenama”, kaže Suđić.
On dodaje da mu je cilj da gost iz Crne Gore, Srbije, okruženja, “ili bilo koje muzički razvijene zemlje”, muzički program Ljetopisa doživi kao sadržaj zbog koga će poželjeti da isplanira svoje vrijeme ljetnjeg odmora “kako bi čuo baš određeni koncert”, podsjećajući da su počeci turizma na crnogorskom primorju dvadesetih godina XX vijeka “vezani baš za intelektualnu i umjetničku elitu onog doba”.
“Muzička selekcija Barskog ljetopisa biće okrenuta ponovnom privlačenju najzahtjevnije publike, ali otvorena i pristupačna i onima koji nikada nisu bili na koncertu umjetničke muzike. Vjerujem da će biti prijatno iznenađeni. Bitno je prepoznavati duh vremena i neprestano tražiti nova rješenja da bi se održalo i proširilo interesovanje za umjetnost. Prava umjetnost i te kako pronalazi put do publike, i samo od nas umjetničkih i muzičkih misionara zavisi da li umijemo da je na pravi način približimo ljudima. Današnji tempo života i potrošačka civilizacija nameću i potrebu da se umjetnost reklamira i prodaje na sličan način kao novi šampon za kosu ili lak za nokte, pa je i tu mnogo podvala i lošeg proizvoda upakovanog u sjajni papir. Zato je i važna promocija pravih vrijednosti bez povlađivanja mediokritetima, što će i biti ideja vodilja ovogodišnje muzičke selekcije Festivala”, napominje ugledni beogradski dirigent.
U komenatru pređašnje izjave da su ga zvanje profesora na Akademiji i rad sa mladima sasvim promijenili kao umjetnika, Suđić navodi da se o tome može govoriti na sličan način na koji roditeljstvo promijeni čoveka, “ukoliko ovoj ulozi pristupi odgovorno”. U svjetlu odgovornosti i posvećenosti, treba tumačiti i njegovu ocjneu da sebe u profesionalnom smislu vidi kao „služitelja u hramu muzike“. “Moderni čovjek vapi za popunjavanjem praznine koju osjeća u sebi i pored sve lagodnijeg života koji vodi, a umjetnička muzika je vrhunski izraz čovjekovog duha koji nadrasta egzistencijalna i sva druga pitanja i direktno ga povezuje sa stvoriteljem. Moć muzike da utiče i mijenja ljude i raspoloženja poznavale su i stare civilizacije sa neuporedivo skromnijim muzičkim izrazom od današnjeg. Pitanje je samo našeg opredjeljenja - da li smo spremni i kadri da u nama pronalazimo i otkrivamo viši smisao i poredak od elementarne borbe za materijalno i puki životni komfor”, zaključio je Suđić.
Svjetska karijera maestra
Suđić je šef-dirigent Simfonijskog orkestra i Hora RTS, izvršni i umjetnički direktor Muzičke produkcije RTS, a radi i kao redovni profesor i šef-dirigent Simfonijskog orkestra Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu. U operskom dirigovanju je od 1993, vodeći ansambl Opere Narodnog pozorišta u Beogradu, gdje je bio i generalni muzički direktor. U 1998. postao je gost-dirigent Kraljevske opere u Stokholmu, u kojoj je od 2000. i rezidencijalni dirigent
Bonus video:
