Kako je propalo Titovo tajno oružje vrijedno četiri milijarde dolara - Vijesti.me
VOJNI AERODROM ŽELJAVA

Kako je propalo Titovo tajno oružje vrijedno četiri milijarde dolara

Aerodrom Željava
Aerodrom Željava (Foto: wikimedia.org)

Najopremljeniji vojni aerodrom nekadašnje Jugoslavije, Željava, smješten duboko u utrobi planine Plješevice nadomak Bihaća, važio je nekada za jedan od tri vodeća aerodroma takvog tipa u Evropi.

Pošto je svom partijskom kolegi Staljinu okrenuo leđa, Tito je u aerodrom Željava uložio oko četiri milijarde američkih dolara, kako bi se osigurao od eventualnih napada tadašnjeg SSSR-a, piše sarajevski "Dnevni avaz".

Po riječima Ivana Prše, inženjera za radarski sistem i potpukovnika avijacije u vazduhoplovnoj službi, to vojno zdanje izgledalo je impozantno 1968. godine, kada je zvanično otvoreno.

"Bio je to najjači vojni aerodrom po infrastrukturi u cijeloj Jugoslaviji. Unutra je bila smještena jedna avijacijska brigada sa 60 aviona i više od 3.000 ljudi, od čega je bilo oko 500 oficira, 900 podoficira i 2.000 vojnika. Imao je kapacitet opsluživanja tri avio-brigade u slučaju potrebe, a bio je idealan štit od iznenadnih udara", kaže Prša i dodaje da je to bio najstrožije čuvan vojni objekat u bivšoj državi.

Tadašnja vojska Jugoslavije 17. maja 1992. minirala je aerodrom sa 56 tona eksploziva i time ga u potpunosti onesposobila, a zub vremena učinio je da njegova unutrašnjost u potpunosti propadne.

Premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača 2011. godine je najavljivao mogućnost da se na ovoj lokaciji napravi savremeni kargo aerodrom. Ali, visina i isplativost investicije diktiraju tok realizacije projekta, pa upućeni kažu da je tako nešto neisplativo, navodi Avaz.

Po riječima Prše, cio ovaj kraj nema dovoljan kapacitet letova da bi se održao takav jedan aerodrom, što državu ne ostavlja u dilemi da je pokretanje obnove Željave utopija i promašena investicija.

"Bilo je govora da to bude aerodrom za teretne avione i da projekat bude ponuđen potencijalnim stranim investitorima, ali i sama izrada projekta je preskupa, a investitori ne žele da ulažu dok ne vide isplativost", objašnjava Prša.

Ni za neku vrstu muzejskog turizma unutrašnjost aerodroma nije sigurna. U tunelima ima veoma opasnih toksičnih spojeva nastalih u požaru nakon miniranja. Zbog toga su oni, dok ne budu dekontaminirani, neupotrebljivi za bilo kakve aktivnosti.

Pogranična zona, u kojoj se nalazi aerodrom, veliki je rezervoar pitkih izvora vode Klokota, Privilice i Žegara, a bivši aerodrom bio je jedan od većih zagađivača podzemnih voda, tako da je za Bihać i cio kanton bolje da nikada ne proradi, kaže inspektor na Graničnom prelazu Izačić Hazim Alagić, koji se bavi i avio-jedriličarstvom, a u JNA je bio padobranac.