Ljudi su počeli da lože vatru prije oko 300.000 godina

Analiza nalaza sa 141 arheološkog lokaliteta u Evropi pokazala je da je redovno održavanje vatre počelo u tom periodu, pišu naučnici iz Holandije i SAD.
0 komentar(a)
vatra, Foto: Shutterstock.com
vatra, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 27.03.2011. 09:50h

Ljudi su počeli redovno da lože vatru prije oko 300.000 do 400.000 godina, pokazalo je istraživanje koje je obuhvatilo i nekoliko lokaliteta u Izraelu i sjevernoj Africi.

Analiza nalaza sa 141 arheološkog lokaliteta u Evropi pokazala je da je redovno održavanje vatre počelo u tom periodu, pišu naučnici iz Holandije i SAD u akademskom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

Međutim, smatra se da su ljudi vatrom ovladali znatno ranije nego što pokazuje ovo istraživanje.

Međutim, smatra se da su ljudi vatrom ovladali znatno ranije nego što pokazuje ovo istraživanje.

Većina arheologa se slaže da je vatra povezana sa širenjem ljudske vrste van Afrike, posebno na Evropu gdje temperatura pada ispod nule. Ali, iako postoje dokazi da su preci savremenih ljudi živjeli u Evropi prije oko milion godina, najstariji tragovi redovnog korišćenja vatre stari su oko 400.000 godina, navode naučnici.

Neandertalci i savremeni ljudi koji su nastanjivali Evropu potom su se redovno služili vatrom za grijanje, pripremu hrane i osvjetljenje. Uzimajući u obzir oštru klimu, nalazi su, smatraju naučnici "jasni, ali iznenađujući".

Arheolog sa Harvarda Ričard V. Vrangam (Richard W. Wrangham), međutim, tvrdi da je ovladavanje vještinom pripremanja hrane, prije oko dva miliona godina, popravilo ishranu i doprinijelo razvoju mozga, omogućivši nastanak savremenih ljudi.

Ovo otkriće nameće pitanje kako su ljudi uspjeli da prežive hladnoću bez vatre. Naučnici smatraju da su intenzivna fizička aktivnost i hrana bogata proteinima, omogućile ljudima da se prilagode oštroj klimi. Dodaju da je dobro dokumentovano da su se lovci-sakupljači hranili sirovim mesom i ribom. Dokazi o redovnom korišćenju vatre stariji od 400.000 godina nađeni su na jednom nalazištu u Izraelu, dok je na nekim lokalitetima u Africi otkriveno povremeno paljenje vatre.

Arheolog sa Harvarda Ričard V. Vrangam (Richard W. Wrangham), međutim, tvrdi da je ovladavanje vještinom pripremanja hrane, prije oko dva miliona godina, popravilo ishranu i doprinijelo razvoju mozga, omogućivši nastanak savremenih ljudi.

Vrangam smatra da nedostatak toliko starih dokaza znači da su nagorjele kosti i pepeo uništeni, što autori istraživanja osporavaju, pošto su, prema njihovim riječima, u jednoj pećini u Južnoj Africi otkrivene nagorjele kosti.

Bonus video: