Pećinski muškarci, a ne žene, ostajali kod kuće? - Vijesti.me
ISTRAŽIVANJE OTKRIVA

Pećinski muškarci, a ne žene, ostajali kod kuće?

Istraživači su proučili zube 19 jedinki - osam australopitekusa afrikanusa i 11 Parantropusa robustusa, koji su živjeli prije 2,4 do 1,7 miliona godina.

Američki naučni su objelodanili da posjeduju dokaze da su pećinski muškarci živjeli i umirali u mjestu rođenja, a da su im se žene pridruživale, dolazeći iz udaljenih krajeva.

Kako prenosi AFP, studija, objavljena u časopisu Nejčer, nudi potpuno novi uvid u društveno tkivo australopitekusa, izumrlog roda hominida, blisko srodnog roda čovjeka, koji je živio na jugu Afrike prije oko dva miliona godina.

Svojim rezultatima, istraživanje dovodi u pitanje aksiom po kojem su naši daleki preci napustili četvoronožni položaj i počeli da hodaju na dvije noge kako bi lakše prevalili veće razdaljine u potrazi za hranom.

Budući da muškarci, kao što se u studiji ističe, nisu odmicali daleko od svojih skloništa, moglo bi se zaključiti da je prelazak na uspravno hodanje bilo podstaknuto nekim drugim potrebama.

Budući da muškarci, kao što se u studiji ističe, nisu odmicali daleko od svojih skloništa, moglo bi se zaključiti da je prelazak na uspravno hodanje bilo podstaknuto nekim drugim potrebama

Dosad se veoma malo znalo o načinu života i srodničkim vezama naših dalekih predaka.

"Lobanje i zubi daju šture informacije", objašnjava Mat Sponhajmer, profesor antropologije sa Univerziteta u Koloradu i koautor studije.

Da bi učinili da kosti "progovore", on i njegove kolege su posegli za metodom dostojnom Šerloka Holmsa. Pomoću nje došli su do dokaza o ponašanju australopitekusa u nekoliko zuba starih dva miliona godina.

Naime, sasvim male varijacije u atomima teškog metala stroncijuma odgovaraju raznim tipovima tla i stena, što pomaže u identifikaciji geografskih lokacija.

S ozbirom na to da se ugrađuje u zubnu gleđ samo tokom prvih godina života, stroncijum nam omogućava da saznamo da li je neki primat rođen u mjestu na kome je živio i umro.

Istraživači su proučili zube 19 jedinki - osam australopitekusa afrikanusa i 11 Parantropusa robustusa, koji su živjeli prije 2,4 do 1,7 miliona godina

Istraživači su proučili zube 19 jedinki - osam australopitekusa afrikanusa i 11 Parantropusa robustusa, koji su živjeli prije 2,4 do 1,7 miliona godina.

Obje vrste su živjele u šumovitim savanama, hraneći se, najvjerovatnije, voćem, travom, sjemenkama i koštunjavim plodovima.

Laserskom analizom izotopa stroncijuma ustanovljeno je da je svega 10 odsto mužjaka poticalo izvan područja u krugu od 30 kilometara u kojem su živjeli i umrli, a da je čak 50 odsto ženki došlo sa strane.

Iz toga proizilazi zaključak da su, za razliku od žena koje su često poticale iz udaljenih krajeva, muškrci rijetko zalazili dalje od nekoliko kilometara od svoje pećine.

"Imamo prvi direktni uvid u geografsko kretanje ranih hominida. Ispada da su, prije svega, ženke napuštale prvobitnu zajednicu", kaže vođa studije Sendi Koplend (Sandi Copeland), sa Univerziteta u Koloradu.

Običaj da žene napuštaju gnijezdo i pridružuju se porodici svojih partnera postala je tokom istorije uobičajena za većinu ljudskih kultura, kao i za neke primate, poput šimpanza i bonobo majmuna.

Većina drugih primata, uključujući gorile, ponašaju se suprotno: ženke ostaju sa grupom u kojoj su rođene, dok mužjaci migriraju.