Ekonomska aktivnost eurozone usporila je u odnosu na 2022. godinu ali će biti "znatno bolja" ove godine nego što se predviđalo, uprkos inflaciji i energetskoj krizi, rekla je danas u Davosu predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard.
"Vijesti su postale mnogo pozitivinije poslednjih nedjelja" tako da tekuća godina "neće biti fantastična, ali će biti mnogo bolja nego što smo strahovali", rekla je Lagard na Svjetskom ekonomskom froumu u Davosu.
Tržišta rada, posebno u Evropi, nikad nisu bila tako dinamična sa brojem nezaposlenih na najnižem nivou u poslednjih 20 godina, rekla je ona.
Ona se posebno osvrnula na Njemačku, prvu ekonomiju u Evropi koja će, po izjavi njemačkog kancelara Olafa Šolca u intervjuu Blumbergu, kako izgleda, izbjeći recesiju 2023. godine, uprkos i dalje napetoj situaciju zbog energetske krize.
Njemačka, pogođena inflacijom koja povećava troškove proizvodnje industrije - motora njene privrede, izgleda podnosi to bolje nego što se očekivalo zahvaljujući snažnoj potrošnji i znatnoj javnoj pomoči.
Evropska komisija, s druge strane, predviđa smanjenje BDP-a euro zone, kao i cijele EU u poslednjem tromjesečju 2022. i u prva tri mjeseca 2023. godine, a potom oporavak.
Lagard je ukazala na previsoku inflaciju, iako je rast cijena usporio posle vrhunca od više od 10 odsto u oktobru.
"Centralna banka je riješena da vrati inflaciju (na svoj cilj) od dva odsto u dogledno vrijeme" , rekla je Lagard i dodala da banka preduzima sve moguće mjere da to postigne.
Bonus video:
