Stvoreni uslovi za globalnu „savršenu oluju”

Dešavanja na Šri Lanki su pokazatelj da je rat u Ukrajini pogoršao već postojeće krize izazvane pandemijom, regionalnim klimatskim promjenama i rastom državnog duga i stvorio najveću krizu troškova života u skorijoj istoriji

29966 pregleda 10 komentar(a)
Demonstranti slave nakon ulaska u rezidenciju premijera Šri Lanke, Foto: Rojters
Demonstranti slave nakon ulaska u rezidenciju premijera Šri Lanke, Foto: Rojters

Dok su demonstranti 9. jula upadali u predsjedničke i premijerske rezidencije u Šri Lanki zbog nestašice energenata i osnovnih namirnica i ekonomske krize, korisnici društvenih mreža na Bliskom istoku spekulisali su o tome hoće li njihove vlade biti sljedeće - dok su se tržišta pripremala za obustavu isporuka ruskog gasa Evropi i blokadu izvoza sirove nafte iz Kazahstana.

Skoro pet mjeseci nakon ruske invazije na Ukrajinu, djeluje izvjesno da će borbe bijesniti i tokom ljeta, dok ruske trupe postepeno napreduju u Donbasu uz ogromnu artiljerijsku podršku, a Ukrajina navodno napada skladišta goriva i municije Kremlja zapadnim oružjem velikog dometa.

Prošlog mjesece Grupa za reagovanje na globalne krize, koju je u martu osnovao generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, upozorila je da je rat pogoršao već postojeće krize izazvane pandemijom, regionalnim klimatskim promjenama i rastom državnog duga i stvorio najveću krizu troškova života u skorijoj istoriji, izazivajući “savršenu oluju” u pojedinim zemljama.

Demonstranti u predsjedničkoj palati u Kolombu na Šri Lanki
Demonstranti u predsjedničkoj palati u Kolombu na Šri Lankifoto: REUTERS

Šri Lanka je primjer šta to može da znači, šok cijena zbog ukrajinskog rata nakon što zbog pandemije nije bilo profita od stranog turizma, devalvacija valute i neizvršavanje dužničkih obaveza.

Prekidi u snabdijevanju elektirčnom energijom su česti, nema dovoljno goriva da bi ljudi otišli na posao ili u školu, a lokalni humanitarni savjetnik iz Ujedinjenih nacija procjenjuje da je skoro četvrtini populacije sada potrebna međunarodna pomoć da bi se prehranili.

Djeluje da je u neredima ove nedjelje sa vlasti zbrisana cijela generacija političkog establišmenta Šri Lanke. Predsjednik Gotabaja Radžapaksa uputio je pismo ostavke u četvrtak iz Singapura, gdje je pobjegao nakon protesta.

Vjerovatno još dosta toga slijedi, i to mimo Šri Lanke. U ponedjeljak, ukrajinska mornarica je prijavila da je prvi put od izbijanja rata osam civilnih brodova sa žitom ušlo u rijeku Dunav, nakon ruskog povlačenja sa Zmijskog ostrva u Crnom moru, što je ključni korak za otvaranje blokiranog izvoza zbog čega su cijene na globalnom nivou zabilježile rast od preko 20 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Međutim, isporuke iz mnogo veće crnomorske luke Odese ostaju blokirane, a mnogi silosi unutar Ukrajine su uništeni u ruskim napadima ili su i dalje puni nakon prošlogodišnje žetve dok Ukrajina počinje sa ljetnjom žetvom koja je od ključnog značaja na globalnom nivou.

Farmeri tvrde da se muče kako bi obezbijedili prodaju i finansije, našli skladišta za žito a suočeni su i sa brojnim drugim problemima usljed konflikta.

Trajni prekid isporuke gasa?

Energetski poremećaji su sljedeći. U ponedjeljak, ruski gas za Njemačku preko Sjevernog toka 1 je obustavljen zbog, kako je operater Gazprom naveo, “redovnog servisiranja”. Evropske vlasti međutim strahuju da bi ta obustava mogla biti trajna - a u nedjelju je francuski ministar finansija Bruno la Mer kazao je da je to najvjerovatnija opcija i da Evropa treba da “od sada bude u pripravnosti”.

Sjeverni tok 1
foto: REUTERS

Rusija takođe zatvara još jedan važan naftovod preko svoje teritorije, kojim se isporučuje sirova nafta iz Kazahstana, ponovo se pozivajući na tehnička pitanja.

Prolongirana obustava isporuka preko naftovoda u vlasništvu Kaspijskog naftovodnog konzorcijuma (CPC) ruskih i kazahstanskih kompanija zajedno sa Ekson MobilKSOM.N, Ševron CVKS.N, Šel RDSa.L i italijanskim ENIENI.MI, mogla bi da uništi 1% odsto globalnih naftnih isporuka, tvrde analitičari iz JP Morgan. To bi potencijalno moglo da izazove novi rekordni rast cijena na preko 190 dolara po barelu, što bi dodatno produbilo i pogoršalo globalnu ekonomsku krizu.

Nevolje kroz koje u ovom trenutku prolazi Šri Lanka dugo su očekivane, rast stranog duga, naročito prema Kini, predstavljao je ogromno opterećenje zbog pada prihoda od turizma usljed pandemije i loše procjene zabrane uvoza đubriva čak i prije nego što je ukrajinski rat zadao dvostruki udarac rasta cijene hrane i goriva.

Međutim cijeli niz drugih država je u sličnoj poziciji. U Avganistanu, Pakistanu, Libanu, Egiptu, Turskoj, Iraku, Argentini, Mjanmaru i Zimbabveu isti ti globalni pritisci zajedno sa nizom lokalnih pitanja takođe izazivaju nevolje. Kao što je zabilježeno tokom Arapskog proljeća 2011, to može dovesti do dramatičnih i neočekivanih političkih posljedica.

Tokom 10. jula haštagovi na arapskom i engleskom jeziku za pretragu termina “predsjednička palata”, “Šri Lanka” i “Šri Lanka kriza” bili su među najpopularnijima širom Bliskog istoka. Mnogi korisnici kazali su da saosjećaju sa demonstrantima, izražavajući nadi da bi i njihovi “despoti i korumpirane” vlade i lideri mogli biti sljedeći.

Kompleksne geopolitičke igre

Na mnogo načina, trenutno grozničava globalna tržišta, politika i ekonomije odgovaraju Kremlju. Uprkos poteškoći da se utvrdi da li su sadašnji poremećaji u isporukama energenata namjerni ili su samo dio standardnog ljetnjeg zatvaranja i servisiranja, mnogi na naftnom tržištu smatraju da je sve to dio pažljivo osmišljene strategije.

Policija hapsi demonstranta u Budimpešti tokom protesta protiv vlade zbog odluke o uvođenju strožih poreza za mala preduzeća
Policija hapsi demonstranta u Budimpešti tokom protesta protiv vlade zbog odluke o uvođenju strožih poreza za mala preduzećafoto: REUTERS

Od početka rata, zapadne a naročito evropske kontinentalne države otvoreno su pričale o tome da žele da smanje zavisnost od ruske nafte i gasa, investirajući u obnovljive i druge izvore. Međutim, na tom planu je do sada malo učinjeno, a ogromna podzemna skladišta u Njemačkoj koja se koriste za strateške rezerve gasa kako bi zemlja pregurala zimu samo su djelimično pune.

Poremećaji isporuka preko naftovoda u Kazahstanu mogli bi takođe biti laka pobjeda za Moskvu. Predsjednik Kazahstana Kasim Jomart Tokajev 17. juna je otvoreno pred drugim liderima na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu kazao da se ne slaže sa Putinom i da bivše sovjetske države ne treba da poslušaju savjet Rusije i priznaju separatističke države Donjeck i Lugansk.

U februaru Rusija je poslala vojsku u Kazahstan kako bi podržala Tokajeva nakon izbijanja nereda, a blokiranje sposobnosti te zemlje da izvozi djeluje kao klasička taktika Kremlja.

Međutim, takve geopolitičke igre su kompleksne i nepredvidive. Prošle nedjelje, Putin je preko telefona razgovarao sa predsjednikom Šri Lanke Gotabajom Radžapaksom dok prokremljovski društveni mediji forsiraju narativ da su sadašnje nerede izazvale Sjedinjene Države.

Mada je Šri Lanka dobijala isporuke jeftine ruske nafte preko Indije, to nije bilo dovoljno. Sile koje je oslobodila invazija na Ukrajinu su globalne i nepredvidive, i još niko ne zna gdje će se zaustaviti.

Prevod: N. Bogetić

Bonus video: