Stotine istaknutih svjetskih naučnika, koji se bave klimom, očekuje da će globalne temperature porasti na najmanje 2,5 stepeni Celzijusa u ovom vijeku, što je iznad međunarodno dogovorenih ciljeva i izazivajući katastrofalne posljedice po čovječanstvo i planetu, otkrilo je ekskluzivno istraživanje Gardijana.
Skoro 80 odsto ispitanika, svi iz Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), predviđa najmanje 2,5 stepeni Celzijusa globalnog zagrijevanja iznad predindustrijskog nivoa, dok skoro polovina predviđa najmanje tri stepena Celzijusa (5,4 stepena Farenhajta). Samo šest odsto smatra da će međunarodno dogovorena granica od 1,5 stepeni Celzijusa (2,7 stepena Farenhajta) biti ispunjena.
Mnogi naučnici predviđaju "poludistopijsku" budućnost, sa glađu, sukobima i masovnim migracijama, podstaknutim toplotnim talasima, šumskim požarima, poplavama i olujama intenziteta i učestalosti daleko iznad onih koji su se već događali.
Brojni stručnjaci su rekli da su ostavljeni osjećajući se beznadežno, bijesni i uplašeni neuspjehom vlada da reaguju uprkos jasnim naučnim dokazima koji su pruženi.
"Mislim da smo na putu do velikih društvenih poremećaja u narednih pet godina", rekla je Greta Pecl sa Univerziteta Tasmanije. "(Vlasti) će biti preplavljene ekstremnim događajem za ekstremnim događajem, proizvodnja hrane će biti poremećena. Ne bih mogla osjetiti veći očaj zbog budućnosti".
Ali mnogi kažu da se klimatska borba mora nastaviti, koliko god visoko globalna temperatura porasla, jer bi svaki izbjegnut djelić stepena smanjio ljudsku patnju.
Piter Koks sa Univerziteta Ekseter, Velika Britanija, rekao je: "Klimatske promjene neće odjednom postati opasne na 1,5 stepeni Celzijusa - već jesu. I neće biti 'igra gotova' ako prođemo dva stepena Celzijusa, što bismo mogli i uraditi".
Gardijan se obratio svakom glavnom autoru ili uredniku pregleda IPCC izvještaja od 2018. godine. Skoro polovina je odgovorila, 380 od 843. Izvještaji IPCC-a predstavljaju zlatni standard procjene klimatskih promjena, koje su odobrile sve vlade i koje su izradili stručnjaci za fizičke i društvene nauke. Rezultati pokazuju da mnogi od najupućenijih ljudi na planeti očekuju da će se klimatski haos desiti u narednim decenijama.
Klimatska kriza već nanosi veliku štetu životima i sredstvima za život širom svijeta, sa samo 1,2 stepena Celzijusa (2,16 stepeni Farenhajta) globalnog grijanja u prosjeku u posljednje četiri godine. Džesi Kinan, sa Univerziteta Tulejn u SAD, rekao je: "Ovo je samo početak: vežite se".
Natali Hilmi, iz Naučnog centra Monaka, koja očekuje porast od tri stepena Celzijusa, složila se: "Ne možemo ostati ispod 1,5 stepeni Celzijusa".
Stručnjaci su rekli da su masovne pripreme za zaštitu ljudi od najgorih klimatskih katastrofa sada kritične. Letisija Kotrim da Kunja sa Državnog univerziteta u Riju de Žaneiru rekla je: "Izuzetno sam zabrinuta zbog cijena u ljudskim životima".
Cilj od 1,5 stepen Celzijusa izabran je da spriječi najgore klimatske krize i smatran je važnom zvijezdom vodiljom za međunarodne pregovore. Trenutne klimatske politike znače da je svijet ide ka oko 2,7 stepeni Celzijusa, a istraživanje Gardijana pokazuje da mali broj stručnjaka IPCC-a očekuje da će svijet sprovesti ogromnu akciju koja je potrebna da se to smanji.
Mlađi naučnici su bili još pesimističniji, sa 52 odsto ispitanika mlađih od 50 godina koji su očekivali porast od najmanje 3 stepena Celzijusa, u poređenju sa 38 odsto onih starijih od 50 godina. Naučnice su takođe bile manje optimistične od naučnika, a 49 odsto misli da će globalna temperatura porasti najmanje 3 stepena Celzijusa, u poređenju sa 38 odsto. Bilo je male razlike između naučnika sa različitih kontinenata, navodi Gardijan.
Dipak Dasgupta, sa Instituta za energiju i resurse u Nju Delhiju, rekao je: "Ako svijet, koji je nevjerovatno bogat kao takav, bude po strani i učini malo da se pozabavi nevoljom siromašnih, svi ćemo na kraju izgubiti".
Eksperti su bili jasni zašto svijet ne uspijeva da se izbori sa klimatskom krizom. Nedostatak političke volje navelo je skoro tri četvrtine ispitanika, dok je 60% takođe okrivilo korporativne interese, kao što je industrija fosilnih goriva.
Mnogi su takođe pominjali nejednakost i neuspjeh bogatog svijeta da pomogne siromašnima, koji najviše pate od klimatskih uticaja. "Očekujem poludistopijsku budućnost sa značajnim bolom i patnjom za ljude globalnog juga", rekao je južnoafrički naučnik, koji je izabrao da ne bude imenovan. "Reakcija svijeta do danas je za osudu - živimo u doba budala".
Otprilike četvrtina stručnjaka IPCC-a koji su odgovorili misli da će globalni porast temperature biti zadržan na dva stepena Celzijusa ili ispod, ali čak su i oni suzdržani sa svojim nadama.
"Uvjeren sam da imamo sva rješenja potrebna za put od 1,5C i da ćemo ih primijeniti u narednih 20 godina", rekao je Henri Nojfelt, u klimatskom centru UN-a u Kopenhagenu. "Ali bojim se da bi naše akcije mogle doći prekasno i da ćemo preći jednu ili nekoliko prelomnih tačaka".
Liza Šiper, sa Univerziteta u Bonu u Njemačkoj, rekla je: "Moj jedini izvor nade je činjenica da, kao prosvjetna radnica, vidim da je sljedeća generacija jako pametna i da razumije politiku".
Bonus video:
