Agrobudžet za 2022. je trenutno u fazi nacrta, opredijeljeno je 40,25 miliona eura i dodatno amandmanski 3,7 miliona. To je oko 10 miliona više sredstava nego prethodne godine. Uskoro će biti prezentovan javnosti i dostavljen Skupštini na usvajanje, kazao je u intervjuu za “Vijesti” ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović.
Da li će biti povećani iznosi premija i drugih davanja za poljoprivrednike i ako hoće koje stavke se najznačajnije povećavaju?
Projektovali smo povećanja u sektorima koji su najznačajniji a najviše u primarnoj proizvodnji, kao nove mjere koje su najavljivane u okviru paketa “Selo sad”.
Da li će biti posebnih mjera za mlade poljoprivrednike i nerazvijena seoska područja?
U ruralnim područjima preovladavaju staračka domaćinstva koja se obično bave proizvodnjom samo za vlastite potrebe, ali i dio radno aktivne populacije koja je direktno pogođena gubljenjem stalnog zaposlenja u posljednjih nekoliko godina. Vraćanje takve radno aktivne snage u poljoprivredu, usljed zatvaranja radnih mjesta, upravo je najizraženija pojava u ruralnim područjima.
Dobro osmišljenom politikom ruralnog razvoja i prepoznavanjem razvojnih šansi u poljoprivredi, mladi ljudi će prepoznati i uvidjeti svoju šansu da se bave poljoprivredom i sa njom vezanim djelatnostima, ili čak djelatnostima iz drugih sektora.
S obzirom da ruralna područja imaju dugu tradiciju u preradi različitih životinjskih i biljnih proizvoda na gazdinstvu ova mjera doprinosi povećanju stepena prerade sa ciljem da se proces proizvodnje na porodičnim gazdinstvima unaprijedi. Proizvodi, kao što su sir, mesne prerađevine, različita pića, prerađevine od voća (uključujući i masline) i povrća, predstavljaju važan dio ruralne ekonomije i doprinose unapređivanju ekonomskog položaja porodičnih gazdinstava. Postoje raspoloživi potencijali, posebno kada se pogleda struktura uvoza proizvoda koji se mogu proizvesti u Crnoj Gori. Ovi proizvodi lokalnog i posebno oni organskog porijekla mogu obogatiti ponudu domaćih proizvoda i omogućiti zapošljavanje stanovništva. Rast proizvodnje biće paralelno praćeni održavanjem seoske infrastrukture. Ti proizvodi znače i mogućnost povećavanja dodate vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, posebno plasmanom tih proizvoda kroz turizam.
Takođe novim agrobudžetom biće opredijeljena podrška za kupovinu domaćih životinja i sadnog materijala, izgradnja plastenika, adaptacija i/ili rekonstrukcija objekata, plastenika i drugih pomoćnih objekata, za nabavku namjenske opreme i mehanizacije, uz pravo na bespovratnu podršku u iznosu od 50 do 100% vrijednosti investicije. Tokom kreiranja mjera Agrobudžeta za 2022. godinu uzeti su u obzir svi pomenuti izazovi, a sa ciljem stvaranja ambijenta za uključivanje što većeg broja prevashodno mladih ljudi u poljoprivrednu proizvodnju.
Crna Gora uvozi oko 500 miliona eura hrane godišnje. Kako planirate da smanjite ovaj uvoz? Koliko te uvozne hrane se može smanjiti sa domaćom proizvodnjom?
Poznato je da je Crna Gora uvoznik poljoprivrednih proizvoda, a tako će i ostati u budućnosti. Cilj je postepeno povećavati domaću proizvodnju i smanjivati uvoz.
Određen dio uvoza poljoprivrednih proizvoda odnosi se na proizvode koje Crna Gora mora da uvozi iz različitih djelova svijeta, a iste nije moguće proizvesti u našoj državi. Fokus nam je na proizvodima koje uvozimo a koji se mogu proizvesti u našoj zemlji, a to su meso, mlijeko, povrće i voće. Nastojimo da dovedemo investitore koji će otvoriti pogone za preradu hrane, jer svjedočimo nesrazmjernoj proizvodnji u toku godine, kada jedan proizvod uvozimo 11 mjeseci, dok u jednom mjesecu imamo tržišne viškove. Upravo prerađevine zauzimaju bitnu stavku u uvozu.
Takođe, Crna Gora je i turistička destinacija, pa ponuda mora zavisitii od preference turista. Kao što sam i rekao, moramo usmjeriti pažnju na poljoprivredne proizvode koji mogu biti konkurentni i na one proizvode koji se mogu proizvoditi tokom cijele godine. Crna Gore ima slobodno tržište, potpisnica je nekoliko važnih sporazuma o slobodnoj trgovini, iz tog razloga možemo obezbijediti različite proizvode na tržištu i zasigurno je naše tržište jedno od najbolje snabdjevenih, ali istovremno naši poljoprivredni proizvođači se suočavaju sa jakom konkurencijom iz zemalja članica EU i potpisnica CEFTA. Upravo svi projekti i mjere agrarne politike koje sprovodi Ministarstvo usmjereni su prema jačanju konkurentnosti naših poljoprivrednih proizvođača i bolje pozicioniranosti na tržištu.
Da li ste zadovoljni sadašnjim stanjem seoske infrastrukture i kako planirate da je poboljšate?
Seoska infrastruktura je jedan od segmenata u koji je neophodno značajnije investirati. Loša seoska infrastruktura (obezbijeđenost lokalnim putevima, vodom, u nekim područjima i strujom) karakteristična je za mnoga ruralna područja u Crnoj Gori, posebno u udaljenim planinskim područjima. Takvo stanje negativno utiče na ekonomski i socijalni status ruralnih područja i doprinosi depopulaciji sela. Zaustavljanje ovog trenda i postizanje održivog razvoja ruralnih područja jedan je od važnijih izazova ukupnog razvoja Crne Gore.
Obnova i razvoj sela u dijelu infrastrukture nijesu mogući bez značajnije podrške iz budžetskih sredstava. Kroz agrobudžetsku mjeru “Razvoj sela i izgradnja infrastrukture”, podrška je opredijeljena za poboljšanje ruralne infrastrukture, a posebno za izgradnju nove i adaptaciju i rekonstrukciju postojeće infrastrukture do pojedinih ili grupa seoskih domaćinstava, pristup katunima, infrastrukturi u okviru gazdinstva; projekti razvoja elektromreže u ruralnim područjima, kao i korišćenje solarne energije. U toku 2021. godine podržan je 121 projekat u oblasti ruralne infrastrukture koji između ostalog uključuju kako projekte koje su dostavile lokalne samouprave tako i individualne projekte sa ukupnom podrškom od 1,5 miliona eura za rješavanje pitanja vodosnabdijevanja, sanaciju i rekonstrukciju preko 100 kilometara puteva. Isplaćeno je 831.750 eura za prioritetne projekte svih lokalnih samouprava kao i 82 individualna zahtjeva, u iznosu od 686.912 eura. U 2022. godini opredijelili smo znatno veća sredstva za ovu namjenu oko 3,5 miliona (2,1 milion je budžetom opredijeljeno, dodatno kroz amandmane biće nam obezbijeđeno oko 1,4 miliona), što jasno pokazuje našu namjeru da unaprijedimo kvalitet i preduslove za životi rad na selu.
Da li će biti nekih novih projekata iz EU fondova u poljoprivredi naredne godine i ako hoće kojih?
Godina koja je za nama nije bila laka, još uvijek se suočavamo sa posljedicama COVID-19 po zdravlje ljudi i ekonomiju. Okrenuti smo budućnosti i stvoramo prilike za prevazilaženje posljedica krize. Nastavljamo sa bespovratnom podrškom poljoprivrednom sektoru i poljoprivrednicima. U ovoj godini planirano je raspisivanje tri javna poziva za mjere koje se finansiraju iz IPARD II programa. Proizvođači će imati priliku da investiraju u primarnu proizvodnju, da unaprijede prerađivačke kapacitete, te da ostvare podršku za razvoj ruralnog turizma. Uvjeren sam da će ove investicije učiniti vidljivu razliku u poljoprivredno-prerađivačkom sektoru i sektoru turizma sa trajnim koristima za stanovništvo u ruralnim oblastima.
Shodno akcionom planu za 2022 godinu planirana je objava tri javna poziva u okviru IPARD II programa i to: tokom februara treći Javni poziv za mjeru 3, koji je namjenjen prerađivačkom sektoru; tokom marta četvrti javni poziv za mjeru 1, namijenjen primarnim poljoprivrednim prerađivačima i koji će pored investicija koje se odnose na nabavku mehanizacije, opreme, podizanje zasada, izgradnju plastenika/staklenika uključiti i inevesticije koje se odnose na izgradnju objekata; tokom septembra biće objevjen i drugi javni poziv za mjeru 7, namjenjen ruralnom turizmu.
Korisnicima je data mogućnost korišćenja avansnog i faznog plaćanja u cilju brže realizacije investicija i povlačenja bespovratnih sredstava i ove novine već daju dobre rezultate.
Takođe, kreiranje mjera za novo programsko razdoblje, odnosno mjere IPARD III programa je u toku i poljoprivrednim proizvođačima bi trebalo da bude dostupno više od 80 miliona eura bespovratne podrške, od čega EU sredstva čine 63 miliona eura dok nacionalno kofinansiranje iznosi oko 19 miliona eura.
Najavljena je podrška za nabavku 19 velikih ribarskih brodova za crnogorske ribare. Možete li da nam detaljnije objasnite o kojim brodovima je riječ, kada stižu, za šta će moći da se koriste i koji su uslovi za ribare? Da li postoji dogovor sa susjednim državama Albanijom, Hrvatskom i Italijom oko kvota za ribolov?
U okviru drugog crnogorskog programa institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede i ribarstva MIDAS 2, MPŠV je obezbijedilo nabavku 19 novih ribolovnih plovila, u cjelosti operativnih za vršenje ribolovnih aktivnosti. Plovila podrazumijevaju i prateću ribolovnu opremu, a njihova dužina nije manja od 6 m i veća od 15 m za plovila namijenjena za mali obalni ribolov, odnosno veća od 20 m ukoliko je plovilo tipa koča ili plivarica. Korisnici grant podrške su privredna društva, preduzetnici ili drugo pravno lice registrovano u CRPS za obavljanje djelatnosti ulova ribe na moru koje ima važeću dozvolu za privredni ribolov na moru, izdatu od strane MPŠV - Direktorata za ribarstvo.
Svi odobreni zahtjevi podrazumijevaju da su aplikanti poslovnim planom dokazali ekonomsku opravdanost planirane investicije, u kojem je sadržana kompletna tehnička specifikacija planirane investicije, uključujući specifikaciju opreme za unapređivanje higijenskih i zdravstvanih standarda, za velika plovila tipa koča ili plivarica, kao i plan izlova i distribucije izlovljenih količina, odnosno stavljanje u promet na domaćem i stranom tržištu za period koji nije kraći od 5 godina. Radi se o najvećoj bespovratnoj podršci u sektoru ribarstva. Ukupna vrijednost planiranih investicija iznosi 3 miliona eura, dok je vrijednost bespovratne podrške 80 odsto, odnosno 2,39 miliona eura. To znači da neko ko je nabavio plovilo vrijednosti 100.000 eura, platiće za njega 20.000 u ratama u narednih nekoliko godina, ostalo će biti pokriveno kroz podršku Ministarstva. Na ovaj način i ovim pristupom direktno se utiče na snažan razvoj ribarstva i ribarske flote. Važno je reći da je Ministarstvo omogućilo više sredstava nego što je bilo zainteresovanih ribara i ovo je primjer kako se jednom dobro osmišljenom mjerom osnažava i podiže jedan sektor.
Kada su u pitanju riblji resursi Jadranskog mora, politika EU predviđa da 95 odsto resursa izlovljavaju zemlje članice EU (Hrvatska, Italija, Slovenija), dok prepeostalih 5 odsto dijele Crna Gora i Albanija. Procijenjena ukupna godišnja kvota za ulov pelagičnih i demerzalnih resursa iznosi 4.602 tone.
Kada je u pitanju plava riba na poslednjem zasjedanju GFCM-a je odlučeno da za prelazni period 2022/2023. Crna Gora i Albanija imaju tzv. “zajednički ulov” koji iznosi 2.325 tona (u 2022. godini) odnosno 2.151 tona u 2023. godini. Kvote su smanjene svim zemljama u cilju očuvanja resursa Jadranskog mora koji su veoma ugroženi.
Crna Gora ima značajne površine državnog poljoprivrednog zemljišta. Kako planirate da ga valorizujete?
Poljoprivredno zemljište, posebno ono u državnom vlasništvu predstavlja značajan poljoprivredni resurs i u 2022. godini Ministarstvo ima plan za njegovim korišćenje kako bi se povećale površine pod poljoprivrednim kulturama, unaprijedilo stočarstvo i biljna proizvodnja. Zajedničkim aktivnostima sa upravom za nekretnine cilj nam je da što veći broju upotrebljivih površina uključimo u proizvodnju kako bi išli ka cilju smanjenja uvozne zavisnosti i većom domaćom proizvodnjom kvalitetne hrane. Model će, nakon rigoroznog testiranja i zaokružene procedure biti predstavljen javnosti i pripremljen za upotrebu.
Uskoro pet fabrika prerade
Uskoro treba da počne sa radom fabrika čipsa u Tuzima, da li ima najava za još neke fabrike prerade poljoprivrednih proizvoda?
Apsolutno, to je jedan od naših fokusa i cilj je bar pet preradnih kapaciteta u 2022. godini. Nekoliko preradnih kapaciteta je u fazi izgradnje. Ministarstvo aktivno učestvuje kako bi se što prije obezbjedili uslovi da ovi pogoni počnu da proizvode i da dođe do zapošljavanja u realnom sektoru. Pored fabrike čipsa u Tuzima još jedna fabrika se gradi za preradu voća i povrća i pakovanje zamrznutih proizvoda. Pored toga na sjeveru je već podignut prostor za novu fabriku za flaširanje vode i u toku je nabavljanje opreme. Ima još nekoliko manjih pogona koji se uskoro otvaraju i javnost će blagovremeno biti obaviještena.
Za sve nelegalne pojave u šumarstvu biće podnijete prijave
Da li je u Crnoj Gori proteklih godina postojala šumarska mafija, koje štete su nanijete tom prirodnom bogatstvu? Da li će biti nekih postupaka protiv odgovornih?
Kada govorimo o šteti koja je nanijeta šumama u prethodnom periodu obično to povezujemo sa koncesionim korišćenjem šuma. Naime, sam taj koncesioni model sa svim slabostima uključujući i izostanak kontrole realizacije ugovora prije svega od strane Uprave za šume doveo je do toga da prihodi države od šumarstva budu neopravdano niski, dok sa druge strane svjedočimo bogaćenju koncesionara.
Ministarstvo je od samog mog dolaska na funkciju pokrenulo krivične postupke zbog više slučajeva očiglednog kršenja zakona i zaključenih ugovora o koncesiji. To se prije sve odnosilo na ugovor sa “Vektra Jakić”, zatim na korišćenje šuma u Rožajama, Plavu, Andrijevici i drugim gradovima na sjeveru. Posebno je štetan bio ugovor sa “Vektrom Jakić” i slobodno se može reći da je zaključivanje a kasnije nerealizacija i kršenje odredbi tog ugovora dovelo do niza negativnih efekata kako u šumarstvu tako i u drvnoj industriji i u Pljevljima i ukupno u Crnoj Gori.
Dobra stvar je što je taj ugovor konačno raskinut i ne proizvodi dalje štetne posljedice. Ovo Ministarstvo očekuje od Uprave za šume detaljan izvještaj o realizaciji svih preostalih koncesionih ugovora, a već je evidentno da postoje brojni problemi u realizaciji istih. Nakon dostavljanja izvještaja i razmatranja na Vladi, Ministarstvo će sigurno inicirati mjere da se sve nelegalne pojave i aktivnosti suzbiju kako institucionalno, tako i procesuiranjem putem podnošenja prijava nadležnim pravosudnim organima, koji su jedino zaduženi za utvrđivanje i kažnjavanje krivičnih djela iz ove oblasti, pa tako i za ocjenu da li je prethodnih godina postojala šumarska mafija u Crnoj Gori.
Smanjiti poreze na poljoprivredno zemljište i objekte
Mnoge opštine su uvele značajne poreske stope na poljoprivredno zemljište i objekte za poljoprivredu za građane i firme. To nekim od njih, poput Plantaža, postaje ozbiljan teret. Da li smatrate da je potrebno nešto mijenjati ili reagovati kako bi se to promijenilo, jer poljoprivreda nije profitabilna djelatnost da bi plaćala tolike poreze?
Nerealno visoki porezi na poljoprivredno zemljište moraju biti sistemski regulisani kako bi zaštitili poljoprivrednu proizvodnju. Apsolutno podržavamo poresku politiku, ali neophodno je naći mjeru jer obavezni smo da očuvamo i poljoprivredne proizvođače i zaposlene koji rade u tom sektoru. Ministarstvo će u narednom periodu spremiti izmjene zakona i predložiti Vladi i Ministarstvu finansija održiviji i fer model kojim ćemo pokušati da prevaziđemo ovaj problem, a koji će nakon toga biti dostavljen parlamentu na dalje odlučivanje.
Očekuje da će pravosuđe kazniti uništitelje rijeka
Otkrili ste nedavno veliku krađu šljunka iz crnogorskih rijeka i njihovu devastaciju. Očekujete li da neko odgovara zbog toga?
Kao što smo više puta rekli, Ministarstvo i Uprava za vode su prepoznali probleme i osvijetlili ih, dostavljajući kompletnu dokumentaciju Vladi koja je zadužila Nacionalni savjet za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije da dalje postupa. Svakako da očekujemo da neko odgovara, kao i da dalje nezakonite radnje budu spriječene kada su u pitanju rijeke i šume, u suprotnom naši napori da u tim oblastima dođe do promjene bi bili uzaludni.
Međutim, dalje aktivnosti su u nadležnosti drugih organa, prije svega pravosudnih, a mi smo tu da pružimo pomoć u okviru naših nadležnosti kako bi se zaustavila dalja devastacija prirodnih resursa i naravno kako bi neko odgovarao za štetu koja je ovim resursima do sada pričinjena.
Ministarstvo je obezbijedilo nabavku 19 novih brodova za privredni ribolov na moru. Radi se o najvećoj bespovratnoj podršci u sektoru ribarstva. Ukupna vrijednost planiranih investicija iznosi 3 miliona eura, dok je vrijednost bespovratne podrške 80 odsto, odnosno 2,39 miliona eura. To znači da neko ko je nabavio plovilo vrijednosti 100.000 eura, platiće za njega 20.000 u ratama u narednih nekoliko godina
Bonus video:
