Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorila je da zbog globalne ekonomske situacije uslovi finansiranja bi mogli da budu stroži naredne godine, čak i da se ograniči pristup kreditima na međunarodnom nivou. Zbog toga je preporučeno da se Crna Gora prethodno priremi za taj scenario i da fiskalnu politiku usmjeri na tri ključna prioriteta očuvanje prihoda, snažniju kontrolu rashoda i obezbjeđivanje adekvatnog finansiranja.
Tim MMF-a koji je predvodio šef misije Srikant Seshadri je obavio posjetu Crnoj Gori u periodu 18. jula do 27 jul. 2022. godine.
Preporuke
”Ekonomija Crne Gore ulazi u period visoke neizvjesnosti. Intenzitet ovogodišnje ljetnje turističke sezone zavisi od toga da li će niži nivo dolazaka iz Rusije i Ukrajine biti izbalansiran većim dolascima sa drugih destinacija. Kreatori politika bi trebalo da se pripreme unaprijed za rizik od naglog usporavanja globalnog rasta naredne godine. Zaposleni u MMF-u misle da inflacija nije u cjelosti “uvezena”. Čini se da pritisci od povećanja zarada usljed nedavnog povećanja minimalne zarade i poreske reforme, imaju ulogu”, upozorio je juče Seshadri.
MMF je upozorio da je neprikladan trenutak da se, uz visok javni dug, država optereti velikim i stalnim povećanjem potrošnje ili kapitalnim rashodima čiji su dugoročni ekonomski povrati na investicije neizvjesni.
”S obzirom na teške globalne uslove, bilo bi mudro da se sada uputi poruka mnogo snažnije kontrole rashoda, kako bi se spriječile nepotrebne buduće ekonomske poteškoće”, istakao je Seshadri.
MMF je preporučio da se čuvaju prihodi države, a da bi se zadovoljile potrebe za finansiranjem u trenutku kada su globalni uslovi strogi, država treba da ima fleksibilnost kod razmatranja svih mogućih izvora finansiranja ne samo za ovu godinu, već i za buduće periode.
Misija je obavila razgovore sa predsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem, ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem, guvernerom Centralne banke Radojem Žugićem, predstavnicima regulatornih agencija i privatnog sektora.
Osim MMF-a, juče je i ministar finansija Aleksandar Damjanović apelovao da se Vlada i Skupština u aktuelnom trenutku odgovorno ponesu da se sve uradi da se ne bi ugrozio finansijski sistem i da se ne predlažu nikava nova rješenja koja bi proizvela budžetu dodatne troškove.
Procjene
Poruka Damjanovića je stigla na sjednicu Vlade na kojoj su utvrđene smjernice makrekonomske i fiskalne poltike za period od ove do 2025. godine. Smjernice su osnov za pripremu budžeta za narednu godinu.
Damjanović je kazao da je rebalans tehnički spreman, ali da ga planiraju u septembru jer se čekaju efekti ljetnje turističke sezone.
On je pojasnio da će budžetu do kraja ove godine biti potrebno 270 miliona da bi se pokrili svi troškovi i stvorila fiskalne rezerva za početak naredne godine. Od tih 270 miliona eura 100 miliona bi se odnosilo na fiskalnu rezervu, dok ostatak čine troškovi koje bivša Vlada nije planirala u budžetu i budžetski najavljivani prihodi koji su neostvarivi zbog nedostatka zakona koje bivša Vlada nije usvojila.
”Za Fond zdravstvo 65 miliona, za Fond PIO 25 miliona, uz činjenicu da je u parlamentu predlog zakona koji će ako bude usvojen koštati još 20 do 25 miliona, za zarade kod ministarstava prosvjete i zdravstva 24 miliona, za majke sedam milion, za radnike, sektor rudarske i metalske industirije, pet miliona... “, naveo je Damjanović.
Prema njegovim riječima u uslovima predviđenog ekonomskog rasta i ako ne bude dodatne ekonomske recesije na globalnom nivou i dodatnog stampeda cijena energenata i osnovnih životnih namirnica za narednu godinu je procjena da će faliti minimum 600 miliona eura sa depozitima.
”Procjena je da se polako plaća ceh problematičnog ponašanja ranijih administracija gdje nijesmo imali dosta ulaganja u kapitalne projekte i infrastrukturne projekte da bismo imali održive javne finansije. Zaključak smjernica je da će biti neophodno da se primijene dodatne mjere fiskalne konsolidacije da bi se ostvarili dodatni prihodi i optimizacija javne porošnje”, rekao je Damjanović.
Nerealna priča i ostavka
On je ponovio da imamo inflaciju 13 odsto u junu koja naduvava prihode.
”Da se ne bi igrali kao prethodna administraicja i lagali narod o 1000 eura prosječne plate i 500 eura prosječne penzije, što je još 600 do 800 miliona, trebada budemo realni i ponašamo se u skladu sa guberom, da se pružimo koliko je realno”, rekao je Damjanović.
Premijer Dritan Abazović pozvao je parlament da ne predlažu neracionalna rješenje jer ko god dođe u Vladu čekaće ga problemi sa javnom kasom. On je kazao da se mora tražiti novac na inostranom tržištu gdje su već nepovoljni uslovi.
”Možemo i bez rebalansa ići, ali će se onda trošiti novac koji je pozajmljen kroz euroobveznice krajem 2020. godine. lako je dijeliti kapom i šakom, ali treba imati uporište za to u budžetu”, istakao je Abazović.
Pokret “Evropa sad” pozvao je Damjanovića juče da “nakon istupa na sjednici Vlade podnese ostavku na tu poziciju”.
Iz pokreta, čiji su osnivači bivši ministri finansija i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović, tvrde da Damjanović “nije sposoban da vodi javne finansije”.
Povezani članci
”Damjanović nije u stanju da kompetentno upravlja finansijama Crne Gore, ali je zato i te kako u stanju da fabrikuje prazne priče i namjerno srozava finansijski sistem, u niskom pokušaju da kompromituje program, koji je prvi put u posljednjih nekoliko decenija, drastično poboljšao standard građana i ozdravio javne finansije”, zaključuju u Pokretu “Evropa sad”.
Gdje će se pozajmiti novac zavisiće od uslova na tržištu
U smjernicama je Ministarstvo finansija procijenilo da će realan rast ekonomije biti 4,7 odsto u 2022. godini, što je pad od 1,7 procentnih poena u odnosu na prethodnu prognozu.
Ministarstvo navodi da će fiskalna politika kao glavni instrument ekonomske politike u periodu od ove do 2025. godine biti usmjerena na stvaranje uslova za makroekonomsku stabilnost i fiskalnu održivost, kako bi se u uslovima postepenog ekonomskog rasta nakon pandemije obezbijedila dugoročna održivost javnih finansija.
“Fiskalnu održivost u najvećoj mjeri determinišu poreska politika i politika upravljanja rashodima. U dijelu poreske politke snažan fokus biće na sprovođenju strukturnih reformi i unapređenju fukcionisanja poreskog sistema u cilju smanjenja “sive ekonomije” i proširenja poreske baze i efikasnog generisanje prihoda. Kada je u pitanju upravljanje javnom potrošnjom, strategija politike u srednjem roku zasniva se na racionalizaciji “neproduktivne potrošnje”, optimizaciji državne uprave i odgovorno upravljanje fondom zarada, kao i zadržavanje visokog nivoa izdvajanja za kapitalne i razvojne projekte”, navodi Ministarstvo finansija.
Imajući u vidu i dalje snažno prisustvo pritiska na javne finansije i ograničenost fiskalnog prostora u narednom periodu potrebno je, piše u smjernicama, implementirati dodatne mjere fisklane konsolidacije koje će obezbijediti bolju naplatu i ostvarenje dodatnih budžetskih prihoda, kao i optimizovati javnu potrošnju uz njeno strukturiranje u korist javnih investicija.
Kada je u pitanju očekivano kretanje državnog i javnog duga u narednom, četvorogodišnjem periodu, očekuje sa da on bude uslovljen kretanjem nedostajućeg novca za finansiranje budžeta i otplatu duga.
”Izvori finansiranja nedostajućeg novca definisaće se u skladu sa uslovima i kretanjima na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu”, piše u dokumentu.
Bonus video:
