Zaključkom da se izvođačima radova isplaćuju avansi tokom korona krize, Vlada je kršila Zakon o javnim nabavkama i time, uoči parlamentarnih izbora, sticala prednost na terenu, smatraju u dijelu civilnog sektora, dok u Upravi javnih radova kažu da tu nema ništa sporno jer nijedan projekat nije zaustavljen.
Za infrastrukturne radove samo u maju i za mjesec izborne kampanje (od 20. juna do kraja jula) potrošeno je 24,7 miliona eura ili gotovo 38 odsto godišnjeg budžeta za te svrhe, pokazuju podaci Ministarstva finansija.
Parlamentarni izbori u Crnoj Gori raspisani su 20. juna, a zakazani za 30. avgust.
“Intenzivna infrastrukturna kampanja se u proteklim godinama vezivala za sve izborne cikluse. Time vladajuća struktura, pod palicom bezmalo trodecenijskog predsjednika/premijera Mila Đukanovića, ostvaruje institucionalnu prednost kod birača”, kaže za “Vijesti” pravna savjetnica pri Akciji za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović.
U pravnoj ekspertizi ASP, koju je uradila Mrdovićeva, navodi se da je tokom korona krize Vlada grubo kršila osnovni princip ustavnosti i zakonitosti i svojim odlukama narušavala Zakon o javnim nabavkama, što se direktno može dovesti u vezu sa namjerom da u izbornoj godini ne uspori izvođenje infrastrukturnih projekata.
Podsjeća se da je Vlada prve oštre mjere u prvom talasu korona krize donijela 16. marta, a samo par dana kasnije usvojila je zaključak kojim je zadužila Upravu javnih radova i Upravu za saobraćaj da tokom trajanja mjera omoguće avansno plaćanje izvođačima radova i izvršiocima usluga na kapitalnim projektima u cilju obezbjeđivanja njihove likvidnosti i održavanja kontinuiteta u izvođenju radova.
Zakonom o javnim nabavkama propisano je da ugovor o javnoj nabavci mora biti u skladu sa uslovima utvrđenim tenderskom dokumentacijom i odlukom o izboru najpovoljnije ponude, što podrazumijeva da se avans isplaćuje samo ako je to predviđeno tenderom.
“Zaključkom, kao aktom niže pravne snage, kojim je naložila isplatu avansa, Vlada je grubo kršila Zakon o javnim nabavkama, koji je pravni akt više pravne snage. Time je ugrožavala princip ustavnosti i zakonitosti, kao opšti princip ustavnog sistema”, kaže se u ekpertizi.
Kako se objašnjava, taj princip znači obavezu svih - i građana i vlasti, da se pridržavaju Ustava i zakona i djeluju na osnovu i u okviru ustava i zakona.
“Drugim riječima, nije dozvoljeno samovoljno postupanje i Vlada je jednako dužna da poštuje Ustav i zakone. Vlada je zbog epidemije kovid virusa imala mogućnost da proglasi vanredno stanje i tada bi mogla da donosi uredbe sa zakonskom snagom, ali je to izostalo”, dodaje se u ekspertizi.
Iz Uprave javnih radova za “Vijesti” kažu da avansna plaćanja ne predstavljaju kršenje Zakona o javnim nabavkama.
“O opravdanosti ove mjere Vlade Crne Gore govori činjenica da su od početka godine sva gradilišta Uprave javnih radova bila u kontinuitetu aktivna i da nijedan projekat nije zaustavljen zbog pandemije koronavirusa, pri čemu avansna plaćanja ne predstavljaju kršenje Zakona o javnim nabavkama”, rekli su iz Uprave.
Kako je novac trošen
U prvih mjesec i nekoliko dana izborne kampanje (jun-jul) iz centralnog budžeta je za različite infrastrukturne radove potrošeno 11,7 miliona, ne računajući troškove projekta dionice auto-puta.
U prvoj sedmici, nakon raspisivanja izbora, potrošeno je preko 1,3 miliona, u drugoj sedmici više od 4 miliona, u trećoj oko 2,2 miliona, dok je u četvrtoj sedmici izdvojeno nepunih 900.000. U petoj sedmici je potrošeno preko 3,2 miliona, pokazuju podaci Ministarstva finansija.
Novac je trošen za izgradnju magistralnih i lokalnih puteva, lokalnu infrastrukturu, projekte zaštite životne sredine, izgradnju objekata obrazovanja, sporta, socijalnih potreba...
Iz Uprave za saobraćaj, koja realizuje dio kapitalnog budžeta, naglašavaju da rade na osnovu odluka Vlade.
“Vlada je na sjednici od 19. marta 2020. godine, a povodom epidemije kovida-19, donijela zaključak da sa izvođačima radova i izvršiocima usluga angažovanim na započetim kapitalnim projektima uz obezbjeđenje bankarske garancije u vrijednosti avansa, u cilju obezbjeđivanja likvidnosti izvođača i pružalaca usluga i održavanja kontinuiteta u izvođenju radova, omogućava avansno plaćanje. Nakon podnijetih zahtjeva i obezbjeđivanja bankarskih garancija, Uprava za saobraćaj je isplatila avans za pet projekata u ukupnom iznosu od 1,3 miliona eura”, navodi se u odgovoru Uprave na pitanja “Vijesti” o tome da li je na taj način kršen Zakon o javnim nabavkama s obzirom na zaključivanje većeg broja aneksa ugovora sa izabranim izvođačima. Prema ranijim informacijama ASP dobijenim od Vlade, u maju, odnosno mjesecu koji je prethodio raspisivanju parlamentarnih izbora, potrošeno je oko 13 miliona.
Avansi Uprave javnih radova 10,9 miliona
Prema podacima Uprave javnih radova, do sredine jula iznos isplaćenih avansa je premašio sumu od 10,9 miliona eura.
“Jedan od primjera izvođača kojem je isplaćen gotovo milionski avans jeste podgorička kompanija ‘Čelebić’, sa kojom je Uprava javnih radova u oktobru prošle godine zaključila ugovor o izgradnji smještajnih kapaciteta specijalnih jedinica policije u Podgorici”, navodi se u ekspertizi.
Ugovor je vrijedan gotovo sedam miliona eura i njime nije predviđena isplata avansa, već isplate u periodu od tri godine. Međutim, kako se dodaje, tokom prvog talasa korona krize toj firmi je avansno isplaćeno gotovo milion eura. Nijesu poznati kriterijumi na osnovu čega je određen baš toliki iznos.
“Drugi primjer je konzorcijum ‘Dopelmajr’, kojeg predstavlja podgorička firma ‘Novi Volvox’, a koji gradi žičaru u Kolašinu vrijednu devet miliona eura. Ugovor sa njim je zaključen prošle godine i predviđeno je odloženo plaćanje za radove, tokom perioda od četiri godine. Međutim, i ovom konzorcijumu je tokom korona krize i suprotno Zakonu o javnim nabavkama isplaćen avans od čak 1,6 miliona. Ni ovdje nijesu poznati kriterijumi za isplatu tolikog iznosa”, piše u ekspertizi.
Iz Uprave javnih radova kažu da su do danas uplatili nešto više od 10,9 miliona eura izvođačima radova i pružaocima usluga, na osnovu zaključka Vlade od 19. 03. 2020. godine, u cilju osiguranja njihove likvidnosti i održavanja kontinuiteta radova na kapitalnim projektima u vrijeme pandemije koronavirusa.
Navode da su kriterijumi za avansna plaćanja, na osnovu kojih je zaključno sa današnjim danom, avans dobilo 21 preduzeće za realizaciju 35 kapitalnih projekata, između ostalih i “Čelebić” i “Dopelmajr”, isti za sve, a to su procenat realizacije i vrsta radova (izvođenje radova, nabavka opreme, pružanje usluga).
“Odobreni avansi uglavnom iznose 10-20% vrijednosti ugovora, odnosno vrijednosti preostalog dijela ugovorenih obaveza. Obavezan uslov za dobijanje avansa je obezbjeđenje bankarske garancije na njegov cjelokupan iznos”, rekli su iz Uprave.
Bemaxu 900.000 eura za tri infrastrukturna projekta
Od ukupno isplaćenih avansa Uprave za saobraćaj, podgoričkoj kompaniji “Bemax” dato je 900.000 eura za tri infrastrukturna projekta.
Ta firma rekonstruiše put ka Spužu, a vrijednost posla je tri i po miliona eura. To je jedan od projekata za koji je “Bemax” dobio avans i to u iznosu od 300.000. Međutim, radovi su počeli u avgustu 2019. i trebalo je da budu završeni za pola godine, odnosno do februara ove godine.
„Mjesecima tu nije bilo ni desetak radnika na vijaduktu. Ovuda je frekventno, ali nijesu žurili. Sad su ubrzali, jer se bliže izbori. Uvijek se razrade pred izbore, da imaju čime da se pohvale”, kaže za “Vijesti” jedan od vozača.
Objašnjava da svakoga dana putuje u glavni grad, gdje radi u jednom državnom organu. Neće da se predstavi, jer, kako kaže, ne želi sebi da stvori problem na poslu. “Bitno je da se što prije završi, da možemo normalno prolaziti, pa i zbog izbora”, dodaje.
Građevinski radnici nezaštićeni u prvom talasu korone?
Tokom donošenja mjera u prvom korona talasu Vlada nije zatvorila gradilišta, pod obrazloženjem da kapitalni projekti u zemlji ne smiju biti zaustavljeni.
“Nije bilo maski. Sjeli bismo ujutru u kombi jedni pored drugih, nikakve zaštite nije bilo. Na gradilištu smo radili uobičajeno. Tek smo poslije dobili maske”, kaže za “Vijesti” Mitar D.
On radi u jednoj domaćoj građevinskoj kompaniji, koja je kao podizvođač angažovana na izgradnji dijela auto-puta u zemlji.
“Cilj mi je da steknem iskustvo u rukovanju velikim mašinama, to mi je uslov za prijavu rada u Njemačkoj. Ako to uspijem, neće me više ova zemlja gledati. Ali ova korona je sve zaustavila”, kaže on.
U Institutu za javno zdravlje, na bazi čije procjene su donošene odluke radi zaštite zdravlja stanovništva, nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” o tome da li su građevinski radnici bili ugroženi od virusa u prvom talasu korona krize i kako je procijenjeno da oni, za razliku od, recimo, ugostitelja, treba da rade, i da li je ko provjeravao građevinske kompanije i da li su poštovale zaštitne mjere za rad.
Bonus video:
