Politička nestabilnost koja u Crnoj Gori, sa kraćim pauzama, traje praktično dvije godine od posljednjih parlamentarnih izbora najvjerovatnije će biti riješena vanrednim izborima u narednih nekoliko mjeseci. Jer, nema dogovora o formiranju nove Vlade.
U međuvremenu su državu vodile dvije Vlade, ekspertska Zdravka Krivokapića i manjinska Dritana Abazovića, ali su obje srušene u parlamentu.
Parlamentarna većina od prije dvije godine, koja je tada nakon tri decenije na izborima pobijedila Demokratsku partiju socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića, ni nakon sedam sastanaka nije uspjela da se dogovori o novoj Vladi.
Đukanović će narednih dana najvjerovatnije pozvati Skupštinu da skrati mandat, kako bi se išlo na izbore. To je i sam nagovijestio prethodnih dana.
Stara parlamentarna većina nije uspjela da se dogovori o Vladi jer je prvo zapelo oko toga ko će biti novi premijer, a kada se kao kompromisno rješenje pojavio lider Demosa Miodrag Lekić, Abazovićeva URA nije htjela da da potpise za njegovu kandidaturu pošto nije dogovorena raspodjela resora.
Abazović je tražio da URA i njeni partneri iz sadašnje Vlade, Socijalistička narodna partija (SNP) i albanske stranke, imaju kontrolni paket Vlade odnosno jedno ministarstvo više nego ostale stranke – Demokratski front (DF), Demokrate, Prava i Ujedinjena Crna Gora. Na to većina ovih partija nije htjela da pristane jer su jače od URA u parlamentu.
I dok Abazović kaže da je URA u pregovorima napravila ustupke i da nije tačno da ucjenjuju, jedan od učesnika pregovora, lider Prave Crne Gore Marko Milačić, direktno krivi URA i Abazovića za propast pregovora.
„S obzirom da se URA nije pojavila na posljednjem sastanku stare parlamentarne većine, jasno je da Abazović nije ni želio dogovor već da s pozicije premijera u tehničkom mandatu priprema vanredne parlamentarne izbore“, kaže Milačić za DW.
„Mislim da će do kraja izgurati zamisao da ova Vlada pripremi izbore, a to je Vlada njegove URA, SNP, ali i DPS i SDP“, dodaje Milačić.
On ipak poziva Abazovića i njegovu partiju da „ostave po strani partijske interese i daju potpis Lekiću da bude mandatar“ te da „ispune volju građana od 30. avgusta 2020. godine“.
URA je pak poručila da čeka zajedničku ponudu Demokratskog fronta i Demokrata o tome kako vide izgled Vlade. „Ako nema dogovora, idemo na izbore“, jasni su u URA.
Neozbiljno pregovaranje
Stara većina odavno je posvađana, posebno URA i Demokrate. Prvo je URA početkom godine zajedno sa DPS-om srušila Krivokapićevu Vladu koju su podržavale Demokrate. Zatim su prije mjesec Demokrate, Prava i Ujedinjena Crna Gora zajedno sa DPS-om srušile Abazovićevu Vladu.
Urednica političke rubrike u dnevnom listu „Vijesti“ Mila Radulović smatra da su pregovori stare parlamentarne većine propali zbog odsustva dobre volje.
„URA već ima ključne pozicije u Vladi i nije joj interes da dobije manje od toga, a Demokrate su postale veoma kooperativne kad su shvatile da URA neće dogovor. Ukratko, svi gledaju partijski interes i ne zanima ih sudbina društva ni ekonomska kriza koja će pogoditi građane, posebno najsiromašnije“, smatra Radulović.
Na pitanje ko će iz stare većine u očima birača iz ovog natezanja kao pobjednik, Radulović odgovara da građani nemaju razumijevanje ni za jednu partiju, jer su prethodnih dana pokazale neozbiljnost. Ipak, dodaje:
„Ako je suditi po reakcijama na društvenim mrežama, mogu profitirati Demokrate koje su marketinški poslale poruku da su spremne na odricanje, ali i jedan od lidera DF-a Andrija Mandić koji je zaista pokazao dobru volju da omogući dogovor.“
Radulović vjeruje da će sadašnja Abazovićeva Vlada u tehničkom mandatu voditi zemlju do izbora. Đukanović je poručio da se nada da će izbori biti u naredna dva do tri mjeseca.
Izbori vraćaju Đukanovića u igru?
Urednica „Vijesti“ kaže da je moguće da nakon novih izbora iste ove partije pregovaraju o formiranju nove Vlade. Pridružila bi im se, vjerovatno, i nova snaga nazvana „Evropa sad“ koju vode bivši ministri u Krivokapićevoj Vladi, Milojsko Spajić i Jakov Milatović.
„Bila bi to opet šarenolika družina za istim stolom. Ako ih građani ne kazne na izborima jer su ostali dosljedni partijskom zapošljavanju, nisu priveli pravdi one koji su se nezakonito bogatili, nisu građanima ponudili bilo kakav napredak, bojim se da se ovo cjenjkanje i šarlatanstvo može ponoviti“, kaže Radulović.
Milačić, s druge strane, tvrdi da DPS nema nikakve šanse na vanrednim parlamentarnim, ali ni na lokalnim izborima u četrnaest gradova 23. oktobra.
„Što se tiče formiranja Vlade nakon vanrednih parlamentarnih izbora, o tom – potom. Međutim, nije sigurno da li bi URA i Abazović nakon tih izbora bili sa nama ili bi otišli s DPS s obzirom na njihovu saradnju u manjinskoj Vladi tokom posljednjih šest mjeseci“, kaže Milačić.
Novinarka Radulović pak kaže da je propast pregovora stare većine vjetar u leđa za DPS i samog Đukanovića.
„Ovo je još jedan dokaz da mu nisu dorasli, pa i dalje nema ozbiljnu političku konkurenciju koja bi mogla uspostaviti vladavinu prava, građansko društvo i uvesti državu u Evropsku uniju. Bojim se da velika apstinencija na izborima zbog neozbiljne alternative DPS može vratiti tu partiju kao ozbiljnog igrača, posebno zbog širokog saveza koji je napravio oko sebe za lokalne izbore“, zaključuje Radulović.
Bonus video:
