Film poslije “Poslije zime” okarakterisan je kao generacijski, ali je istovremeno i film generacije, ne jedne, već mnogih. U debitantskom dugometražnom igranom ostvarenju mladog Nikšićanina, reditelja i scenariste Ivana Bakrača, okupljena je mlada ekipa, a među njima i još jedan Nikšićanin, poznati glumac Petar Burić.
Tokom razgovora za “Vijesti” Burić ističe da se, prepoznao “maltene u cijelom filmu” i dodaje da se, kao i liku kojeg tumači, i njemu desilo i lično i profesionalno sazrijevanje, a ubijeđen je da će se ostvaranje dopasti i nekim budućim likovima kao što su Dačo, Bubi, Mađo, Jana, Marija...
”U filmu će se mnogi prepoznati. To je film o prijateljstvu koje nikada nije i neće pući, ali i o porodici, životima i životu uopšte”, kaže Burić.
Bez obzira na to što je film vezan za krug prijatelja jedne generacije, ono kroz šta prolaze dok “nevini” period života ostavljaju za sobom privući će gledaoce ma koje dobi, kako u Crnoj Gori tako i šire, ubijeđen je Burić.
”Napravili smo jedno generacijsko ostvarenje koje nema nikakve veze sa bilo čim što je naša publika do sada mogla da vidi makar kad je ova tema u pitanju. Ja se nadam da će ova tema ostati u mislima ljudi i nakon što pogledaju film, da će o tome razgovarati, diskutovati, sjećati se, a kroz par ili deset godina da će ‘Poslije zime’ isto tako biti ‘taj neki’ film koji je izašao iz Crne Gore a koji je poput dobrog vina, s godinama sve bolji i bolji, atraktivniji, privlačniji, opojniji... Tvrdim da će sva publika uživati u onome što smo napravili, ali bih posebno volio da što više mlađih ljudi vidi ovaj film, posebno oni koji su sada u dvadesetim, tridesetim, ali i oni od 40 i više godina. Očekujem dobru gledanost i dobar feedback, ali i da film sam po sebi bude neka vrsta poruke o onome što donosi prelazak iz mladosti u zrelije doba”, rekao je Burić.
Ovogodišnji kandidat Crne Gore za prestižnu nagradu Američke filmske akademije Oskar, prati pet prijatelja iz Nikšića, koji se suočavaju sa izazovom zvanim “život”. U svojim kasnim dvadesetim se trude da sačuvaju mladost, ali i zajedničko prijateljstvo, iako ih razdvajaju kilometri i lični putevi kojima streme ili im se odupiru. Niz događaja koji se odigraju tokom jedne godine ipak će ih odvesti do životnih prekretnica tokom kojih će shvatiti da svako od njih dalje gradi (novi) svijet za sebe.
Na pitanje može li definisati temu ili motiv filma, Burić kaže da je to iz njegove vizure definitivno prelazak iz jednog doba u drugo.
”Sa cijelim tim tranzitnim periodom isprepletano je i prijateljstvo, dugogodišnje, iskreno, ono koje je neophodno i neminovno, kako na filmu tako i u životu. Pa ipak, ne znam da li bih nešto mogao izdvojiti od svega toga, mislim da je ovaj film ličan za svakog lika i gledaoca pojedinačno. Ja sam u njemu zapravo pronašao taj momenat, poruku da eskapizam i nije baš toliko dobar, a zaključak je da svako od nas treba što prije da krene da se suoči sa tim i svim onim što tamo negdje čeka kao odgovornost. Što prije - to bolje, siguran sam”, poručuje glumac.
Pored Burića, u filmu igraju i: Ana Vučković, Maja Šuša, Ivona Kustudić i Momčilo Otašević sa kojim je Burić proveo najviše vremena, s obzirom na povezanost njihovih likova u filmu. I bilo mu je zanimljivo, kaže.
”Naš dio snimanja Momčilu i meni je bio prezanimljiv. Mnogo smo se družili, bili u putu, baš kao ‘road movie’, jer smo snimali svuda. Taj dio je bio veoma uzbudljiv”, prisjeća se Burić rada na filmu koji će možda najličnije shvatiti Nikšićani.
Kako je radnja filma smještena u gradu pod Trebjesom, Burić kao predstavnik nikšićkog dijela ekipe otkriva i da mu je kompletan film bio prilično ličan i dalje priznaje da je u njemu mogao prepoznati i sebe i okolinu, mentalitet grada i ljudi...
”Sve, bukvalno sve od samog karaktera, do cijele ekipe koja je zapravo ‘ekipa karaktera’ koju je Ivan smislio je prilično blisko. Treba naglasiti da je Ivan zapravo preslikao neku svoju ličnu priču, priču svog društva koje je takođe iz Nikšića, tako da su to stvari koje su slične životima svih nas, ali i životima koje žive naši karakteri. Rekla si i sama - i ja sam iz Nikšića i dobro znam kako sve to funkcioniše, kao i Ivan koji je sve jako uvjerljivo prenio u scenario, a kasnije i režirao. U potpunosti sam se pronašao sa svojim likom, kao i ostale kolege”, ističe on.
Burić dodaje da se cijela ekipafilma zbližila, kako kroz likove i uloge koje su imali tokom procesa, tako i u životu - kao kolege i prijatelji. A, iako su obojica Nikšićani, sa Bakračem do sada nije sarađivao, ali se nada da će i u nastavku karijere imati priliku da radi sa ljudima poput njega.
Autentičnost filma potvrđuje da je premijerno predstavljen na prestižnom festivalu u Karlovim Varima, a o ozbiljnosti crnogorsko-srpsko-hrvatsko-francuske koprodukcije svjedoči i proces nastajanja koji je trajao oko sedam godina, kako bi se svi uslovi zadovoljili.
”Snimanje je krenulo 2018. a onda smo oko godinu ili odinu i po dana čekali taj famozni snijeg u Nikšiću”, kroz smijeh priča Burić.
Nikšićanin je u ostvarenju “Poslije zime”, nakon brojnih projekata, dobio dovoljno prostora da pokaže svoje glumačke sposobnosti i manire. Može li se nastavak toga očekivati ponovo u skorije vrijeme i kako očekuje da će se “Poslije zime” odraziti na njegovu karijeru, Burić podsjeća da se na projekte i snimanje u Crnoj Gori - čeka...
”Stvar je u tome što se u Crnoj Gori na snimanje čeka... Kada je crnogorska kinematografija u pitanju ona nije baš toliko razvijena da bi se mi mogli nadati nekoj karijeri baš ovdje, a pritom, kao što sam već i rekao, dugo se čeka i na priliku da se nešto snimi, da dobijete neku ulogu, da neki film krene sa snimanjem. Ono što mi karijerno dobijamo od ovog i bilo kog drugog filma jeste prikazivanje u inostranstvu i predstavljanje ostvarenja i nas samih u nekim drugim državama i razvijenijim kinematorafijama od kojih se može nešto očekivati. Ja, iskreno, ne mislim mnogo o tome. Meni je bitno da prikažemo ovo što smo sada napravili i da se to dopadne publici, a karijera dođe sama od sebe, siguran sam”, zaključuje Petar Burić.
Bonus video:
