Abazović: Ovo je pokušaj da se vrati biznis od 500 miliona eura, malo ovdje ima veze s temeljnim ugovorom

Konjević je kazao da nije slučajno pomenuo Sinišu Gazivodu, jer je, između ostalog, razgovarao sa njim i nizom drugih pravnika.

"On je saglasan sa komentarima koje sam pročitao".

Dodao je da je osnov za potpisivanje ovog ugovora Zakon o slobodi vjeroispovijesti i da takve ugovore potpisuje Vlada, a ne država Crna Gora.

Naveo je da su vrlo osjetljive razlike u ugovoru sa Islamskom zajednicom i predlogom ugovora sa SPC.

Naveo je Član 7 ugovor sa IZ:

"Nadležni organi Crne Gore mogu preduzeti bezbjednosne mjere iz stava 2, a stav 2 se odnosi na džamije i druge objekte i bez prethodnog obavještenja nadležnih vjerskih vlasti u slučajevima kad je to neophodno u cilju zaštte života ljudi... U ovome tekstu to piše: U objektima i prostorima iz stava 3 (što pripada crkvi) državni organi ne mogu preduzeti bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, osim u slučajevima kada to nalažu razlozi hitne zaštite života ljudi...Nema hitnog spasavanja dobara posebne istorijek i kulturne vrijednosti. Mislite da je ovo slučajno?", pitao je Konjević.

Abazović je rekao da poziva „na inkluzivnost, ako je ovo pitanje od pretjeranog značaja“.

„Mislim da će da se desi ista situacija kao sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, koji je mnogo važniji akt... Jedino mi smeta što ispade da temeljni ugovor suspenduje Ustav i zakone. Zašto pravimo takvu atmosferu, kome to ide u prilog? Nekako moramo donositi odluke...“.

Premijer je rekao da je njegov stav vrlo pošten - da će sve vjerske zajednice koje su registrovane u Ministarstvu pravde imati apsolutno isti tretman.

„Kad je riječ o našem poznavaocu i prijatelju (Siniši Gazivodi), lično ga pozivam, ali i druge - ko god ima konstruktivnu primjedbu, više je nego dobrodošao. Ja sam da se ide dalje, da idemo dalje. Imaćemo jedan period do potpisivanja ugovora. Bilo šta da se utvrdi u međuprostoru i nakon toga kao eventualna povreda pravnog poretka - korekcije su više nego dobrodošle... Ne vjerujem da je ovdje bilo čiji interes da se lovi u mutnom“.

Abazović je rekao da je zahvalan Konjeviću na diskusiji.

„Ovo je način na koji treba tretirati svaku temu, bila ona ozbiljna ili manje ozbiljna za građane. Ja se slažem s Vama u onome što je respekt prema NVO. Imamo posebne simpatije prema NVO koja je dostavila primjedbe. Temeljni ugovor, ovakav ugovor, onakav ugovor - svaka zemlja bira svoj put i naziv. Najvažnija rečenica koju sam pročitao u tom izvještaju (HRA) je prvi pasus. On je sve objasnio. Oni su rekli da Vlada nijednim ugovorom ne može da poništi zakonodavstvo Crne Gore. Tu je početak i kraj svake priče. Ako je nesutavan, tretiraće ga Ustavni sad. Da li su neke stvari mogle da se formulišu drugačije - vjerovatno. Sto pravnika, sto mišljenja. Kad je riječ o kanonskom pravu, mi se pozivamo na Ustav, a Crkva na kanonsko pravo. Sve je riješeno u članu 1, gdje se kaže da su Crkva i država odvojene i da nemaju prava da se miješaju u tuđe stvari. Isto važi i za ispovijedanje, koje je prepisano iz temeljnog ugovora s Katoličkom crkvom... Kako može vjeronauka da se uvodi suprotno zakonu? Nonsens je da ugovor uvodi nova pravila u obrazovanje države. Ponekad sam vrlo iznanađen od nekih ljudi“.

On je rekao da ne tvrdi da je tekst ugovora perfektan, ali da je u skladu s Ustavom i zakonima.

„Ono što ja nudim je da ovo što ste Vi rekli, na krajnje korektan način, s obzirom da mi kad usvojimo ovaj dokument, ako ga usvojimo, do dana potpisivanja će isto proteći neko vrijeme - možda i mjeseci - ja želim da se konsultujem sa svima. Ne želim da stavim potpis na nešto što nije u skladu s Ustavom, zakonom i interesima Crne Gore“.

Konjević je saopštio da misli da SPC nema nikakva javno-pravna ovlašćenja u Srbiji, „a ono što sigurno zna je da nema ta ovlašćenja u Hrvatskoj“.

On je rekao da „nije da nema primjedbi“ i da je ovo „rijetka tema koja je animirala najvećio dio NVO sektora“.

„Ne zato što sam preveliki fan NVO, nego zato što prepoznaju da bi o ovako važnim pitanjima trebalo da imamo malo širi i inkluzivniji dijalog. Sve primjedbe koje je dala HRA, sigurno mogu da budu od koristi. Svima treba da nam bude cilj da svaki akt koji Vlada usvaja, da možemo, kad ga usvojimo, da kažemo da je u skladu s Ustavom i propisima. Ovdje je ukazano na više članova koji zahtijevaju dijalog. On bi podrazumijevao da formiramo jedan tim, od ljudi koji su ustavni pravnici, koje i ja i Vi, predsjedniče Vlade cijenimo - radi se o advokatu Siniši Gazivodi, članu Tužilačkog savjeta. Spreman sam da na neviđeno potpišem njegovo analizu. Naravno, tu je i niz drugih pravnika. Treba da imamo ugovore s vjerskim zajednicama, dvije su u fokusu a da država s njma nije sklopila ugovor - SPC i Crnogorska pravoslavna crkva. Nema dileme da u Vladi možemo postići visok stepen saglasnosti, ukoliko stanemo za trenutak. I Vi sami kažete da ovo nije prioritetna stvar, ali i da je ne treba zaboraviti. Dosta je stvari dio političkog aranžmana, ali nisu dio prioriteta. Možemo da napravimo stanku - ne na neodređeno - da dobijemo analizu, da porazgovaramo. Ako sad ovoj stvari pristupimo na način da će obezbijediti da pogledamo ovu sadržinu, siguran sam da ovu Vladu možemo da ne guramo ka vrsti nestabilnosti“, poručio je Konjević.

Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević, rekao je da tema temeljnog ugovora proizvodi dosta emocija kod građana.

„Sve kritike koje možemo da čujemo, treba da budu provjerene od onih ljudi koji poznaju materiju bolje... Ovako koncipirana Vlada, koja je po svom karakteru manjinska, treba da bude osjetljivija na svaku vrstu kritike“. On je pročitao pismo koje je NVO Akcija za ljudska prava (HRA) prije dva dana uputila Abazoviću, i ministrima Kovaču i Đeki, u kom se navode primjedbe na tekst radne verzije temeljnog ugovora, i poziva da se ona dodatno uskladi.

„Vlada Crne Gore, ukazuje HRA, neovlašćeno se pozvala na kanonsko pravo...“, dodao je.

Premijer Abazović kazao je da pitanje temeljnog ugovora nije nikakav "top priority" za građane.

Najveća dilema, kako je rekao, bila je vezana za stavove 3 i 4 u preambuli ugovora.

„Govorilo se o falsifikatu i sl. To se sad tretiraju kao dva stava, a ranije su bili samo jedan, što je moglo da uputi na komentare da se jedan dio naše istorije ne može pomenuti... U stavu tri piše: 'Polazeći od činjenice da je Hrišćanska crkva na prostoru Crne Gore prisutna od apostolskih vremena i njenog kontinuiteta-misije kroz istorijsko pravoslavno i crkveno ustrojstvo od osnivanja Zetske, Budimljanske i Humske Episkopije Žičke Arhiepiskopije (1219-1220g.)'. Nigdje se u ovom pasusu ne pominje Srpska pravoslavna crkva (SPC)“, istakao je.

On je rekao da je nekima bio sporan i član 2, vezan za javno-pravna ovlašćenja.

„To nema veze s prenošenjem ovlašćenja s države na Crkvu. Sve što piše u ugovoru odnosi se na nadležnosti države i jedne vjerske zajednice.“

Bilo je, dodao je, dileme i u vezi člana 11.

„Da će nam neko ponijeti manastire u Čačak ili Leskovac. Imam potrebu da i to demistifikujem. Taj član je jasan - nijedno kulturno dobro ne može da se otuđi i proda. Ne postoji ugovor iznad zakona i Ustava...“

On je kazao da želi da se Crna Gora pomiri.

"Imaćemo potpuno identičan tretman prema svim drugim vjerskim zajednicama. Nije nikakva žurba, možemo ovo pitanje da tretiramo i za dva mjeseca i za pet mjeseci ili pet godina, ali cilj je da ljudima usmjerimo fokus na nešto drugo, na ono što je stvarno važno za životni standard. Vjerske zajednice i sad funkcionišu bez ugovora. Ne bih imao ništa više. Ako se otvori neko pitanje, spreman sam da dam odgovor. Mislim da s ovim pitanjem treba da idemo kao i sa svim ostalima“, poručio je Abazović.

Kovač je rekao da u proteklom periodu nije čuo nijednu konkretnu pravnu kritiku na normativni dio teksta.

"Čuo sam političke komentare na pravni dio teksta. Ono što je sporno bilo, što se odnose na pitanje eksteritorijalnosti, mislim da je potpuno van konteksta. Takođe, dio koji se odnosi na eventualno sprečavanje nadležnih odrgana da rade svoj posao u vidu krivičnih postupaka, nema nikakvog utemeljanja. Ovaj predlog je u potpunosti u saglasnosti sa Ustavom i zakonima, a i da nije on ne može imati supremaciju jer jedino to može imati ugovor međunarodno pravnog karaktera".

Kovač je kazao da su uradili analizu i uporedili Temeljni ugovor sa ranije potpisanim ugovorima sa vjerskim zajednicama.

"Preko 95 odsto je identično ili veoma slično sa odredbama i nije doveden u pitanje javni interes niti pravni poredak Crne Gore. Sva ova prašina koja se digla je nepotrebna, ovo je jedna tehnička stvar koja će biti nadam se nastavljena sa implementacijom i uspostavljanjem novih odnosa sa novim vjerskim zajednicama, kako već uspostavljenim, tako i onima koje će da se formiraju ubuduće".

Vlada raspravlja o Temeljnom ugovoru sa SPC.

Ministar pravde Marko Kovač rekao je da je ova verzija Temeljnog ugovora sa SPC u potpunosti u saglasju sa Ustavom i zakonom i u najvećem dijelu u saglasju sa ugovorima koje je država Crna Gora potpisala sa Katoličkom crkvom, Islamskom i Jevrejskom zajenduicom

"Shodno zaključku Vladu formiran je 23. juna radni tim za pregovore sa SPC. Direktorat za vjerske zajednice je pripremio radni dokument kojim smo na neki način redigovali Nacrt ugovora koji je Vladi dostavljen u aprilu 2021. na način što smo određene odredbe upodobili odnosno priveli ih i uspostavili odnos sa Ustavom i zakonom. Određene stvari koje se tiču vjerske nastave i prava na informisanje izmijenili smo i smatramo da je ovakva verzija teksta u potpunosti sa Ustavom i zakonom i što je najbitnije u najvećem dijelu u saglasju sa ugovorima koje je država Crna Gora potpisala sa Katoličkom crkvom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom".

Vlada je stavila van snage Odluku o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera.

Abazović je rekao da želimo da proces bude transparentan i kada su ranije odluke u pitanju.

"Žao mi je što jedan dio javnosti podliježe velikoj buci koja se izaziva bez argumenata".

Abazović je kazao da je rješavanje stambenih potreba funkcionera pitanje koje je izazvalo toliko pažnje bez racionalnog proistupa.

"Ova Vlada nije imala namjeru niti će imati namjeru da funkcionerima daje stan, naročito onima koji za to nemaju potrebu i onima koji dolaze iz drugih grana vlasti", kazao je Abazović tokom rasprave o Predlogu odluke o prestanku važenja Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera.

Usvojene su odluke o izmjenama Odluke o obrazovanju Koordinacionog tijela za vršenje nadzora nad sprovođenjem Odluke o odobravanju privremene zaštite licima iz Ukrajine.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić objasnio je da je Koordinaciono tijelo formirano, zbog priliva izbjeglioca iz Ukrajine, ali se ukazala potreba da se uključe još neka ministarstva.

Premijer Dritan Abazović kazao je da evropske integracije ostaju prioritet Vlade.

"Ako nađemo zajednički jezik unutar političkog establišmenta za tri najvažnije odluke možemo se nadati dobrim rezultatima u evropskim integracija", rekao je Abazović.

On je dodao da je u tom kontekstu bio i jutrošnji sastanak kod predsjednice Skupštine Danijele Đurović.

Premijer Dritan Abazović na početku sjednice izrazio je saučešće povodom smrti bivšeg japanskog premijera Šinzo Abea.

Sjednica Vlade počela je sa zakašnjenjem od sat i 40 minuta.

Prva tačka dnevnog reda je Usmena informacija o realizaciji aktivnosti iz procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Najavljeno je da će Vlada na današnjoj sjednici raspravljati o Temeljnom ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), a da li će istovremeno i glasati o tome, zavisiće od odluke premijera Dritana Abazovića.