BLOG Novi napad Irana na Izrael: U Haifi ima povrijeđenih, eksplozije u Tel Avivu i Jerusalimu

Građani Irana mogu potražiti sklonište u džamijama, školama i sistemima podzemne željeznice tokom izraelskih napada, koji će, kako je saopštila portparolka vlade Fateme Mohadžerani za državnu televiziju, biti otvoreni u svakom trenutku počevši od večeras.

„Nema problema u snabdijevanju hranom, ljekovima i gorivom“, dodala je ona, prenosi Rojters.

Iran je zatražio od Kipra da prenese „određene poruke“ Izraelu, izjavio je predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis, dodajući da očekuje da tokom dana razgovara sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.

Hristodulidis je takođe izrazio nezadovoljstvo zbog, kako je rekao, spore reakcije Evropske unije na krizu koja se odvija na Bliskom istoku, prenosi Rojters.

Kipar, kao najbliža članica EU regiji Bliskog istoka, zatražio je hitno sazivanje sastanka Savjeta za spoljne poslove EU, rekao je on.

Izraelska vojska izvela je napad na nuklearno postrojenje u iranskom Isfahanu, objavio je vojni portparol na Iksu.

Nije naveo tačno vrijeme napada.

Iranski ministar zdravlja kazao je da većinu ubijenih i ranjenih u izraelskim napadima proteklih nekoliko dana čine civili, uglavnom žene i djeca, objavila je IRNA, kako prenosi Rojters.

Agencija Rojters objavila je fotografije zgrada uništenih u iranskom napadu na Bat Jam u Izraelu.

Iran je saopštio da je uhapsio dvije osobe koje optužuje da su pripadnici izraelske obavještajne agencije Mosad u provinciji Alborz, dok su, prema navodima, pripremale eksploziv i elektronske uređaje, izvijestila je u nedjelju poluzvanična novinska agencija Tasnim, prenosi Rojters.

Rafinerija u Isfahanu nastavlja sa radom bez prekida, saopštilo je iransko Ministarstvo nafte za državne medije, negirajući navode na internetu o incidentu ili napadu na to postrojenje, prenosi Rojters.

Izraelska kompanija Oil Refineries saopštila je da su njeni naftovodi i transportne linije u Haifi oštećeni u raketnim napadima Irana, navodi se u zvaničnoj prijavi Telavivskoj berzi.

U saopštenju se dodaje da na licu mjesta nije bilo povrijeđenih niti poginulih, te da postrojenja za preradu nafte nastavljaju s radom, uprkos obustavi dijela pratećih operacija, prenosi Rojters.

Kompanija navodi da trenutno analizira uticaj štete na svoje poslovanje, kao i posljedice po finansijske rezultate.

U iranskim udarima na Izarel u petak poginulo je 13 osoba, saopštila je danas kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

Kako je saopšteno, među poginulima je troje djece, devet je teško ranjeno, 30 je zadobilo srednje teške povrede, a 341 osoba je lakše ranjena, prenosi Beta.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragši optužio je danas Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija za ravnodušnost, poslije izraelskog napada na njegovu zemlju.

Tokom sastanka sa stranim diplomatama koji je prenosila državna televizija, on je rekao da je "izraelski napad bez presedana prihvaćen s ravnodušnošću u Savjetu bezbjednosti UN", prenosi Beta.

"Zapadne vlade osudile su Iran umjesto Izraela, a on je napadnuta strana", rekao je Aragši.

Iran ne želi da se njegov sukob sa Izraelom proširi na susjedne zemlje, osim ako situacija to ne nametne, izjavio je ministar spoljnih poslova Abas Aragši, dodajući da je iranski odgovor bio zasnovan na pravu na samoodbranu.

Aragši je naveo da Teheran reaguje na stranu agresiju i da će, ukoliko se ta agresija zaustavi, prestati i iranske reakcije, prenosi Rojters.

Ministar je izraelske napade na pomorsko gasno polje Južni Pars, koje Iran dijeli sa Katarom, nazvao „očiglednom agresijom i veoma opasnim činom“.

„Povlačenje sukoba u Persijski zaliv je strateška greška, čiji je cilj da se rat proširi van teritorije Irana“, rekao je Aragši.

Takođe je optužio Izrael da pokušava da sabotira tekuće pregovore između Irana i Sjedinjenih Američkih Država o nuklearnom sporazumu, koji su, prema njegovim riječima, mogli otvoriti put ka dogovoru. Teheran je planirao da danas predstavi novi predlog tokom šestog kruga pregovora, koji je otkazan nakon posljednje eskalacije.

„Napad Izraela nikada se ne bi dogodio bez američkog odobrenja i podrške“, izjavio je Aragši, dodajući da Teheran ne vjeruje izjavama iz Vašingtona da SAD nisu učestvovale u posljednjim napadima.

„Neophodno je da Sjedinjene Države osude izraelske napade na iranska nuklearna postrojenja ako žele da dokažu svoju dobru volju“, zaključio je Aragši.

Izrael je izdao upozorenje za evakuaciju Irancima koji žive u blizini postrojenja za naoružanje u Iranu, objavio je portparol izraelske vojske na mreži Iks, na arapskom i farsiju.

On je naveo da upozorenje za evakuaciju obuhvata sve fabrike oružja i prateće objekte.

Njemačka, Francuska i Velika Britanija spremne su da odmah započnu pregovore sa Iranom o njegovom nuklearnom programu, u cilju smanjenja tenzija na Bliskom istoku, izjavio je njemački ministar inostranih poslova.

Johan Vadeful, koji boravi u posjeti Bliskom istoku, rekao je da pokušava da doprinese deeskalaciji sukoba između Izraela i Irana, ističući da Teheran prethodno nije iskoristio priliku za konstruktivne razgovore.

„Nadam se da je to još uvijek moguće“, izjavio je Vadeful za njemački javni servis ARD u subotu uveče. „Njemačka je, zajedno sa Francuskom i Britanijom, spremna. Nudimo Iranu hitne pregovore o nuklearnom programu i nadam se da će (ta ponuda) biti prihvaćena.“

„To je takođe ključni preduslov za postizanje smirivanja ovog sukoba – da Iran ne predstavlja prijetnju po region, po državu Izrael, niti po Evropu.“

Vadeful, koji se danas nalazi u Omanu, rekao je da će se sukob okončati samo ukoliko se izvrši pritisak na Iran i Izrael sa svih strana, prenosi Rojters.

„Postoji zajedničko očekivanje da se u narednoj sedmici mora napraviti ozbiljan pokušaj s obje strane da se prekine spirala nasilja“, izjavio je.

Na pitanje da li vjeruje da bi iranska vlada mogla pasti, Vadeful je rekao da ne polazi od pretpostavke da Izrael ima namjeru da sruši administraciju u Teheranu.

Humanitarna kriza u Gazi

Govoreći o situaciji u Gazi, Vadeful je rekao da je humanitarna situacija u toj palestinskoj enklavi neprihvatljiva i pozvao Izrael da omogući nesmetan pristup humanitarnim organizacijama.

„Glad, umiranje i patnje ljudi u Gazi moraju prestati“, kazao je, dodajući da je Hamas odgovoran za izbijanje sukoba i da ta islamistička grupa mora osloboditi taoce koje drži od kada su militanti predvođeni Hamasom izvršili napad na Izrael u oktobru 2023. godine.

Jemenski Huti, saveznici Irana, saopštili su da su napali Izrael u koordinaciji sa Iranom, što je prvi put da neka grupa povezana sa Iranom javno objavljuje zajedničko učešće u napadima sa Teheranom.

Vojni portparol jemenske grupe Jehja Sarea je, u televizijskom obraćanju, rekao da su u posljednja 24 sata balističkim raketama gađali centralni dio Izraela, oblast Jafe, prenosi Rojters.

„U znak podrške potlačenim narodima Palestine i Irana... ova operacija je bila koordinisana sa operacijama koje je izvela iranska vojska protiv zločinačkog izraelskog neprijatelja“, dodao je on.

Izraelska vojska je ranije saopštila da su sirene za vazdušnu uzbunu aktivirane u više djelova zemlje nakon raketnih napada iz Irana i Jemena.

Izraelske vlasti su u petak, istog dana kad su napali Iran, saopštile da je raketa lansirana iz Jemena pala u Hebron, na okupiranoj Zapadnoj obali. Međutim, Huti nisu preuzeli odgovornost za to lansiranje.

Huti su već ranije izvodili napade na Izrael, od kojih je većina presretnuta, a za koje su tvrdili da predstavljaju podršku Palestincima u Gazi tokom rata Izraela i Hamasa, koji je započeo 7. oktobra 2023. napadom Hamasa na Izrael.

Izrael je uzvratio nizom udara.

Sjedinjene Američke Države takođe su ove godine pojačale napade na Hute, sve dok predsjednik Donald Tramp nije naredio obustavu ofanzive, nakon što su Huti pristali da prekinu napade na američke brodove.

Izrael i Iran razmijenili su nove napade tokom noći između subote i nedjelje, dok je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio da se sukob može lako okončati, ali je upozorio Teheran da ne napada američke ciljeve.

Spasilački timovi u Izraelu pretraživali su ruševine stambenih zgrada uništenih u napadima, koristeći baterijske lampe i pse tragače u potrazi za preživjelima, nakon što je, prema navodima vlasti, najmanje sedam ljudi poginulo, uključujući djecu.

Teheran je otkazao nuklearne pregovore za koje je Vašington tvrdio da su jedini način da se zaustavi izraelsko bombardovanje, dok je premijer Benjamin Netanjahu izjavio da su napadi Izraela do sada „ništa“ u poređenju s onim što Iran može očekivati u narednim danima.

„Ako nas Iran napadne na bilo koji način, cijela sila i moć američke vojske sručiće se na vas jače nego ikad do sada“, poručio je Tramp na platformi Truth Social. „Međutim, lako možemo postići dogovor između Irana i Izraela i okončati ovaj krvavi sukob.“

Tramp nije dao nikakve detalje o mogućem dogovoru.

Iran tvrdi da je u prvim danima izraelske ofanzive, počevši od petka, ubijeno 78 ljudi, a mnogo više u drugom danu, uključujući 60 žrtava kada je raketa srušila četrnaestospratnicu u Teheranu, među kojima je bilo i 29 djece, prenosi Rojters.

Iranske vlasti su saopštile da je skladište nafte Šahran u Teheranu bilo meta izraelskog napada, ali su dodale da je situacija pod kontrolom. Požar je izbio i nakon izraelskog napada na naftnu rafineriju blizu prijestonice, dok je poluzvanična novinska agencija Tasnim u nedjelju navela da su pogođeni i objekti iranskog Ministarstva odbrane, pri čemu je pričinjena manja šteta.

U Izraelu, posljednji talas iranskih napada počeo je nešto poslije 23 časa u subotu, kada su se oglasile sirene u Jerusalimu i Haifi, šaljući oko milion ljudi u skloništa.

Oko 2:30 časova po lokalnom vremenu, izraelska vojska je upozorila na novu salvu raketa i pozvala građane da se sklone. Eksplozije su odjekivale Tel Avivom i Jerusalimom dok su rakete presijecale nebo, a presretačke rakete bile lansirane kao odgovor. Oko sat vremena kasnije, vojska je povukla naredbu o boravku u skloništima.

Huti iz Jemena, saveznici Irana, rekli su u nedjelju da su u prethodna 24 sata balističkim raketama gađali centralni Izrael – Jafu – što je prvi slučaj da se iranski saveznik direktno uključio u sukob, prenosi Rojters.

Izraelska služba hitne pomoći saopštila je da je najmanje sedam osoba ubijeno tokom noći, uključujući desetogodišnjeg dječaka, djevojčicu i ženu u dvadesetim godinama, a više od 140 ljudi je povrijeđeno u više napada.

Izraelski mediji navode da se najmanje 35 ljudi vodi kao nestalo nakon što je projektil pogodio grad Bat Jam, južno od Tel Aviva. Portparol hitnih službi rekao je da je raketa pogodila osmospratnicu, te da je mnogo ljudi spaseno, ali da ima i smrtno stradalih.

Još uvijek nije jasno koliko je zgrada pogođeno tokom noći.

Do sada je najmanje 10 ljudi u Izraelu ubijeno, a više od 300 povrijeđeno otkako je Iran pokrenuo osvetničke napade u petak.

Runda nuklearnih pregovora između SAD-a i Irana, planirana za nedjelju u Omanu, otkazana je, a iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragši rekao je da se razgovori ne mogu održati dok Iran trpi „varvarske“ izraelske napade.

Napad na gasno polje

U prvom očiglednom napadu na iransku energetsku infrastrukturu, agencija Tasnim javila je da je Iran djelimično obustavio proizvodnju na gasnom polju Južni Pars, najvećem svjetskom ležištu gasa, nakon što je izraelski napad izazvao požar u subotu.

Polje Južni Pars, koje se nalazi na jugu Irana, u provinciji Bušer, predstavlja izvor većine iranskog prirodnog gasa.

Strah od poremećaja u izvozu nafte iz regiona već je podigao cijene nafte za dvet odsto u petak, iako prvog dana izraelskih napada nisu bili pogođeni iranski naftni i gasni objekti.

Iranski general Esmail Kosari izjavio je u subotu da Teheran razmatra mogućnost zatvaranja Ormuskog moreuza, strateški važnog prolaza za naftne tankere koji vodi ka Persijskom zalivu.

Pošto Izrael najavljuje da bi njegova operacija mogla trajati sedmicama, a Netanjahu poziva narod Irana da se pobuni protiv vjerskog režima, rastu strahovi od regionalnog požara koji bi mogao uvući i svjetske sile.

Teheran je upozorio saveznike Izraela da će i njihove vojne baze u regionu biti meta ako pomognu u obaranju iranskih raketa.

Ipak, 20 mjeseci rata u Gazi i sukobi u Libanu prošle godine oslabili su najjače iranske saveznike u regionu – Hamas u Gazi i Hezbolah u Libanu – što Iran ostavlja sa ograničenim opcijama za odmazdu.

Izrael smatra da iranski nuklearni program predstavlja prijetnju njegovom opstanku, i navodi da je bombardovanje usmjereno na sprječavanje posljednjih koraka ka proizvodnji nuklearnog oružja.

Teheran tvrdi da je njegov program isključivo civilni i da ne teži izradi atomske bombe, ali je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ove sedmice izvijestila da Iran krši svoje obaveze iz globalnog sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.

Agencija Rojters tokom noći je prenijela, pozivajući se na izjave očevidaca, da su se čule eksplozije u Jerusalimu i Tel Avivu.

Izraelska vojska prethodno je objavila da su rakete ispaljene iz Irana prema Izraelu.

Revolucionarna garda Irana saopštila je da je izraelska energetska infrastruktura pogođena iranskim raketama i dronovima, objavila je državna televizija.

Tvrde i da su objekti za proizvodnju goriva za borbene avione u Izraelu pogođeni iranskim raketama.

Poručili su da će, ako Izrael nastavi neprijateljstva, iranski napadi „postati jači i obimniji“.

Izraelska vojska (IDF) saopštila je da su sirene aktivirane na sjeveru Izraela zbog „neprijateljskog upada letjelica“, prenosi Rojters.

IDF je rekao da je završena velika serija udara u Teheranu na infrastrukturu iranskog projekta nuklearnog oružja i objekte za skladištenje goriva.

Vazduhoplovstvo je gađalo sjedište Organizacije za odbrambene inovacije i istraživanje u Teheranu, kazali su.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom 50 minuta u subotu, fokusirajući se na neprijateljstva između Izraela i Irana i pozivajući na napore da se ona okončaju.

Pomoćnik iz Kremlja, Jurij Ušakov, rekao je da je Putin osudio izraelsku vojnu operaciju protiv Irana i izrazio zabrinutost zbog rizika od eskalacije, prenosi Rojters.

Tramp je, u objavi na platformiTruth Social), rekao da je većina razgovora bila posvećena Bliskom istoku, ali da je takođe rekao Putinu da rat Rusije protiv Ukrajine treba da se završi.

„Vladimir Putin osudio je vojnu operaciju Izraela protiv Irana i izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog moguće eskalacije sukoba, koja bi imala nepredvidive posljedice po cjelokupnu situaciju na Bliskom istoku“, rekao je Ušakov novinarima.

Ušakov je kazao da je Tramp događaje na Bliskom istoku opisao kao „veoma alarmantne“. Međutim, dvojica lidera su navela da ne isključuju mogućnost povratka pregovorima o iranskom nuklearnom programu, dodao je Ušakov.

On je izjavio da su američki pregovarači spremni da nastave razgovore sa predstavnicima Irana, uz Oman kao posrednika. Otkazana je najnovija runda, planirana za nedjelju u Omanu.

Pomoćnik Kremlja kazao je da je Putin rekao Trampu da Rusija i dalje stoji iza predloga za smanjenje tenzija i rješavanje pitanja vezanih za iranski nuklearni program.

„Predsjednik Rusije podsjetio je da je, prije sadašnjeg porasta tenzija, naša strana predlagala konkretne korake s ciljem postizanja uzajamno prihvatljivih sporazuma tokom pregovora američkih i iranskih predstavnika o iranskom nuklearnom programu“, rekao je Ušakov.

„Principijelni pristup Rusije i interesovanje za rješenje ostaju nepromijenjeni, i kao što je Vladimir Putin istakao, nastavićemo da djelujemo u skladu s tim.“

Trampova verzija razgovora uključila je i ono što se može smatrati njegovim prvim eksplicitnim pozivom na okončanje neprijateljstava.

„Poziv je trajao oko sat vremena“, napisao je Tramp. „On osjeća, kao i ja, da bi ovaj rat između Izraela i Irana trebalo da se završi, na šta sam mu objasnio da i njegov rat treba da se završi.“

Tramp je rekao da su on i Putin uglavnom razgovarali o Bliskom istoku, te da su „mnogo manje vremena“ posvetili ratu u Ukrajini. Tramp je nagovijestio da bi naredne sedmice mogli uslijediti dodatni razgovori o tom sukobu.

Kada je riječ o Ukrajini, Ušakov je izjavio da je Putin rekao američkom predsjedniku da je Rusija spremna da nastavi pregovore sa Ukrajincima nakon 22. juna, prenosi državna novinska agencija RIA.

Ušakov je dodao i da su predsjednici izrazili zadovoljstvo „svojim ličnim odnosima koji su im omogućili da razgovaraju na poslovan način i traže rješenja za bilateralna i međunarodna pitanja, koliko god ona bila složena“.

Putin je takođe čestitao Trampu 79. rođendan.

Velika Britanija premješta avione na Bliski istok, saopštio je premijer Kir Starmer.

Avijacije i vojna sredstva RAF-a šalju se na Bliski istok nakon što je Teheran upozorio Veliku Britaniju i druge saveznike da će njihove regionalne baze biti meta napada ako pomognu u odbrani Izraela u rastućem sukobu između dvije teško naoružane zemlje.

Govoreći novinarima na putu ka samitu G7 u Kanadi, premijer je odbio da isključi mogućnost pružanja vojne podrške Izraelu kao što je to učinio prošlog oktobra tokom balističkog vojnog napada Teherana.

„Premještamo sredstva u region, uključujući avione, i to je za rezervnu podršku u regionu“, rekao je Starmer novinarima uoči puta na sastanak Grupe sedam u Kanadi, prenosi Rojters.

Velika Britanija već ima borbene avione na Bliskom istoku, kao dio operacije za suzbijanje pretnji u Iraku i Siriji.