BLOG Tramp: Ako iranski režim nije u stanju da Iran ponovo učini velikim, zašto ne bi došlo do promjene režima?
Američke snage su napale Iran, a cilj operacije pod nazivom "Operacija Ponoćni čekić", bilo je uništavanje nuklearnih postrojenja u Fordu, Natanzu i Isfahanu
Svijet je bezbjedniji i stabilniji nego što je bio prije 24 sata, izjavio je danas šef američke diplomatije Marko Rubio poslije američkog napada na tri iranska nuklearna postrojenja.
Rubio je u intervjuu za američki televizijski kanala Foks njuz optužio Iran da je pokrenuo "lažne pregovore" sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o iranskom nuklearnom programu, pokušavajući da "igra igru" sa predsjednikom Donaldom Trampom prije njegove odluke o napadu na Iran.
Američke snage su jutros napale Iran, a cilj operacije pod nazivom "Operacija Ponoćni čekić", bilo je uništavanje nuklearnih postrojenja u Fordu, Natanzu i Isfahanu.
Iranski Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost mora donijeti konačnu odluku o tome da li će Ormuški moreuz zatvoriti nakon američkih bombardovanja, saopštila danas iranska Pres TV, nakon što je objavljeno da je parlament podržao tu mjeru, prenosi agencija Rojters.
Iran već dugo koristi prijetnju zatvaranjem moreuza, kroz koji protiče oko 20% globalne potražnje za naftom i gasom, kao način da se odbije pritisak Zapada koji je sada na vrhuncu nakon noćnih američkih udara na nuklearna postrojenja.
Odluka o zatvaranju moreuza još nije konačna i nije zvanično objavljeno da je parlament zapravo usvojio zakon u tom smislu.
Umjesto toga, član parlamentarne komisije za nacionalnu bezbjednost Esmail Kosari je citiran u iranskim medijima i rekao je: "Za sada je (parlament) došao do zaključka da treba da zatvorimo Ormuški moreuz, ali konačna odluka u tom pogledu je u nadležnosti Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost."
Kosari, koji je takođe komandant Revolucionarne garde, ranije u nedjelju rekao Klubu mladih novinara da je zatvaranje moreuza na dnevnom redu i da će "biti učinjeno kad god bude potrebno".
Na pitanje da li će Teheran zatvoriti plovni put, ministar spoljnih poslova Abas Aragči je danas izbjegao pitanje i odgovorio: "Iranu je na raspolaganju niz opcija."
Moreuz se nalazi između Omana i Irana i povezuje Bliskoistočni zaliv sjeverno od njega sa Omanskim zalivom na jugu i Arapskim morem iza njega.
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džej Di Vens izjavio je danas da su najnoviji napadi na Iran dali Teheranu novu šansu za pregovore sa Vašingtonom.
General vazduhoplovstva Den Kejn i načelnik Združenog generalštaba, rekli su ranije na konferenciji za novinare u Pentagonu da je cilj operacije pod nazivom "Operacija Ponoćni čekić", uništavanje nuklearnih postrojenja u Fordu, Natanzu i Isfahanu, postignut.
Vens je u televizijskom intervjuu za NBC rekao da, iako neće govoriti o "osjetljivim obavještajnim podacima", osjeća da smo "veoma uvjereni da smo značajno odložili njihov razvoj nuklearnog oružja. Mislim da će sada proći mnogo, mnogo godina prije nego što Iranci budu u stanju da razviju nuklearno oružje".
On je rekao da su SAD "agresivno pregovarale" sa Iranom kako bi pokušale da pronađu mirno rješenje i da je Tramp donio odluku nakon što je procijenio da Iranci nisu djelovali "u dobroj vjeri".
"Mislim da to pruža priliku da se odnosi i pregovori resetuju i da se dovedemo u situaciju gdje Iran može da odluči da ne bude prijetnja svojim susjedima i SAD, a ako su spremni na to, SAD će ih slušati", rekao je on.
"Iranci mogu krenuti putem mira ili mogu krenuti putem finansiranja terorizma, pokušaja izgradnje nuklearnog oružja, a to jednostavno nije nešto što SAD mogu da prihvate", dodao je Vens.
Dok su američki zvaničnici naglašavali da je Vašington ciljao samo nuklearne objekte, Iran je kritikovao te akcije kao kršenje njegovog suvereniteta i međunarodnog prava.
Iranski ministar spoljnih poslova, Abas Aragči, izjavio je da je Vašington "u potpunosti odgovoran" za sve akcije koje Teheran preduzme kao odgovor.
I Rusija i Kina su osudile američki napad.
Aragči je rekao da će kasnije danas otputovati u Moskvu kako bi se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Saopštenje turskog Ministarstva spoljnih poslova upozorilo je na rizik od širenja sukoba van Bliskog istoka na "globalni nivo".
(Beta)
Mediji i analitičari u Evropskoj uniji (EU) vide mogućnost rasula i smjene režima u Teheranu poslije američkog udara na iranske nuklearne centre i porede to s padom argentiske vojne diktature poslije poraza u Malvinskom ratu, rušenjem vlasti Slobodana Miloševića poslije NATO bombardovanja 1999, kao i teškim porazom Sadama Huseina poslije upada u Kuvajt 1991. godine.
Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je da su udari na iranske nuklearne objekte bili "nevjerovatan i ogroman" uspjeh koji je "uništio" nuklearni program zemlje, prenosi britanski list Gardijan.
Na konferenciji za novinare u Pentagonu, Hegset je rekao da su "precizni udari" bili "fokusirani, snažni i jasni".
Rekao je da je operacija isključivo ciljala iranske nuklearne objekte, a ne iranske trupe ili civile.
"Sinoć je po naređenju predsjednika Trampa, centralna komanda SAD izvršila precizan udar usred noći na tri nuklearna postrojenja u Iranu... kako bi uništila ili ozbiljno degradirala iranski nuklearni program. Bio je to nevjerovatan i ogroman uspjeh. Naređenje koje smo dobili od našeg vrhovnog komandanta bilo je fokusirano, snažno i jasno. Uništili smo iranski nuklearni program", kazao je Hegset.
Izraelska vojska nastavlja napade na Iran nakon što su američke bombe pogodile tri nuklearna objekta, prenosi BBC.
Vazduhoplovne snage Izraela saopštile su da je ranije danas 30 borbenih aviona "napalo desetine vojnih ciljeva širom Irana, koristeći više od 60 komada municije".
Prvi u talasu napada bio je usmjeren na „strateški raketni štab u regionu Jazd, poručili su iz Vazduhoplovnih snaga Izraela, te dodali da su "vojni objekti" napadnuti u Isfahanu, Bušeru i Ahvazu.
Iako je jasno da su američki vazdušni napadi tokom noći pogodili iransko postrojenje za obogaćivanje uranijuma zakopano u planini kod Fordoa, još uvijek nije moguće procijeniti štetu nastalu pod zemljom, rekao je danas za američku televiziju CNN šef nuklearne agencije Ujedinjenih nacija (UN) Rafael Grosi, prenosi agencija Rojters.
Inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) koju predvodi Grosi nisu mogli da izvrše inspekciju iranskih nuklearnih postrojenja od prvih izraelskih napada na njih 13. juna, a Grosi je rekao da se nada da će moći da se vrate u Fordo i druga postrojenja što je prije moguće.
Saveznici iz NATO-a ne pokazuju želju da se pridruže ratu protiv Irana, u koji je američki predsjednik Donald Tramp uvukao Sjedinjene Američke Države (SAD), kazao je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić i ocijenio da treba isključiti širi svjetski sukob.
Jakšić je to rekao agenciji MINA, upitan da li postoji opasnost od šireg svjetskog sukoba, s obzirom na američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja u Fordu, Natanzu i Ishafanu.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan osudio je danas "agresiju" Sjedinjenih Američkih Država (SAD) poslije američkog bombardovanja iranskih nuklearnih lokacija, i optužio Vašington da stoji iza vojne operacije Izraela u Iranu, prenijela je agencija IRNA.
"Ova agresija je pokazala da je Amerika glavni faktor iza neprijateljskih akcija cionističkog režima protiv Islamske Republike Iran", rekao je Pezeškijan.
On je dodao da su SAD intervenisale nakon što su konstatovale "očiglednu nesposobnost" Izraela.
SAD su jutros napale tri nuklearna objekta u Iranu - Fordo, Isfahan i Natanz - i tako ušle u rat sa tom zemljom uz Izrael, koji ima za cilj da uništi iranski nuklearni program.
Predsjednik SAD Donald Tramp je u obraćanju naciji iz Bijele kuće rekao da su ključne iranske nuklearne lokacije "potpuno uništene".
(Beta)
Američki državni sekretar Marko Rubio danas je upozorio Iran da ne uzvraća mjerama zbog američkih udara na iranske nuklearne objekte, rekavši da bi takva akcija bila "najgora greška koju su ikada napravili", prenosi agencija Rojters.
Rubio, koji je takođe savjetnik za nacionalnu bezbjednost, dao je ove komentare u emisiji "Sunday Morning Futures with Maria Bartiromo" na televiziji Foks njuz.
Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti izjavio je danas da Priština stoji uz Sjedinjene Američke Države i Evropsku uniju, u vezi sa prijetnjom koju predstavlja iranski nuklearni program.
"Kosovo podržava stav SAD-a i Evropske unije u vezi sa programom Irana za opremanje nuklearnim oružjem", napisao je Kurti na Fejsbuku.
Zalivske države, u kojima se nalaze brojne američke vojne baze, bile su u stanju visoke pripravnosti danas nakon što su američki napadi na Iran pokrenuli mogućnost širenja sukoba u regionu, prenosi agencija Rojters.
Američke snage su "uništile" glavna iranska nuklearna postrojenja masivnim bombama za uništavanje bunkera u ranim jutarnjim satima, rekao je predsjednik SAD Donald Tramp, upozoravajući Teheran da će se suočiti sa razornijim napadima ako ne pristane na mir.
Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, bila je u stanju visoke bezbjednosne pripravnosti nakon američkih napada, rekla su u danas Rojtersu dva izvora upoznata sa situacijom, dok je Bahrein pozvao vozače da izbjegavaju glavne puteve.
Kuvajt, još jedan ključni izvoznik nafte u regionu, rekao je da će njegov savjet za odbranu ostati u stalnom zasijedanju, navodi danas državna novinka agencija, i da će postaviti skloništa u kompleksu ministarstava.
Teheran je ranije upozorio da bi, ako ga napadnu SAD, mogao da cilja američku imovinu u regionu, uključujući američke vojne baze.
Bahrein je dom sjedišta Pete flote američke mornarice, a američke baze postoje i u Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu, kao i u susjednom Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Nuklearne vlasti u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) saopštile su da nisu otkrile znake nuklearne kontaminacije nakon napada u Iranu.
"Iako je rat do sada bio ograničen na direktna neprijateljstva između Izraela i Irana, direktno učešće SAD je kritičan prag koji rizikuje da uvuče države Zaliva, posebno Bahrein, Kuvajt i Katar, koji su domaćini velikih američkih vojnih objekata, u sukob", rekao je Hasan Al Hasan, viši saradnik za bliskoistočnu politiku u Međunarodnom institutu za strateške studije.
On je rekao da bi rizik od otvorenog sukoba između SAD i Irana mogao da gurne region u razarajući i potencijalno dugotrajan sukob.
Američki udari dodatno su pogoršali probleme avio-kompanija, jer je Singapur erlajns otkazao danas redovne letove iz Singapura za Dubai, a Britiš ervejz je otkazao letove do i iz Dubaija i Dohe.
Avio-kompanije su izbjegavale letove iznad velikih djelova Bliskog istoka, uključujući Iran, Irak, Siriju i Izrael, zbog kontinuirane razmjene raketa.
"U svjetlu nedavnih dešavanja u regionalnoj bezbjednosnoj situaciji, pozivamo građane i stanovnike da koriste glavne puteve samo kada je to neophodno radi održavanja javne bezbjednosti i kako bi se nadležnim organima omogućilo efikasno korišćenje puteva", saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Bahreina u objavi na mreži X.
Bahrein je takođe danas rekao 70% svojih državnih službenika da rade od kuće do daljnjeg, navodeći eskalaciju tenzija, prema podacima Biroa za državnu službu.
Vlasti zemlje su ranije ove nedjelje saopštile da su aktivirale nacionalni plan za pripremu za vanredne situacije, osnovale centar za vanredne situacije i testirale sirene za upozorenje.
Lokalni mediji su takođe izvijestili da je Bahrein postavio 33 skloništa.
Iranski Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost mora donijeti konačnu odluku o tome da li će zatvoriti Ormuski moreuz, javila je iranska Pres TV, nakon što je parlament navodno odobrio tu mjeru.
Odluka o zatvaranju moreuza, kroz koji prolazi oko 20 odsto globalnog snabdijevanja naftom i gasom, još nije konačna.
Poslanik i komandant Revolucionarne garde Esmail Kosari rekao je u nedjelju Klubu mladih novinara da je to na dnevnom redu i da će "biti učinjeno kad god bude potrebno".
(Radio Sobodna Evropa)
Sedam stelt bombardera korišćeno je u američkom napadu na iranske nuklearne objekte, što je izgleda naišlo na mali odgovor iranske vojske, rekao je u načelnik Združenog štaba odbrane Sjedinjenih Američkih Država (SAD), general Den Kejn.
Opisujući složenu operaciju, koja je nazvana "Ponoćni čekić", Kejn je rekao je da je "glavni paket udara činilo sedam bombardera B-2 Spirit" koji su letjeli 18 sati od kopna SAD do Irana sa višestrukim dopunjavanjem goriva u vazduhu.
"Iranski lovci nisu letjeli, a čini se da nas iranski sistemi raketa zemlja-vazduh nisu vidjeli tokom cele misije. Zadržali smo element iznenađenja", dodao je Kejn.
(Radio Slobodna Evropa)
Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je danas da Amerika "ne traži rat" sa Iranom nakon iznenadnog napada noćas na tri nuklearna objekta te zemlje.
On i šef Združenog generalštaba Den Kejn rekli su u Pentagonu na konferenciji za medije da su se u misiji "Operacija Ponoćni čekić" koristili mamcima i obmanama, te da nije bilo iranskog otpora.
"Ova misija nije bila usmjerena na promjenu režima", dodao je Hegset.
Kejn je rekao da je cilj operacije – uništavanje nuklearnih objekata u Fordu, Natanzu i Isfahanu – postignut.
"Konačna procjena štete će potrajati neko vrijeme, ali početne procjene pokazuju da su sva tri objekta pretrpela izuzetno tešku štetu i uništenje", rekao je Kejn.
(Beta)
Kina je osudila američke napade na Iran ocijenivši ih kao ozbiljno kršenje međunarodnog prava koje je dodatno rasplamsava tenzije na Bliskom istoku.
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova je u saopštenju pozvalo sve strane, a posebno Izrael, da sprovedu prekid vatre i započnu dijalog.
"Kina je spremna da sarađuje sa međunarodnom zajednicom kako bi udružila napore i održala pravdu, i doprinijela radu na obnavljanju mira i stabilnosti na Bliskom istoku", navodi se u saopštenju.
Dmitrij Medvedev, koji obavlja funkciju zamjenika predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, rekao je da je nekoliko zemalja spremno da snabdijeva Teheran nuklearnim oružjem.
Nije precizirao koje zemlje, ali je rekao da je američki napad izazvao minimalnu štetu i da neće spriječiti Teheran da teži ka nuklearnom oružju.
Vlada Iraka i Hamas takođe su osudili napad.
Libanski predsjednik Žozef Aun rekao je da bi američko bombardovanje moglo dovesti do regionalnog sukoba koji nijedna zemlja ne bi mogla da podnese i pozvao na pregovore.
"Liban, njegovo rukovodstvo, stranke i narod, danas su svjesni, više nego ikada ranije, da su platili visoku cijenu za ratove koji su izbili na njegovoj zemlji i u regionu. Nije spreman da plati više", napisao je na Iksu.
Pakistan je osudio američke napade kao "duboko uznemirujuću" eskalaciju samo nekoliko dana nakon što je nominovao predsjednika SAD Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir zbog njegove diplomatske intervencije u indijsko-pakistanskom konfliktu.
Ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani rekao je da iranska nuklearna postrojenja "predstavljaju opasnost za cijelo područje", ali se nada da će doći do deeskalacije sukoba i pregovora.
Holandski ministar spoljnih poslova Kaspar Veldkamp, čija zemlja je domaćin samita lidera NATO-a u utorak i srijedu, a gdje će biti i Tramp, rekao je da će se vladin savjet za nacionalnu bezbjednost sastati kasnije tokom dana kako bi razgovarao o ovom pitanju. Ali je dodao da američki napadi predstavljaju "dalju eskalaciju zabrinjavajuće situacije na Bliskom istoku".
Papa Lav XIV je apelovao na mir tokom svoje nedjeljne molitve na Trgu Svetog Petra, pozivajući međunarodnu diplomatiju da "utiša oružje".
Nakon otvorenog pominjanja "alarmantne" situacije u Iranu, prvi američki papa je naglasio da "danas više nego ikad čovječanstvo vapi i priziva mir i to je vapaj koji zahtijeva razum i ne smije biti ugušen".
Pozvao je sve u međunarodnoj zajednici da preuzmu moralnu odgovornost da "zaustave tragediju rata prije nego što postane nepopravljiv ponor".
(Beta)
Ministar spoljnih poslova Irana Abas Aragči izjavio je danas da je ratnohuškačka administracija u Vašingtonu isključivo i u potpunosti odgovorna za opasne posljedice i dalekosežne implikacije svog čina agresije.
On je na konferenciji za novinare u Istanbulu rekao da iako "vrata diplomatije" uvijek treba da budu otvorena, "to trenutno nije slučaj".
Dodao je da "nema crvene linije" koju SAD nisu prešle svojim nedavnim akcijama protiv Irana.
"A posljednja i najopasnija je ono što se dogodilo sinoć kada su prešli veoma veliku crvenu liniju napadajući samo nuklearna postrojenja", rekao je.
On je još rekao da će danas otputovati u Moskvu i sjutra se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Uvijek se međusobno konsultujemo i koordiniramo naše stavove. Rusija je prijatelj Irana", rekao je.
Još je rekao da nema tačne informacije o nivou štete na nuklearnim objektima nastale od američkih napada.
"Nisam u poziciji da otkrijem šta ćemo učiniti kao odgovor na ono što su Amerikanci uradili sinoć", rekao je.
Šefica Međunarodnog komiteta Crvenog krsta upozorila je da eskalacija na Bliskom istoku rizikuje da "zahvati region – i svijet – ratom sa nepovratnim posljedicama".
"Svijet ne može da podnese neograničen rat. Poštovanje međunarodnog humanitarnog prava nije izbor – to je obaveza", navela je Mirjana Špoljarić u saopštenju.
Satelitski snimci od danas, koje je analizirala agencija Asošiejted pres, pokazuju štetu na padini planine u Fordu gdje se nalazi iranski nuklearni objekat, pod zemljom, a nakon što ga je Amerika bombardovala.
Slike "Planet Labs PBC" pokazuju da su djelovi nekada smeđe planine postali sivi, a njene konture izgledaju malo drugačije nego na prethodnim slikama, što sugeriše oštećenja od eksplozije. Takođe sugeriše upotrebu specijalizovanih američkih bombi za razaranje bunkera.
Iran još uvijek nije dao procjenu štete na lokaciji.
Drugi satelitski snimci pokazuju da je Iran prije napada zapečatio ulaze u tunele u Fordu.
Portparol izraelske vojske, brigadni general Efi Defrin izjavio je da Izrael još uvijek procjenjuje štetu od američkih udara na iranske nuklearne objekte.
Na konferenciji za novinare, Defrin je rekao da su udari izvedeni u koordinaciji sa izraelskom vojskom.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro izjavio je da njegova zemlja nije učestvovala u američkim udarima na iranske nuklearne objekte.
Dodao je da je Francuska "sa zabrinutošću saznala" o američkoj vojnoj akciji i pozvao sve strane da budu uzdržane kako bi se izbjegla eskalacija koja bi vodila produžetku sukoba. Ponovio je i protivljenje Pariza da Iran formira nuklearno oružje.
Britanski ministar Džonatan Rejnolds takođe je rekao da ta država nije bila uključena u napade, te da brine o svojim državljanima, bazama i osoblju u regionu.
Izrael je saopštio da je i on napao Iran danas, te pogodio avion na iranskom aerodromu Dezful. F-5 su dio zastarjele iranske flote borbenih aviona. Izrael je ranije pogodio F-14 Tomket avione koje je koristila iranska vojska u ratu. Međutim, nije jasno da li su ovi avioni bili ispravni za let, jer su mnogi dugo godina prizemljeni zbog nedostatka djelova.
Izrael je takođe saopštio da je pogodio i druge lokacije, uključujući i okolinu aerodroma u Isfahanu. Iran se o ovome nije oglašavao.
U međuvremenu, iranska paravojna Revolucionarna garda saopštila je da je lansirala 40 raketa, uključujući i svoj Horamšahr-4, tokom napada na Izrael jutros. Iran je saopštio da Horamšahr-4 može da nosi više bojevih glava.
Izraelsko ministarstvo zdravlja kaže da je u iranskim napadima tokom noći i jutros ranjeno više od 80 ljudi, većina lakše.
(Beta)
Predsjednik Irana Masud Pezeškijan optužio je Sjedinjene Američke Države da su glavni uzrok izraelskih napada na Iran, prenosi Gardijan pozivajući se na Al Džaziru.
Pezeškijan je naveo da su SAD odgovorne za postupke Izraela prema Iranu.
"Iako su u početku pokušali da prikriju svoju ulogu, nakon odlučnog i odvraćajućeg odgovora oružanih snaga naše zemlje i očigledne nesposobnosti cionističkog režima [Izraela], bili su prinuđeni da se otkriju", rekao je iranski predsjednik, aludirajući na SAD.
Dodao je da, uprkos gubicima koje je zemlja pretrpjela, sada je vrijeme da se razlike ostave po strani i da se "aktiviraju velike sposobnosti naroda".
Kina je optužila Sjedinjene Američke Države za kršenje međunarodnog prava zbog vazdušnih udara i za dodatno podizanje tenzija na Bliskom istoku.
U saopštenju objavljenom na mreži Iks, Ministarstvo vanjskih poslova Kine pozvalo je na prekid vatre.
"Kina najoštrije osuđuje američke napade na Iran i bombardovanje nuklearnih postrojenja koja su pod zaštitom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Postupci SAD-a ozbiljno krše ciljeve i principe Povelje Ujedinjenih nacija i međunarodnog prava, te dodatno pogoršavaju napetosti na Bliskom istoku.
Kina poziva strane u sukobu – a posebno Izrael – da što prije postignu prekid vatre, osiguraju bezbjednost civila i započnu dijalog i pregovore.
Kina je spremna da sarađuje sa međunarodnom zajednicom na objedinjavanju napora u cilju očuvanja pravde, kao i na obnovi mira i stabilnosti na Bliskom istoku". navodi se u saopštenju.
Rusija je oštro osudila američke napade na iranska nuklearna postrojenja, nazvavši ih neodgovornim.
"Neodgovorna odluka da se teritorija jedne suverene države izloži raketnim i avionskim napadima, bez obzira na opravdanja koja se za to nude, predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava, Povelje Ujedinjenih nacija i rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a", navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
Prema izvještaju Rojtersa, Rusija je upozorila da se time značajno povećava rizik od šireg sukoba na Bliskom istoku.
U Francuskoj će se danas održati vanredni sastanak Savjeta za odbranu kako bi se razmotrila posljednja dešavanja na Bliskom istoku, saopšteno je iz Jelisejske palate.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron, koji je prethodno razgovarao sa više svjetskih lidera, uključujući i saudijskog prestolonasljednika, tokom dana će nastaviti konsultacije sa evropskim i regionalnim partnerima, prenosi Rojters.
Dodaje se da će Francuska preduzeti sve potrebne mjere kako bi ubrzala evakuaciju svojih građana koji žele da napuste Iran i Izrael.
( D.C., S.S., Ne.V. )