„Jadran” - malo naš, malo njihov? Više opcija za rješavanje pitanja školskog broda u pregovorima Crne Gore i Hrvatske

Osim opcija da školski brod “Jadran” ostane u vlasništvu Crne Gore ili da postane imovina Hrvatske, među onima koji pregovaraju o rješavanju bilateralnih sporova dviju država i krugovima bliskim njima, cirkuliše i ona o mogućnosti zajedničkog korišćenja tog jedrenjaka - saznaju “Vijesti”.

Jedan izvor redakcije kaže da se u neslužbenim razgovorima čuo i scenario po kom bi vlade u Podgorici i Zagrebu tražile od UNESCO-a da “Jadran” bude kulturno dobro obje zemlje. Međutim, drugi sagovornik, upućen u tok pregovora, tvrdi da ta opcija nije pominjana.

Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) redakciji nisu konkretno odgovorili da li je bilo formalnih razgovara o navedenim opcijama, ali su rekli da je, imajući u vidu razlike u stavovima Crne Gore i Hrvatske o “Jadranu”, planirano da argumentaciju o brodu razmijene “nadležne specijalizovane komisije”, koje je, dodaju, prethodno potrebno formirati.

“... Podsjećamo da status školskog broda ‘Jadran’ predstavlja predmet redovnog bilateralnog dijaloga između Crne Gore i Republike Hrvatske. Stoga, smatramo da je važno uzdržati se od svih daljih aktivnosti koje bi mogle otežati ili usporiti proces pronalaženja trajnog rješenja”, poručili su za “Vijesti” iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović.

Iz MVP-a dodaju da Podgorica i Zagreb imaju “intenzivnu i kvalitetnu komunikaciju na svim nivoima”, te da ostaju posvećeni bilateralnom rješavanju svih otvorenih pitanja, “u duhu dobrosusjedskih i savezničkih odnosa, s ciljem jačanja saradnje naše dvije prijateljske države”.

Iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske nisu odgovorili listu da li je s crnogorskim kolegama bilo službenih razgovora o tome šta raditi s “Jadranom”, te koji je trenutni status pregovora o jedrenjaku.

Pojedini crnogorski zvaničnici predlagali su prije nekoliko godina da se spor oko “Jadrana” riješi na način da brod plovi pod zastavama obje države i NATO-a.

“Vijesti” su nedavno objavile da je dio mogućeg dogovora dviju zemalja o rješavanju nekih međusobnih sporova - da se o “Jadranu” ne priča ni u Crnoj Gori ni u Hrvatskoj dok se to pitanje ne riješi u pregovorima ili međunarodnom arbitražom.

Hrvatska pretenduje da od Crne Gore preuzme “Jadran”, nazivajući ga “otetim hrvatskim brodom” i pozivajući se na to da je u periodu od 1933. do 1991. godine jedrenjak imao bazu većinom u gradovima koji su na teritoriji današnje Hrvatske.

Međutim, argument crnogorskih vlasti je to što se “Jadran” kao dio zajedničke vojne imovine nekadašnje SFRJ (koji se koristi u civilne svrhe) nije zatekao na teritoriji Hrvatske 1991, na dan kad je ona proglasila, odnosno u praksi sprovela odluku o svojoj državnoj nezavisnosti, već je tada bio u Crnoj Gori - na redovnom, tzv. velikom remontu u nekadašnjem vojnom brodogradilištu Arsenal u Tivtu. Zbog toga brod, prema Sporazumu o pitanjima sukcesije, pripada Crnoj Gori.

"Podsjećamo da status školskog broda 'Jadran' predstavlja predmet redovnog bilateralnog dijaloga između Crne Gore i Republike Hrvatske. Stoga, smatramo da je važno uzdržati se od svih daljih aktivnosti koje bi mogle otežati ili usporiti proces pronalaženja trajnog rješenja", poručili su iz MVP-a

KAKO ZAŠTITITI JEDRENJAK

Prema UNESCO-voj Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, ako dvije države žele da neki objekat proglase zajedničkim kulturnim dobrom, najprije postižu međudržavni dogovor i formiraju tim stručnjaka. Taj tim priprema detaljan dosije - istorijat objekta, njegov značaj za obje zemlje i za svjetsku baštinu, kao i plan zaštite i očuvanja.

Dokument zatim ide preko nacionalnih komisija u sjedište UNESCO-a, gdje ga ocjenjuju nezavisna stručna tijela koja procjenjuju autentičnost, integritet i dugoročne mjere zaštite. Konačnu odluku donosi Međunarodni komitet za svjetsku baštinu.

Ako prijava “uspije”, stvar se upisuje na listu kao zajedničko dobro obje države, a one preuzimaju obavezu da sarađuju u njenom očuvanju i redovno podnose zajedničke izvještaje.

Savjet bokeljskih nevladinih organizacija uputio je 20. avgusta Ministarstvu kulture i medija inicijativu da se “Jadran” proglasi za zaštićeno kulturno dobro Crne Gore. Uprava za zaštitu kulturnih dobara potvrdila je “Vijestima” da je inicijativu primila 21. avgusta. Iz te institucije objasnili su da je, shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, rok za obradu inicijative 90 dana.

“Prilikom ovog postupka, prikupiće se svi relevantni podaci (dokumentacija, arhivska građa i sl.), na osnovu kojih će se utvrditi da li dobro zadovoljava osnovne kriterijume za započinjanje procesa utvrđivanja kulturnih vrijednosti”, rekli su redakciji.

Iz Uprave su naveli da, u slučaju prihvatanja inicijative, slijedi izrada elaborata o valorizaciji dobra, koja podrazumijeva istraživanje i dokumentovanje u cilju pribavljanja informacija propisanih Zakonom o zaštiti kulturnih dobara i Pravilnikom o bližim kriterijumima i postupku za utvrđivanje kulturne vrijednosti dobra, a neophodnih za donošenje konačne odluke o statusu broda.

Crna Gora i Hrvatska počele su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Zagreb blokirao zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom. Prethodno je, u formi non-pejpera, ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim.

“Vijesti” su početkom septembra objavile da su dvije države blizu dogovora o rješavanju dijela sporova, koji bi, između ostalog, trebalo da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju, neuklanjanje spomen-ploče na mjestu tog kazamata, te promjenu imena gradskog bazena u Kotoru.

“Zahlađenje” je počelo u januaru 2024, nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao, tokom posjete Crnoj Gori, susret sa crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o “Jadranu” i tabli u Morinju. Krapović je prethodno bio izjavio da Hrvatska nema pravo da traži “Jadran” i da ploča u Morinju treba da bude zamijenjena drugom.

Kulminacija zaoštravanja odnosa uslijedila je pošto je crnogorski parlament krajem juna 2024. usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen. Nakon toga je Zagreb proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i poslanika Milana Kneževića.

Međutim, u međuvremeno je riješeno jedno od spornih pitanja, odnosno - završen je proces poklanjanja tivatskog Doma kulture “Josip Marković” Zagrebu.

Kad je riječ o tabli u Morinju, nju su početkom oktobra 2022. otkrili tadašnji ministri vanjskih poslova i odbrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević sa svojim hrvatskim kolegama Gordanom Grlićem Radmanom i Tomom Medvedom (ministar hrvatskih branitelja), u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.

U njemu su, u nečovječnim uslovima, bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije (ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske usaglašavala su spiskove zatočenika jer im se dokumentacija o tome ne podudara). O nečovječnom postupanju prema njima, svjedočilo je 169 zatvorenika. Za taj ratni zločin, u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na 12 godina zatvora.

Ploča je postavljena mimo procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima, odnosno bez odluke Vlade i saglasnosti Opštine Kotor. Zbog toga je nekadašnja Uprava za inspekcijske poslove sredinom oktobra 2022. donijela Rješenje o uklanjanju table i obavezala Opštinu Kotor da ga sprovede. Međutim, uklanjanje su više puta spriječili pripadnici Vojske Crne Gore (VCG). Krivokapić i Konjević, odnosno resori kojima su upravljali, tvrdili su da je obilježje postavljeno u skladu s propisima kojima se uređuju oblasti vojske i odbrane.

Ministarstvo kulture i medija poručilo je krajem avgusta da bi o tome šta treba raditi u slučaju bespravno postavljene spomen-ploče, trebalo da odluči premijer Milojko Spajić.

Ona, prema ocjeni dijela crnogorske javnosti, ne tretira na ispravan način istorijske okolnosti kad je Crna Gora bila učesnik agresije na Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika. Na njoj piše: “Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi.”

Posljednje zaoštravanje odnosa između Podgorice i Zagreba desilo se ljetos, nakon objave Ministarstva odbrane i VCG da su izradili novu seriju znački, posebno dizajniranih za posadu “Jadrana”, “u znak poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima za Crnu Goru”. Zbog toga je Hrvatska uputila Podgorici protestnu notu.

Što se tiče slučaja bazena u Kotoru, lokalni parlament je u avgustu 2021. odlučio da ga nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, za kog su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora. Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinju.

( Balša Rudović, Nikola Dragaš )