Ne zna se ko će "dočekati" Grlić Radmana: Miholjski zbor tvrdi da neće organizovati skup u subotu, ali da će ga biti

Iako iz Miholjskog zbora tvrde da u subotu (4. oktobar) u Morinju neće organizovati skup zbog dolaska šefa diplomatije Hrvatske Gordana Grlić Radmana na mjesto nekadašnjeg logora, iz te navladine organizacije (NVO) kažu da imaju informacije da će tog dana u tom naselju biti organizovano okupljanje. Međutim, policiji za subotu nije prijavljen nikakav skup u Morinju.

Predsjednik Miholjskog zbora Zdravko Nišavić rekao je juče “Vijestima” da su oni okupljanje u Morinju prijavili policiji za 10. oktobar.

List je u utorak objavio da će Grlić Radman boraviti u Crnoj Gori krajem sedmice i tom prilikom položiti vijenac i upaliti svijeću ispred spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju, za šta je, prema saznanjima redakcije, dobijena dozvola crnogorskog Ministarstva odbrane.

Da će Miholjski zbor zbog dolaska hrvatskog ministra organizovati protest, moglo se zaključiti iz teksta “Miholjski zbor: Boka neće ćutati - narod na protest protiv sramne namjere Vlade”, koji je u srijedu objavio i drugim medijima dostavio neregistrovani portal “IN4S”, blizak partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF).

U tekstu se tvrdi da je Miholjski zbor pozvao “narod Boke, sve čestite ljude i srodne organizacije” da u subotu, kad Grlić Radman bude polagao vijence u Morinju, “izađemo zajedno i odlučno, hrabro i istrajno, i ne dozvolimo da ljudski škart gazi obraz Boke i Crne Gore”.

“Pozivamo sve da se okupimo i jasno pokažemo da se nećemo pomiriti sa sramnim, suludim i po mir rizičnim namjerama neodgovornih ljudi u vrhu vlasti, koji služe tuđim interesima i potčinjavaju državu i narod jednom zlonamjernom Hrvatu”, piše u tekstu na portalu “IN4S”.

Ipak, u originalnom saopštenju koje je Nišavić dostavio “Vijestima”, a koje je integralno, bez izmjena, objavilo nekoliko portala u Crnoj Gori i Srbiji, Miholjski zbor nije pozivao na protest ili okupljanje, niti je govorio o “ljudskom škartu” i “zlonamjernom Hrvatu”.

U tekstu koji je objavio “IN4S” navodi se i da Miholjski zbor poručuje da neće dozvoliti da se “u Morinju glorifikuju lažne žrtve i da se naš obraz ponižava pred očima cijele Evrope” - rečenica koja ne postoji u saopštenju koje je ta NVO dostavila “Vijestima”.

U posljednjem pasusu teksta na “IN4S-u” piše: “Ako vlast neće - narod hoće. Mi, narod Boke, okupićemo se i povešćemo akciju u odbranu istine i obraza. To je naša dužnost i naša obaveza”. Međutim, ni ta rečenica ne nalazi se u saopštenju koje je Nišavić poslao “Vijestima” i koje je objavljeno u nekoliko medija.

On je redakciji kazao da ima informacije da će u subotu biti održan skup u Morinju, ali je ponovio da NVO čiji je on predsjednik nije organizator toga, ogradivši se o navode portala “IN4S”.

Prema Zakonu o javnim okupljanjima, organizator skupa dužan je da podnese pisanu prijavu za održavanje okupljanja najkasnije pet dana prije njegovog održavanja.

“Prijava se podnosi policiji u mjestu održavanja javnog okupljanja, odnosno mjestu početka javnog okupljanja u pokretu”, piše u tom propisu.

Redakciji su iz Uprave policije (UP) nezvanično rekli da im za subotu nije prijavljeno da će biti skupa u Morinju, poručivši da će, ukoliko bude spontanog okupljanja građana, “policija reagovati u skladu sa situacijom”, jer su Grlić Radman i crnogorski šef diplomatije Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka), koji će s hrvatskim kolegom položiti vijenac, štićene ličnosti.

U “pravom” saopštenju Miholjskog zbora se, između ostalog, navodi da “elementarna pravda, pretočena u ljudske zakone nije baš jednaka prema svima”, te da je minimum koji su očekivali od političara - “da malicioznu tablu u Morinju uklonite i na taj način sačuvate barem dio obraza i dostojanstva Crne Gore i Boke”.

“Ukoliko vi kao nosioci javnih funkcija ne znate da zaštite državu koja vam je data na povjerenje i upravljanje, onda je obaveza građana kao nosilaca suvereniteta da zaštite svoja zakonom stečena prava”, piše u saopštenju.

Kazali su da “istina ne stoji na tabli koju je Ranko Krivokapić s Raškom Konjevićem, uz prisustvo nezaobilaznog Grlić Radmana postavio, želeći na taj način da utisne žig srama lažnim navodima o velikosrpskoj agresiji 91’ godine”.

Iz Miholjskog zbora su naveli da zahtijevaju da se pravosuđu privedu Krivokapić i Konjević kao “direktno odgovorni za kršenje zakona i postavljanje table koja izaziva nacionalnu mržnju i podjele u društvu”, da se Grlić Radman proglasi za nepoželjnu osobu, te da Vlada i svi političari na dostojanstven način štite i reprezentuju državu i da prestanu “s pokloničkim ponašanjem, jer je to narodu ogavno za gledati”.

Specijalna savjetnica hrvatskog šefa diplomatije Vanda Babić Galić rekla je početkom ove sedmice “Vijestima” da će Grlić Radman s Ibrahimovićem i delegacijama položiti vijence i upaliti svijeće ispred spomen-ploče u Morinju, “u znak sjećanja na stradalnike logora, ali i kao zalog stabilnih odnosa dvije susjedne zemlje”.

Tablu u Morinju otkrili su početkom oktobra 2022. godine tadašnji ministri vanjskih poslova i odbrane, Krivokapić i Konjević, s Grlić Radmanom i Tomom Medvedom (ministar hrvatskih branitelja), u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.

U njemu su, u nečovječnim uslovima, bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije (ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske usaglašavala su spiskove zatočenika jer im se dokumentacija o tome ne podudara). O nečovječnom postupanju prema njima, svjedočilo je 169 zatvorenika. Za taj ratni zločin, u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na 12 godina zatvora.

Ploča je postavljena mimo procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima, odnosno bez odluke Vlade i saglasnosti Opštine Kotor. Zbog toga je nekadašnja Uprava za inspekcijske poslove sredinom oktobra 2022. donijela Rješenje o uklanjanju table i obavezala Opštinu Kotor da ga sprovede. Međutim, uklanjanje su više puta spriječili pripadnici Vojske Crne Gore.

Ploča, prema ocjeni dijela crnogorske javnosti, ne tretira na ispravan način istorijske okolnosti kad je Crna Gora bila učesnik agresije na Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika. Ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) je u januaru prošle godine rekao da ploča treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”. Na njoj se pominje “velikosrpska agresija na Hrvatsku” i piše: “Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”.

Crna Gora i Hrvatska počele su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima s EU.

Kako su “Vijesti” nedavno pisale, dogovor je blizu i trebalo bi da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju i neuklanjanje spomen-ploče na tom mjestu, kao i promjenu imena gradskog bazena u Kotoru. Kotorski parlament je u avgustu 2021. odlučio da ga nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, za kog su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora. Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinju.

Dio dogovora trebalo bi da bude i to da se o brodu “Jadran”, koji Zagreb svojata, ne priča ni u Crnoj Gori, ni u Hrvatskoj, dok se to pitanje ne riješi dogovorom između dvije države ili međunarodnom arbitražom.

Osim “Jadrana”, otvorena će ostati i tema granice na moru između susjeda, dok slučaj splitskog logora “Lora”, u kom je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, neće, tvrdi izvor “Vijesti”, biti uključen u ovaj djelimični dogovor.

( Balša Rudović )