BLOG Iranski ambasador pri UN: SAD i Izrael namjerno gađaju civile, poginulo ih više od 1.300 u Iranu
Sukob na Bliskom istoku - 11. dan
Kremlj je saopštio da je ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom o sukobu na Bliskom istoku, naglašavajući da Moskva podržava brzo smirivanje situacije i deeskalaciju konflikta, prenosi Rojters.
Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država Stiv Vitkof izjavio je da je Rusija negirala optužbe da je Iranu dostavljala obavještajne podatke o američkim vojnim ciljevima.
Vitkof je u intervjuu za CNBC rekao da je takav stav Moskve prenijet tokom telefonskog razgovora koji su u ponedjeljak vodili predsjednici SAD i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin.
On je dodao da će vjerovatno naredne sedmice otputovati u Izrael kako bi sa izraelskim vlastima koordinirao planove u vezi sa ratom protiv Irana.
Vitkof je u istom intervjuu ocijenio da su Sjedinjene Države i njihovi saveznici uništili gotovo sve kapacitete Irana za obogaćivanje uranijuma.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf upozorio je da će svaki napad na infrastrukturu Irana izazvati uzvratni odgovor, prenosi Gardijan.
"Neprijatelj treba da zna da će sve što učini nesumnjivo imati proporcionalan i brz odgovor", napisao je Galibaf na mreži Iks, više od sedmicu nakon početka rata na Bliskom istoku koji je započeo američko-izraelskim napadima na Iran.
"Danas postupamo po pravilu ‘oko za oko’, bez kompromisa i bez izuzetaka. Ako oni započnu rat protiv infrastrukture, mi ćemo bez sumnje gađati njihovu infrastrukturu", poručio je Galibaf.
Iran je pozvao Ujedinjene nacije da osude Sjedinjene Američke Države i Izrael zbog, kako navodi, očiglednog ekološkog zločina nakon bombardovanja skladišta goriva u Teheranu i drugim gradovima tokom vikenda, prenosi Gradijan.
Napadi su, prema tvrdnjama Teherana, izazvali ozbiljno zagađenje vazduha i pojavu kisele kiše u glavnom gradu, dok su gusti oblaci dima u pojedinim djelovima grada zaklanjali sunce i izazivali respiratorne probleme i iritaciju kože kod stanovnika.
Iranski ambasador pri UN Saed Iravani u pismu upućenom generalnom sekretaru Antoniju Guterešu i drugim visokim zvaničnicima UN naveo je da su eksplozije oslobodile velike količine opasnih hemijskih jedinjenja, uključujući ugljovodonike, sumporna i azotna jedinjenja, što je dovelo do ozbiljnog zagađenja vazduha i zdravstvenih rizika.
Prema njegovim riječima, padavine su potom doprinijele širenju tih zagađivača kroz kiselu kišu, što bi moglo izazvati dodatne zdravstvene probleme, ali i štetu po vodne resurse, ekosisteme i živi svijet.
Zbog situacije su sve zdravstvene ustanove u provinciji Teheran stavljene u stanje visoke pripravnosti, dok je iransko ministarstvo zaštite životne sredine pozvalo građane da ostanu u zatvorenom prostoru.
Iravani je naveo da napadi predstavljaju kršenje međunarodnih obaveza iz oblasti zaštite životne sredine i pozvao UN da hitno reaguje, osudi takve postupke i pokrene proces utvrđivanja odgovornosti za, kako je naveo, ekološki zločin.
Američka vojska potrošila je više od pet milijardi dolara na municiju tokom prva dva dana rata protiv Irana, prema riječima dvije osobe upoznate sa procjenom koju je Pentagon u ponedjeljak dostavio Kongresu, prenosi CNN.
Ogromna suma od 5,6 milijardi dolara dodatno je pojačala zabrinutost na Kapitol Hilu zbog toga koliko brzo Ministarstvo odbrane SAD troši napredne sisteme naoružanja, uključujući precizno navođenu municiju dugog dometa koja je intenzivno korišćena u prvim danima rata.
Sjedinjene Države i njihovi saveznici takođe troše značajne količine protivvazdušne municije kako bi obarali dolazeće iranske balističke rakete i dronove, kojih Teheran ima ogromne zalihe, rekao je demokratski senator iz Arizone Mark Keli.
Keli je rekao da će senatori i danas, na zatvorenim brifinzima, nastaviti da postavljaju pitanja o dnevnim troškovima rata za Sjedinjene Države.
Više izvora iz Kongresa reklo je za CNN da bi zbog trajanja rata administracija uskoro mogla da zatraži dodatna sredstva od Kongresa za proizvodnju nove municije.
"To je sljedeća velika politička bitka", rekao je jedan pomoćnik u Kongresu.
Broj poginulih širom Bliskog istoka nastavlja da raste. Gotovo 1.250 civila ubijeno je u Iranu od 28. februara, prema podacima organizacije Human Rights Activists News Agency (HRANA) sa sjedištem u SAD, prenosi CNN.
U posljednjih 18 sati prijavljene su žrtve u Iranu, Iraku, Izraelu i Bahreinu.
- Iran: Najmanje 1.245 civila ubijeno je u Iranu otkako su Sjedinjene Države i Izrael započeli napade na tu zemlju, prema podacima HRANA do juče u 16 časova po istočnom vremenu. Među njima je 194 djece. U istom periodu poginulo je i 189 pripadnika vojske.
- Liban: Najmanje 486 ljudi poginulo je u Libanu otkako je Izrael prošle nedjelje započeo napade na tu zemlju, saopštilo je juče libansko ministarstvo zdravlja. Dva izraelska vojnika takođe su poginula na jugu Libana rano u nedjelju ujutro, prema izraelskoj vojsci.
- Irak: Osamnaest pripadnika iračkih Snaga narodne mobilizacije poginulo je u napadima na tu zemlju, saopštila je ta proiranska milicija. U sukobu su poginula i tri iranska kurdska borca i jedan pripadnik bezbjednosnih snaga Regionalne vlade Kurdistana.
- Izrael: Najmanje 12 ljudi poginulo je u napadima na Izrael od početka rata, prema podacima izraelske hitne službe Magen David Adom. Devet osoba poginulo je u direktnom raketnom pogotku stambene zgrade u gradu Beit Šemeš.
- Kuvajt: Najmanje 12 osoba poginulo je u Kuvajtu, uključujući šest američkih vojnika, dva kuvajtska vojnika i dva pripadnika kuvajtskih bezbjednosnih snaga, prema podacima Centralne komande SAD, kuvajtske vojske i ministarstva unutrašnjih poslova te zemlje.
- Ujedinjeni Arapski Emirati: Najmanje šest osoba poginulo je u UAE kao posljedica iranskih napada, saopštilo je danas ministarstvo odbrane. Među poginulima su državljani Emirata, Pakistana, Nepala i Bangladeša.
- Saudijska Arabija: Dvije osobe poginule su nakon što je vojni projektil pogodio stambeni objekat u gradu Al-Kadž, saopštila je saudijska Civilna zaštita. Jedan američki vojnik takođe je preminuo od zadobijenih povreda nakon napada na američke snage u Saudijskoj Arabiji drugog dana rata.
- Bahrein: Jedna osoba poginula je nakon što su ostaci presretnute rakete izazvali požar na "stranom brodu" u industrijskom gradu Salman u Bahreinu, prenijeli su državni mediji prošlog ponedjeljka. Odvojeno od toga, 29-godišnja žena iz Bahreina poginula je nakon iranskog napada na tu zemlju, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova.
- Oman: Jedan državljanin Indije poginuo je nakon što je bespilotni čamac napao tanker za naftu na kojem je radio, 52 nautičke milje od obale Omana, javila je novinska agencija Oman.
Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da će napad u kojem je pogođena osnovna škola u Iranu biti temeljno istražen, dodajući da su Sjedinjene Državena svaki mogući način pokušale da izbjegnu civilne žrtve, prenosi CNN.
Video snimci pokazuju da je napad, u kojem je poginulo najmanje 168 djece i 14 nastavnika, izazvala američka raketa Tomahavk, a analize sugerišu, prema CNN-u, da je projektil lansiran od strane SAD.
"Nijedna država ne preduzima više mjera predostrožnosti kako bi osigurala da civili nikada ne budu meta nego Sjedinjene Američke Države - od pomorskih udara na Karibima, gdje se svaki napad detaljno procjenjuje, do ove kampanje ovdje. Iskreno, to je činjenica koja se nedovoljno cijeni“, rekao je ministar.
Istovremeno je optužio Iran da neselektivno gađa civile.
"Tako se bore teroristički režimi. Oni ciljaju civile, mi to ne radimo, i mogu vam reći da ova administracija i ovaj Pentagon na to obraćaju izuzetno veliku pažnju", dodao je Hegset.
Novi talasi napada pogodili su Persijski zaliv tokom noći i danas, saopštile su brojne zemlje. Jedna osoba je poginula u Bahreinu, a izbio je i požar u jednoj od najvećih rafinerija nafte u regionu.
Protivvazdušna odbrana Ujedinjenih Arapskih Emirata reagovala je na dolazeće rakete i dronove tokom noći i danas popodne po lokalnom vremenu, saopštilo je ministarstvo vanjskih poslova te zemlje. Drugi napad izazvao je požar u industrijskom kompleksu Ruvejs, velikom centru za proizvodnju nafte i gasa u Abu Dabiju. Vlasti su navele da za sada nema izvještaja o povrijeđenima.
Konzulat UAE u Iračkom Kurdistanu takođe je bio meta napada koji je izazvao materijalnu štetu, ali bez prijavljenih povreda, saopštilo je ministarstvo.
U Bahreinu je 29-godišnja žena poginula, a još osam osoba je povrijeđeno nakon što je iranski napad pogodio stambenu zgradu u glavnom gradu Manami, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje u ranim jutarnjim satima danas.
Izraelska vojska sprovodi ono što naziva "ciljanim upadima" na jugu Libana, u trenutku kada postoji mogućnost dubljeg kopnenog prodora u tu zemlju, prenosi CNN.
Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su danas da je izraelski tenk otvorio vatru na jednu zgradu u blizini mjesta jednog od upada, nakon što su vojnici vidjeli militante kako ulaze u objekat.
Sjedinjene Američke Države razmatraju niz opcija u vezi sa mogućnošću pratnje brodova kroz Hormuški moreuz, ključni pomorski prolaz za globalne isporuke nafte koji je praktično zatvoren zbog rata, izjavio je načelnik Združenog generalštaba američke vojske, general Den Kejn, na brifingu u Pentagonu danas.
Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je prije nedjelju dana da su Sjedinjene Države spremne da obezbijede pomorsku pratnju za brodove, prenosi CNN.
Na pitanje o tim pripremama, Kejn je rekao da SAD razmatraju čitav niz opcija i da će rješavati probleme kako se budu pojavljivali.
"Ako dobijemo zadatak da obezbijedimo pratnju, razmotrićemo sve opcije kako bismo stvorili vojne uslove da se to sprovede. Kao i kod svake potencijalne misije, doći ćemo kod ministra i predsjednika sa procjenom: koji su resursi potrebni, kakva je komandna struktura potrebna, koji su rizici i kako te rizike možemo ublažiti", rekao je novinarima Kejn.
Ministar odbrane SAD Pit Hegset upozorio je Rusiju da se ne uključuje u rat sa Iranom, prenosi CNN.
Njegov komentar uslijedio je nakon pitanja o telefonskom razgovoru koji je predsjednik Donald Tramp juče imao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Hegset je razgovor opisao kao "snažan poziv", za koji se nada da je potvrdio "mogućnost za određeni mir" u ratu Rusije protiv Ukrajine.
Dodao je da je razgovor takođe potvrdio "razumijevanje da, kada je riječ o ovom sukobu (sa Iranom), oni ne bi trebalo da se uključuju".
Izvori su ranije rekli za CNN da Rusija pomaže iranske ratne napore pružajući obavještajne podatke o američkim vojnim ciljevima.
Hegset je poručio i da bi novi vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei trebalo da posluša riječi američkog predsjednika Donalda Trampa i "ne nastavlja razvoj nuklearnog oružja".
"Novi lider Irana bi bio mudar da posluša riječi našeg predsjednika, da ne razvija nuklearno oružje i da to jasno kaže“, rekao je Hegset.
Na pitanje o glasinama da je Hamnei možda povrijeđen u napadima na Iran, Hegset je rekao da to ne može da komentariše.
Iranski lideri su očajni i u rasulu, dok rat ulazi u drugu sedmicu, izjavio je američki ministar odbrane Pit Hegset tokom brifinga u Pentagonu danas.
"Mule su očajne i u rasulu, poput terorističkih kukavica kakve jesu", rekao je Hegset.
On je optužio Iran da lansira rakete iz škola, dok se Sjedinjene Države suočavaju sa snažnim kritikama zbog napada na školu za djevojčice u Iranu u kojem je poginulo više desetina ljudi, među kojima mnogo djece, tokom početne faze napada.
"Namjerno ispaljuju rakete iz škola i bolnica, gađajući nevine, jer znaju da se njihova vojska sistematski slabi i uništava", dodao je Hegset.
Iako je Centralna komanda SAD saopštila da Iran lansira municiju iz civilnih područja, Hegset nije ponudio dokaze da se rakete konkretno ispaljuju iz škola.
Analiza CNN-a sugeriše da su Sjedinjene Države vjerovatno odgovorne za raketni napad na osnovnu školu u kojem je stradao veliki broj civila.
Hegset je poručio da Sjedinjene Države neće odustati od rata sa Iranom dok neprijatelj ne bude potpuno i odlučno poražen. On je dodao da predsjednik SAD Donald Tramp "kontroliše tempo rata" i određuje njegov vremenski okvir.
Njegovi komentari dolaze nakon što je Tramp juče rekao da je rat u velikoj mjeri završen. Tramp je takođe izjavio "na mnogo načina smo već pobijedili, ali još nijesmo pobijedili dovoljno".
"Kao što je predsjednik Tramp juče izjavio, mi slomimo neprijatelja uz ogromnu demonstraciju tehničke vještine i vojne sile. Ali to radimo prema našem vremenskom planu i po našoj odluci", rekao je Hegset na današnjem brifingu.
Istakao je da će konačnu odluku o tome kada će rat biti završen donijeti Tramp.
"On je izabran u ime američkog naroda. Zato nije na meni da procjenjujem da li je ovo početak, sredina ili kraj - to je njegova odluka i on će o tome nastaviti da obavještava javnost", dodao je Hegset.
Gotovo 48 sati nakon što je imenovan za trećeg vrhovnog vođu Islamske republike u istoriji Irana, Modžtaba Hamnei se i dalje ne pojavljuje u javnosti, piše CNN.
Nije objavio video-poruku upućenu pristalicama koje su izašle na ulice širom Irana kako bi mu iskazale lojalnost, niti je izdao pisano saopštenje - ni on ni njegova kancelarija. Državni mediji se oslanjaju na arhivske snimke kako bi ga predstavili javnosti.
Jedno moguće objašnjenje za odsustvo novog lidera dolazi iz izvještaja državnih medija da je i on povrijeđen u sukobu koji se naziva "Ramazanski rat", prenosi CNN. Ipak, iako se vođa ne pojavljuje u javnosti, izgleda da politički sistem u Iranu funkcioniše bez većih promjena u ratnom stanju, dok iz različitih političkih krugova i dalje stižu javne izjave lojalnosti mlađem Hameniju.
Šef Savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana upozorio je američkog predsjednika Donalda Trampa da pazi da ne bude eliminisan.
Ali Laridžani, jedna od najmoćnijih političkih figura u Iranu, napisao je danas na mreži Iks da se iranski narod "ne plaši vaših praznih prijetnji".
"Čak ni oni veći od vas nisu uspjeli da unište iranski narod. Pazite na sebe", dodao je Laridžani, prenosi CNN.
To je drugi put posljednjih dana da je Laridžani nagovijestio da bi Tramp mogao biti meta.
U subotu je rekao da Tramp mora platiti cijenu za američko-izraelske napade na Iran.
"Nemam pojma o čemu govori niti ko je on. Uopšte me nije briga", odgovorio je Tramp.
Najnovije Laridžanijeve izjave uslijedile su kao reakcija na objavu Trampa na društvenim mrežama, u kojoj je predsjednik SAD upozorio da će Iran biti pogođen dvadeset puta snažnije ukoliko blokira protok nafte kroz Hormuški moreuz.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da ne vjeruje da Modžtaba Hamnei, koji je izabran da naslijedi svog oca, pokojnog ajatolaha Alija Hameneija, na mjestu vrhovnog vođe Irana, može živjeti u miru.
"Ne vjerujem da može živjeti u miru“, rekao je Tramp u intervjuu za Foks njuz govoreći o mlađem Hamneiju.
Nije bilo jasno na šta je Tramp tačno mislio, ali je predsjednik više puta izrazio razočaranje tim izborom i insistirao da Sjedinjene Države budu uključene u izbor sljedećeg lidera te zemlje.
"Bio sam razočaran, jer mislimo da će to dovesti samo do nastavka istih problema za tu državu. Zato sam bio razočaran kada sam vidio njihov izbor“, rekao je juče novinarima u Doralu na Floridi.
Na pitanje koje mu je postavljeno juče da li je Modžtaba Hamnei potencijalna meta, Tramp je odgovorio da ne želi to da kaže.
"To bi bilo neprimjereno. Ali, pogledajte, i ja sam imao metu na leđima", rekao je, aludirajući na ranije pokušaje atentata na njega.
U razgovoru za Foks njuz Tramp je ostavio otvorenu mogućnost za razgovor sa iranskim liderima, za koje kaže da je čuo da "jako žele da razgovaraju".
"Moguće je, zavisi pod kojim uslovima, moguće je, samo moguće... Znate, mi zapravo više i ne moramo da razgovaramo ako realno razmislite o tome, ali moguće je", rekao je Tramp u intervjuu za Foks njuz.
Predsjednik Donald Tramp rekao je novinarima da je vojna operacija Sjedinjenih Američkih Država u Iranu "znatno ispred našeg prvobitnog vremenskog plana".
On je, prenosi agencija Rojters, rekao da bi SAD mogle proglasiti svoju vojnu kampanju protiv Irana uspješnom, ali da će ići dalje.
Tramp je takođe rekao da SAD "veoma pažljivo prate" da li je Iran aktivirao "spavačke ćelije" u toj zemlji.
Upozorio je i da će žešće napasti Iran ako Teheran zaustavi protok nafte kroz Ormuski moreuz.
"Ako Iran učini bilo šta što bi zaustavilo protok nafte kroz Ormuski moreuz, Sjedinjene Američke Države udariće na njega dvadeset puta jače nego što su to učinile do sada", rekao je Tramp.
"Dodatno, gađaćemo lako uništive mete, što će gotovo onemogućiti da Iran ikada ponovo bude izgrađen kao država - zavladaće smrt, vatra i bijes - ali se nadam i molim da do toga neće doći", kazao je predsjednik SAD.
Iranska Revolucionarna garda saopštila je da će svaka arapska ili evropska zemlja koja sa svoje teritorije protjera ambasadore Izraela i Sjedinjenih Američkih Država imati puni autoritet i slobodu prolaza kroz Ormuski moreuz, prenijeli su iranski državni mediji.
Kriza na Bliskom istoku zaustavila je brodski saobraćaj i izvoz energenata kroz Ormuski moreuz, kojim prolazi približno petina svjetskih tokova nafte i tečnog prirodnog gasa.
Stotine brodova i dalje su usidrene s obje strane ovog strateškog plovnog puta, dok tržišta nafte i pomorskog saobraćaja prate svaki znak da bi plovidba kroz ovaj uski koridor mogla biti obnovljena, piše agencija Rojters.
Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi rekao je da su neke zemlje, uključujući Kinu, Rusiju i Francusku, kontaktirale Teheran u vezi sa prekidom vatre, prenijela je iranska državna televizija.
Gharibabadi je rekao da bi prvi uslov Irana za eventualni prekid vatre bio prestanak dalje agresije na tu zemlju.
( D.C., S.S. )