BLOG Iranski ambasador: Nećemo zatvoriti Hormuški moreuz, ali naše je pravo da očuvamo mir i bezbjednost

Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) izjavio je danas da Teheran neće zatvoriti Hormuški moreuz, ali je dodao da je pravo Irana da očuva bezbednost tog ključnog pomorskog prolaza, prenosi agencija Rojters.

Amir Said Iravani dao je tu izjavu novinarima u Ujedinjenim nacijama, odgovarajući na pitanje o izjavama novog iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koji je u danas rekao da "polugu blokade Hormuškog moreuza treba i dalje koristiti".

"Nećemo zatvoriti Hormuški moreuz. Ali naše je suvereno pravo da očuvamo mir i bezbjednost na ovom plovnom putu", rekao je Iravani.

U unaprijed pripremljenoj izjavi koju je pročitao novinarima prije nego što je odgovarao na pitanja, Iravani je rekao da "Iran u potpunosti poštuje i ostaje posvećen principu slobode plovidbe prema pomorskom pravu".

"Međutim, sadašnja situacija u regionu, uključujući Hormuški moreuz, nije rezultat zakonitog ostvarivanja prava Irana na samoodbranu. Naprotiv, ona je direktna posljedica destabilizujućih postupaka Sjedinjenih Američkih Država, koje su pokrenule agresiju protiv Irana i podrile regionalnu bezbednost", poručio je Iravani.

On je rekao da nema odgovor na izjavu američkog ministra finansija Skota Besenta, koji je danas  u intervjuu za Skaj njuz rekao da će američka mornarica, možda uz međunarodnu koaliciju, pratiti brodove kroz Hormuški moreuz kada to bude vojno moguće.

U novom ažuriranju na društvenim mrežama, izraelska vojska saopštila je da je "počela talas udara" na Teheran.

Navodi se da su meta infrastruktura iranskog režima širom iranske prijestonice, prenosi Bi-bi-si (BBC).

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu uputio je danas prikrivenu prijetnju da će ubiti novog iranskog vrhovnog vođu Modžtabu Hamneija, dok je na svojoj prvoj konferenciji za novinare od početka rata nastojao da odbrani zajednički vojni napad Izraela i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na Iran, prenosi agencija Rojters.

Netanjahu je rekao da Iran "više nije isti" poslije skoro dvije nedjelje američko-izraelskog vazdušnog bombardovanja i da je Teheran pretrpio udarce po elitnoj Revolucionarnoj gardi i paravojnim snagama Basidž.

Stojeći između dvije izraelske zastave i odgovarajući na pitanja putem video-linka, Netanjahu je obećao da će nastaviti napade na libanski pokret Hezbolah, nakon što je ta grupa koju podržava Iran 2. marta otvorila vatru kako bi osvetila ubistvo iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija na početku rata.

Upitan koje bi korake Izrael mogao da preduzme protiv novog iranskog ajatolaha Modžtabe Hamneija i vođe Hezbolaha Naima Kasema, Netanjahu je rekao: "Ne bih izdavao polise životnog osiguranja nijednom od vođa terorističke organizacije... Ne namjeravam da ovdje šaljem preciznu poruku o tome šta planiramo ili šta ćemo uraditi."

Izraelski lider rekao je da Iran i Hezbolah više ne predstavljaju iste prijetnje kao nekada.

Netanjahu je rekao da on i američki predsjednik Donald Tramp razgovaraju svakodnevno i da su njihovi razgovori slobodni i otvoreni.

Američka mornarica će, možda uz međunarodnu koaliciju, pratiti brodove kroz Hormuški moreuz čim to bude vojno moguće, rekao je danas američki ministar finansija Skot Besent u intervjuu za Skaj njuz, prenosi agencija Rojters.

"Moje je uverenje da će, čim to bude vojno moguće, američka mornarica, možda uz međunarodnu koaliciju, pratiti brodove kroz moreuz", rekao je Besent.

Plan o pratnji brodova bio bi sproveden čim Sjedinjene Američke Države (SAD) budu imale "potpunu kontrolu nad nebom i... potpuno oslabljene iranske kapacitete za obnovu raketnih sposobnosti", rekao je on.

Američki i izraelski udari na Iran, kao i naknadni odgovor Teherana, dodatno su pojačali regionalne tenzije i paralizovali brodski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, remeteći vitalne tokove nafte i gasa sa Bliskog istoka i podižući cijene energije.

Podižući ulog za globalnu ekonomiju, Iranska revolucionarna garda saopštila je da će blokirati isporuke nafte iz Persijskog zaliva ukoliko američki i izraelski napadi ne prestanu.

„U stvari, tankerima se i sada prolazi tuda — iranskim tankerima, a verujem i da su prošli neki tankeri pod kineskom zastavom. Dakle, znamo da nisu minirali moreuz“, rekao je Besent.

Izraelska vojska saopštila je danas da su njeni avioni gađali punktove Basidža u Teheranu, prenosi agencija Rojters.

"Izraelske odbrambene snage (IDF) nedavno su utvrdile da su pripadnici jedinice Basidž postavili blokade na putevima na više lokacija širom Teherana. Nakon što je to raspoređivanje uočeno, izraelsko ratno vazduhoplovstvo je tokom proteklog dana, djelujući na osnovu obavještajnih podataka IDF-a, gađalo blokade Basidža i njegove operativce", navodi se u saopštenju vojske.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Irana, Mađid Taht-Ravanči, negirao je da Iran postavlja mine u Hormuškom moreuzu, nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Američke Države saopštile da su pogodile plovila opremljena za takvu operaciju koja su djelovala blizu plovnog puta, prenosi Bi Bi Si.

"Neke zemlje su već razgovarale s nama o prolasku kroz moreuz i mi smo sarađivali s njima", rekao je Taht-Ravanči za agenciju AFP.

Ali zemlje koje su se "pridružile agresiji" protiv Irana "ne bi trebalo da imaju koristi od bezbjednog prolaza", dodao je, navodeći da režim želi da osigura da rat više ne može biti "nametnut" Iranu. Kada je rat počeo prošlog juna, nakon 12 dana došlo je do takozvanog prekida neprijateljstava... ali nakon osam ili devet mjeseci ponovo su se grupisali i uradili to opet", rekao je.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država SAD) Donald Tramp rekao je danas da ne bi bilo prikladno da fudbalska reprezentacija Irana igra na Svjetskom prvenstvu ovog ljeta iz bezbjednosnih razloga dok su dvije zemlje u ratu.

U današnjim izraelskim vazdušnim napadima pogođena je zgrada u srcu Bejruta, a Izrael je naložio stanovnicima da se evakuišu iz još jednog pojasa južnog Libana, pojačavajući ofanzivu protiv grupe Hezbolah koju podržava Iran, prenosi agencija Rojters.

Vazdušni napad oko 17.30 časova po lokalnom vremenu (16.30 po srednjeevropskom) pogodio je zgradu u četvrti Bašura, oko jedan kilometar od sjedišta libanske vlade "Grand Serail" u centru Bejruta.

Pre napada, izraelska vojska izdala je upozorenje stanovnicima da se nalaze u blizini objekta Hezbolaha protiv kojeg namjerava da djeluje.

Izrael je prošle nedjelje pokrenuo vazdušnu i kopnenu ofanzivu protiv Hezbolaha, koji je 2. marta pokrenuo napade na Izrael, navodeći da su oni usmjereni na osvetu za ubistvo iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija na početku američko-izraelskog rata protiv Irana.

Hezbolah je od tada svakodnevno ispaljivao rakete i slao dronove ka Izraelu, uključujući i svoj najveći baražni napad kasno u srijedu, koji je izazvao snažne izraelske udare na južna predgrađa Bejruta.

Izrael je žestoko gađao jug i istok Libana, kao i južna predgrađa glavnog grada te države,  Bejruta, pri čemu je poginulo više od 600 ljudi, prema navodima libanskih vlasti. Takođe je naredio masovne evakuacije u tim istim oblastima, primoravši više od 800.000 ljudi da napuste svoje domove.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je da je vojsci naređeno da proširi operacije u Libanu.

"Obećali smo mir i bezbjednost zajednicama na sjeveru, i upravo to ćemo i obezbijediti", rekao je on na sastanku sa visokim vojnim zvaničnicima.

Evropska unija je danas pozdravlja sinoćno usvajanje Rezolucije 2817 Savjeta bezbjednosti UN i pridružila se snažnoj podršci teritorijalnom integritetu, suverenitetu i političkoj nezavisnosti država članica Savjeta za saradnju arapskih država Zaliva (GCC) i Jordana, najoštrije osuđujući napade Irana na njihovu teritoriju.

Predlog te rezolucije je Bahrein podnio u ime GCC (Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati).

Portparol EU Anuar El Anuni je danas izjavio u Briselu da su svih 27 članica EU bile kosponzori te Rezolucije zajedno sa brojem članica UN koji je bez presedana.

Time su te države ponovo potvrdile solidarnost EU sa zemljama GCC i Jordanom, rekao je portparol.

Podsjetio je da je to stav sa zajedničkog sastanka Savjeta ministara EU i GCC 5. marta i iz razgovora tokom video-konferencije predsjednika Evropskog savjeta i Evropske komisije Antonija Košte i Ursule fon der Lajen s liderima bliskoistočnih država 9. marta.

Portparol je naveo da EU, uz snažnu podršku teritorijalnom integritetu, suverenitetu i političkoj nezavisnosti zemalja GCC i Jordana, osuđuje napade Irana na njihovu teritoriju.

Ti napadi, rekao je portparol, "ciljaju civilne objekte i kritičnu civilnu infrastrukturu i predstavljaju kršenje mešunarodnog prava i ozbiljnu prijetnju međunarodnom miru i bezbjednosti".

"EU ponavlja poziv Iranu da odmah prekine napade", rekao je portparol EU, kako je objavljeno na sajtu Evropske spoljnopolitičke službe (EEAS).

"Bezbjednost i stabilnost u regionu Zaliva kao i sloboda plovidbe u Hormuškom moreuzu su osnovni stubovi stabilnosti globalne privrede, čvrsto povezani sa evropskom i globalnom bezbednošću", rekao je portparol EU.

Najavio je da će EU nastaviti diplomatske napore "u cilju deeskalacije situacije i nalaženja trajnog rešenja za mir i stabilnost u Zalivu i široj oblasti Bliskog istoka".

(Beta)

U objavi podijeljenoj na Telegramu prije nekoliko minuta, Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su izvele talas napada na Bejrut, prenosi Bi Bi Si (BBC).

Takođe pristižu nove fotografije na kojima se vidi dim koji se diže iznad grada.

Izraelske odbrambene snage (IDF) izdale su upozorenje stanovnicima Bejruta, pozivajući ih da se odmah evakuišu. Posebno su upozoreni stanovnici kvarta Bačura, navodi Bi Bi Si.

Portparol IDF-a Avičaj Adrai objavio je na mreži Iks mapu na kojoj je označena zgrada u blizini Univerziteta Sent Džozef. On je poručio ljudima koji se nalaze u toj zgradi:

"Nalazite se u blizini objekta povezanog sa terorističkim Hezbolahom, protiv kojeg će djelovati Izraelske odbrambene snage. Kako biste osigurali svoju bezbjednost i bezbjednost članova svoje porodice, morate odmah napustiti označenu zgradu i susjedne objekte i udaljiti se od njih najmanje 300 metara", dodao je.

Izraelska na području južnog Libana naredila je stanovnicima da se evakuišu, svega nekoliko sati nakon što je izraelski ministar odbrane izjavio da je vojsci naređeno da proširi operacije u toj zemlji, prenosi agencija Rojters.

Izrael je prošle sedmice pokrenuo vazdušnu i kopnenu ofanzivu protiv libanske oružane grupe Hezbolah, koja je 2. marta pokrenula napade na Izrael, navodeći da je cilj osveta za ubistvo vrhovnog vođe Irana na početku američko-izraelskog rata protiv Irana.

Od tada Hezbolah svakodnevno ispaljuje rakete i dronove na Izrael, uključujući i najveći napad kasno u srijedu, koji je izazvao snažne izraelske udare na južna predgrađa Bejruta.

Izrael je snažno bombardovao jug i istok Libana, kao i južna predgrađa glavnog grada, pri čemu je poginulo više od 600 ljudi. Takođe je naredio masovne evakuacije u tim područjima, zbog čega je više od 800.000 ljudi napustilo svoje domove.

Nove naredbe izdate u četvrtak, koje je na mreži Iks objavio portparol izraelske vojske, znače da je Izrael sada naredio stanovnicima da napuste svoje domove na oko desetini teritorije Libana, prema navodima Rojtersa.

Izrael naredio evakucaiju u centralnom Bejrutu

Portparol izraelske vojske saopštio je da stanovnici južnog Libana treba da se pomjere sjeverno od rijeke Zahrani, oko 40 kilometara sjeverno od izraelske granice.

Portparol je takođe izdao naredbu za evakuaciju jednog kvarta u centralnom Bejrutu, u blizini niza luksuznih restorana, navodeći da će izraelska vojska gađati jednu zgradu u tom području.

Raketi i napad dronovima koji je Hezbolah izveo u srijedu bio je koordinisan sa napadom iz Teherana, prema navodima Iranske revolucionarne garde. Jedan izraelski zvaničnik iz odbrane rekao je da je to prva koordinisana akcija između Irana i Hezbolaha protiv Izraela otkako je rat počeo.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je da je vojsci naređeno da proširi operacije u Libanu.

"Obećali smo mir i bezbjednost zajednicama na sjeveru, i upravo to ćemo i obezbijediti", rekao je on na sastanku sa visokim vojnim zvaničnicima.

Kac je upozorio libanskog predsjednika Žozefa Auna da će, ukoliko libanska vlada ne može spriječiti Hezbolah da napada Izrael, "mi preuzeti teritoriju i učiniti to sami", navodi se u saopštenju njegovog kabineta.

Liban je prošle godine saopštio da želi da uspostavi državni monopol nad oružjem, a vlada je prošle sedmice zabranila sve vojne aktivnosti koje ne sprovodi libanska država.

U srijedu je ministar vanjskih poslova Jusuf Rađi pozvao iranskog otpravnika poslova zbog zajedničkog napada, navodeći da je time prekršen prošlonedjeljni dekret, rekao je izvor upoznat sa tim slučajem.

Izrael tvrdi da je u Libanu ubio nekoliko pripadnika iranske jedinice Kuds, uključujući i u napadu na hotel u centru Bejruta u nedjelju, navodi Rojters.

U napadu prije zore u četvrtak u Bejrutu poginulo je 12 ljudi, prema navodima libanskog ministarstva zdravlja.

Pogođen je trotoar uz obalu gdje su desetine raseljenih porodica postavile šatore i spavale na ulici.

"Ko je u tim šatorima? Tu su djeca, stariji ljudi i žene. Izrael… kakvo će opravdanje naći za sinoćnji napad?", rekao je Abu Ali, raseljeni muškarac.

Šefica Međunarodne organizacije za migracije pri Ujedinjenim nacijama osudila je napad u četvrtak.

"Mnogi raseljeni ljudi koji su primorani da ulice Bejruta učine svojim domom… Šatori i improvizovana skloništa ne pružaju nikakvu zaštitu od opasnosti bombardovanja", rekla je Ejmi Poup u saopštenju.

Novi vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei pozvao je građane na jedinstvo i masovno učešće na Danu Kudsa, navodi se u saopštenju koje je pročitano na državnoj televiziji.

Hamnei je poručio i da zatvaranje Hormuškog moreuza treba nastaviti koristiti kao sredstvo pritiska na "neprijatelja", prenosi Rojters.

On je ocijenio da sve američke baze u regionu treba odmah zatvoriti, uz upozorenje da će te baze biti meta napada.

Hamnei je istakao i da Iran neće odustati od osvete za "krv svojih mučenika", dodajući da će Teheran od "neprijatelja" tražiti odštetu ili, u suprotnom, uništiti njihovu imovinu.

Vrhovni vođa Irana zahvalio je i, kako je rekao, „borcima fronta otpora“, koje je opisao kao najbolje prijatelje Irana.

Prema njegovim riječima, „front otpora“ je neodvojivi dio vrijednosti Islamske revolucije.

Njemačka i Turska imaju zajednički interes da spriječe veliki talas migracija iz Irana, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful.

On je naglasio da se pitanje bezbjednosti Hormuškog moreuza može riješiti isključivo diplomatskim putem.

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan poručio je da ne smije biti dovođenja u pitanje teritorijalnog integriteta Irana, niti pokušaja promjene vlasti u toj zemlji.

Fidan je upozorio da su posljedice rata sa Iranom već vidljive, te da i dalje postoji rizik od širenja sukoba na širi region.

Iranska državna novinska agencija IRNA saopštila je da će strateška poruka Modžtabe Hamneija biti objavljena u sedam djelova, prenosi CNN.

Navodi se da će obraćanje sadržati informacije o njegovom ocu, ajatolahu Aliju Hamneiju, bivšem vrhovnom vođi Irana koji je poginuo u američko-izraelskim vazdušnim napadima.

Poruka će, prema navodima IRNA-e, uključivati i stavove o "zemljama regiona i suprotstavljanju neprijateljima", kao i o "ulogama i dužnostima naroda, oružanih snaga i izvršnih institucija", te o onome što Iran naziva "Osovinom otpora" – mrežom svojih saveznika i partnerskih grupa širom regiona.

Američki ministar energetike Kris Rajt izjavio je da američka mornarica trenutno nije u mogućnosti da prati komercijalne brodove kroz Hormuški moreuz, ali je nagovijestio da bi ta sposobnost mogla biti uspostavljena kasnije ovog mjeseca.

"To će se desiti relativno brzo, ali ne može sada. Jednostavno još nijesmo spremni", rekao je Rajt u intervjuu za CNBC, odgovarajući na pitanje da li bi američka mornarica mogla da prati tankere kroz moreuz.

Ministar energetike objasnio je da su američki vojni resursi trenutno usmjereni na druge zadatke usljed rata sa Iranom.

"Sva naša vojna sredstva trenutno su fokusirana na uništavanje iranskih ofanzivnih kapaciteta i industrije koja ih proizvodi“, dodao je Rajt.

Na pitanje da li bi mornarica mogla da počne da prati brodove kroz moreuz do kraja mjeseca, Rajt je rekao da je to vjerovatno.

"Mislim da da. Mislim da je to prilično vjerovatno", odgovorio je on.

Ministar je nagovijestio da su pripreme već u toku, dodajući da je "to upravo ono na čemu vojska radi".

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da Turska neće dozvoliti nikome da pravi planove usmjerene na izazivanje građanskog rata u Iranu, prenosi Rojters.

"Protiv smo planova koji imaju za cilj pokretanje građanskog rata u Iranu i podsticanje sukoba duž etničkih i vjerskih linija", rekao je Fidan na konferenciji za novinare sa njemačkom koleginicom.

"Upozoravamo na to. Niko ne bi trebalo da slijedi takvu fantaziju. To ne bismo dozvolili", dodao je on.

Iranski državni mediji prenijeli su da će uskoro biti objavljena prva poruka novog vrhovnog vođe Irana Modžtabe Hamneija.

Evropska unija za sada ne vidi neposredne rizike po bezbjednost svojih isporuka nafte zbog rata sa Iranom, saopštio je portparol Evropske komisije, prenosi Rojters.

Najveći snabdjevači naftom za EU su Norveška i Sjedinjene Američke Države. Portparol je dodao da će zemlje članice EU do 17 časova po Griniču obavijestiti Međunarodnu agenciju za energiju (IEA) o planiranom puštanju nafte iz strateških rezervi.

IEA je u srijedu odlučila da oslobodi rekordnih 400 miliona barela nafte iz strateških zaliha kako bi ublažila skok cijena na svjetskom tržištu, koji je uslijedio nakon početka američko-izraelskog rata sa Iranom, pri čemu će najveći dio isporuke obezbijediti SAD.

Broj poginulih u Libanu od početka posljednje izraelske eskalacije dostigao je 687, među kojima je 98 djece, saopštio je libanski ministar informisanja Pol Morkos.

Među stradalima je i 15 medicinara i spasilaca, naveo je Morkos, dodajući da je još 45 osoba povrijeđeno, prenosi CNN.