BLOG Iranski parlamentarci odobrili plan za uvođenje taksi za brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz

Međunarodna nevladina organizacija za ljudska prava Hjuman rajts voč (Human Rights Watch - HRW) je danas objavila da Iran koristi zabranjenu kasetnu municiju protiv Izraela, ocijenivši da bi to moglo da predstavlja ratni zločin.

Organizacija je navela da je Iran od početka rata 28. februara više puta koristio kasetnu municiju protiv Izraela gdje su poginula četiri civila.

HRW navodi da je to oružje koje su nosile balističke rakete, izazvalo civilne žrtve i predstavlja trajnu prijetnju zbog raspršivanja višestrukih eksplozivnih punjenja po širokim područjima.

HRW je analizirao 50 video snimaka i pet fotografija objavljenih na internetu, koji prikazuju navodnu iransku upotrebu kasetne municije između 1. i 20. marta, kao i šest fotografija neeksplodirane podmunicije u Izraelu i na Zapadnoj obali.

Nevladina organizacija naglašava da ta municija koja je međunarodno zabranjena zbog neselektivne prirode, izlaže civilno stanovništvo neposrednim i dugotrajnim rizicima, posebno kada njeni segmenti ne eksplodiraju, već ostanu na tlu.

HRW je pozvao Iran, koji nije ratifikovao Konvenciju o kasetnoj municiji iz 2008. godine, da prestane da je koristi i ponavlja da su sve strane u sukobu obavezne da poštuju međunarodno humanitarno pravo.

(BETA)

Iran je danas saopštio da će ambasador u Libanu Mohamed Reza Šibani, koga je Vlada Libana proglasila za personu non grata, ostati u Bejrutu.

"Naša ambasada u Libanu je aktivna. Naš ambasador, nakon komentara relevantnih libanskih tijela i donijetih zaključaka, nastaviće svoju misiju u Bejrutu i još uvijek je tamo", rekao je novinarima portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaei.

Libanski zvaničnici za sada nisu komentarisali ovaj stav Irana.

Libanska militantna grupa Hezbolah ušla je u rat na strani Irana i napala Izrael, koji je odgovorio invazijom na južni Liban i bombardovanjem djelova glavnog grada, Bejruta.

Zdravstveni zvaničnici u Libanu kažu da je poginulo preko 1.200 ljudi, a raseljeno preko milion ljudi.

"Jutros, iranski ambasador pije kafu u Bejrutu i ismijeva zemlju domaćina. Liban je virtuelna zemlja koju je Iran efikasno okupirao", napisao je danas na društvenoj mreži Iks ministar spoljnih poslova Izraela Gideon Sar.

Liban, koji je pod sve većim pritiskom da razoruža Hezbolah, ranije ovog mjeseca je objavio zabranu svojih vojnih aktivnosti, kao i aktivnosti iranske Revolucionarne garde, nakon čega je uslijedila naredba o protjerivanju ambasadora.

Hezbolah je to nazvao "nepromišljenom i osudljivom mjerom" i "jasnom kapitulacijom pred spoljnim pritiscima i diktatima", a organizovali su i skup u blizini iranske ambasade kako bi podržali ambasadora.

(BETA)

Predsjednik SAD  Donald Tramp je naveo da bi napad iranska naftna polja i elektrane, ukoliko Iran ne otvori Hormuški moreuz, bio osveta za "brojne vojnike i druge koje je Iran poklao i ubio tokom 47-godišnje vladavine terora starog režima", prenosi Beta.

Tramp je dodao da SAD vode "ozbiljne pregovore" sa "novim, i razumnijim, režimom" o okončanju rata, i da je u njima ostvaren "veliki napredak", ali nije naveo sa kime SAD vode pregovore.

Američki predsjednik nedavno je naveo da se pregovori o okončanju rata dobro razvijaju i dao Teheranu više vremena da okonča blokadu Hormuza.

Izraelski parlament bi danas trebalo da glasa o zakonu kojim bi smrtna kazna postala podrazumijevana presuda za Palestince osuđene pred vojnim sudom zbog ubistva Izraelaca, što, kako navode evropski saveznici Izraela, predstavlja mjeru koja bi nepravedno ciljala Palestince pod vojnom okupacijom, prenosi agencija Rojters.

Mjera uključuje odredbe koje nalažu izricanje presude u roku od 90 dana, bez prava na pomilovanje. Osmislio ju je Itamar Ben Gvir, krajnje desničarski ministar nacionalne bezbjednosti, koji je zajedno sa drugim vatrenim pristalicama uoči glasanja nosio bedževe u obliku omče.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uputio je danas još jedno upozorenje Iranu da otvori Hormuški moreuz ili da rizikuje američke napade na njegova naftna polja i elektrane, prenosi Rojters.

„Ostvaren je veliki napredak, ali ako iz bilo kojeg razloga sporazum uskoro ne bude postignut, a vjerovatno hoće, i ako Hormuški moreuz odmah ne bude ‘otvoren za poslovanje’, okončaćemo naš divni ‘boravak’ u Iranu tako što ćemo raznijeti i potpuno uništiti sve njihove elektrane, naftna polja i ostrvo Harg“, napisao je Tramp na društvenim mrežama.

Iranski parlament razmatra mogućnost izlaska iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), rekao je portparol Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei, uz insistiranje da Teheran nije tražio niti će tražiti nuklearno oružje.

Iranski poslanici su, nakon dvanestodnevnog rata prošlog juna, kada su Izrael i Sjedinjene Američke Države gađali iranska nuklearna postrojenja, takođe pokrenuli mogućnost napuštanja NPT-a, koji priznaje pravo na razvoj, istraživanje, proizvodnju i korišćenje nuklearne energije sve dok se ne teži nuklearnom oružju.

„Kakva je korist od pristupanja sporazumu u kojem strane koje se na međunarodnom nivou ponašaju nasilnički ne samo da nam ne dozvoljavaju da ostvarimo prava koja iz njega proizlaze, nego i napadaju naša nuklearna postrojenja“, rekao je Bagei, dodajući da će Teheran poštovati sporazum dok god bude njegov član, prenosi Rojters.

Ministri energetike država članica Evropske unije održaće u utorak razgovore kako bi uskladili odgovor na poremećaje na tržištima nafte i gasa izazvane iranskim ratom, pokazuje interni dokument EU, kako prenosi Rojters.

Velika zavisnost Evrope od uvoza energenata ostavila ju je izloženom naglom rastu cijena, nakon što je ključni pomorski prolaz, Hormuški moreuz, praktično zatvoren, a Teheran počeo napade na energetsku infrastrukturu na Bliskom istoku.

Evropske cijene gasa skočile su za više od 70 odsto otkako je 28. februara počeo američko-izraelski rat protiv Irana.

Ministri su pozvani da „ukažu koje bi konkretne mjere mogle biti uvedene kako bi se, na koordinisan način, odgovorilo na zaoštravanje stanja na tržištima nafte i gasa“, navodi se u dokumentu EU.

„I dalje je važno izbjeći nekoordinisane i rascjepkane nacionalne odgovore, kao i signale koji bi mogli poremetiti tržište“, dodaje se.

U dokumentu piše i da ministri treba da usmjere napore na popunjavanje skladišta gasa za narednu zimu, kao i na stabilizaciju tržišta naftnih derivata i obezbjeđivanje tih isporuka.

EU navodi da su njene isporuke nafte i gasa kratkoročno i dalje sigurne, pošto su glavni snabdjevači bloka Norveška i Sjedinjene Američke Države, a ne proizvođači koji su direktno pogođeni napadima i obustavama na Bliskom istoku.

Ipak, Evropa sa zabrinutošću prati zaoštravanje globalnog snabdijevanja određenim proizvodima, posebno dizelom i avionskim gorivom.

Izvršni direktor kompanije "Šel", Vael Savan, prošle sedmice upozorio je da bi kontinent već do aprila mogao da se suoči sa nestašicama energije, pri čemu bi među proizvodima koji bi prvi bili pogođeni bili avionsko gorivo, dizel i benzin.

Zvaničnici EU pokušavaju da podstaknu države da ranije počnu da pune podzemna skladišta prirodnog gasa pred narednu zimu, kako bi izbjegli kasniju trku za nabavkom, koja bi mogla izazvati dodatni rast cijena.

Egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi pozvao je predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da zaustavi rat u regionu, poručivši da to niko drugi ne može, prenosi Rojters.

„Poručujem predsjedniku Trampu: Niko osim vas ne može zaustaviti rat u našem regionu, u Zalivu“, rekao je Sisi na ceremoniji otvaranja egipatskog energetskog sajma.

Iranski ambasador nastaviće svoj rad u Bejrutu, saopštilo je iransko Ministarstvo vanjskih poslova, prkoseći instrukcijama libanskog Ministarstva vanjskih poslova iz prošle sedmice da taj diplomata napusti zemlju, prenosi Rojters.

Libansko Ministarstvo vanjskih poslova prošle sedmice saopštilo je da je odlučilo da povuče akreditaciju iranskom ambasadoru Mohamadu Rezi Šibaniju, proglasivši ga nepoželjnom osobom i zatraživši od njega da ode do 29. marta.

Iran je preko posrednika primio poruke koje ukazuju na spremnost Sjedinjenih Američkih Država za pregovore, ali je američke predloge ocijenio kao „nerealne, nelogične i pretjerane“, rekao je portparol Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei.

On je održao konferenciju za medije dan nakon što su se ministri vanjskih poslova Pakistana, Egipta, Saudijske Arabije i Turske sastali u Islamabadu radi početnih razgovora, prvenstveno usmjerenih na predloge za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza za pomorski saobraćaj.

„Naš stav je jasan. Pod vojnom smo agresijom. Zato su svi naši napori i sva naša snaga usmjereni na odbranu“, rekao je Bagei, prenosi Rojters.

Sirijska vojska je saopštila da su napadi dronovima bili usmjereni na nekoliko njenih baza u blizini iračke granice, objavila je državna novinska agencija SANA.

Vojska je dodala da je većina dronova oborena i da razmatra opcije odgovora, prenosi Rojters.

Ministarstvo odbrane Iraka je saopštilo da je vazduhoplovna baza Mohamad Ala, koja se nalazi pored Međunarodnog aerodroma u Bagdadu, pogođena raketama u ranim jutarnjim satima, pri čemu je uništen jedan avion, ali nije bilo žrtava.

Ministarstvo je dodalo da vlasti procjenjuju štetu i utvrđuju izvor napada, piše Rojters.

Izraelska vojska je objavila da je počela napade na infrastrukturu Hezbolaha u Bejrutu, glavnom gradu Libana, prenosi Rojters.

Iran je potvrdio smrt komandanta mornarice Revolucionarne garde Alireze Tangsirija, koji je bio teško povrijeđen, objavili su iranski mediji, pozivajući se na saopštenje Garde, kako prenosi Rojters.

„U preciznoj i smrtonosnoj operaciji, IDF je eliminisao komandanta mornarice IRGC-a, Tangsirija, zajedno sa visokim zvaničnicima pomorske komande”, rekao je izraelski ministar odbrane Izrael Kac 26. marta.

Jedan član mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u Libanu (UNIFIL) je ubijen, a drugi teško ranjen sinoć, kada je projektil eksplodirao blizu njihovog položaja u južnom Libanu, saopštile su te snage rano jutros, dok je Indonezija objavila da je jedan od njihovih mirovnjaka ubijen.

U saopštenju se navodi da se ne zna odakle je projektil ispaljen, prenosi AP.

Indonezija je potvrdila da je jedan od njihovih mirovnjaka ubijen i da je troje ranjeno dok su služili u UN snagama u Libanu, prenio je BBC.

Indonežansko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je grupa pogođena "posrednom artiljerijskom vatrom" u blizini njihovog položaja.

"Indonezija snažno osuđuje taj incident i zahtijeva detaljnu i transparentnu istragu", piše u saopštenju.

U brdovitoj pograničnoj zoni gdje patroliraju snage UNIFIL-a već decenijama vlada prekogranično nasilje.

Izrael i libanski militanti Hezbolah vodili su rat 2024. godine koji je završen primirjem, a nove borbe izbile su kada se Hezbolah pridružio Iranu i gađao Izrael nekoliko dana poslije početka američko-izraelskog napada na Iran krajem februara. Izrael je poslao hiljade vojnika preko granice u Liban.

Izraelska obnovljena ofanziva u Libanu počela je kada je Hezbolah, koji podržava Iran, ispalio rakete u sjeverni Izrael kao odmazdu za ubistvo iranskog vrhovnog vođe. Od tada je u izraelskim napadima poginulo više od 1.200 ljudi u Libanu, prema libanskom ministarstva zdravlja.

Izrael je takođe saopštio da namjerava da preuzme kontrolu nad velikim dijelom južnog Libana u okviru kopnene kampanje protiv Hezbolaha.

(BETA)

Pakistan je objavio sinoć da će uskoro biti domaćin razgovora između SAD i irana, iako o tome za sada nema riječi iz Vašingtona i Teherana, a nejasno je da li će razgovori o ratu koji je ušao u drugi mjesec biti direktni ili indirektni.

"Pakistan je vrlo srećan da su nam i Iran i SAD izrazili povjerenje... Pakistan će biti počastvovan da bude domaćin i da olakša značajne razgovore između dvije strane u narednim danima", rekao je ministar spoljnih poslova Ishak Dar poslije sastanaka sa šefovima diplomatije Turske, Egipta, i Saudijske Arabije u Islamabadu da razgovaraju o iranskom ratu.

Pakistan je kasnije saopštio da su diplomate napustile Islamabad i da se vraćaju u svoje zemlje, mada je prvobitno planirano da se razgovori nastave i danas.

Ishak Dar razgovarao je u nedjelju nekoliko sati sa svojim saudijskim, egipatskim i turskim kolegama u Islamabadu, usred rastuće zabrinutosti zbog posljedica sukoba na Bliskom istoku, posebno zbog poremećenog pomorskog saobraćaja u strateškom Hormuškom moreuzu.

Dar, koji je i zamjenik premijera Pakistana, rekao je za tamošnju televiziju da su ministri spoljnih poslova u Islamabadu izrazili punu podršku mogućim razgovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Islamabadu.

"Ministri spoljnih poslova založili su se za dijalog i diplomatiju kao jedini održivi način za sprječavanje sukoba i promociju regionalnog mira", rekao je Dar.

Islamabad se preporučio kao posrednik pošto ima relativno dobre veze i sa Vašingtonom i sa Teheranom i poslije, kako pakistanski zvaničnici kažu, više sedmica tihe diplomatije.

Ranije juče je predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Baher Kalibaf odbacio pregovore u Pakistanu kao prikrivanje pošto je oko 2.500 američkih marinaca stiglo na Bliski istok. Kalibaf je rekao da iranske snage "čekaju na dolazak američkih trupa na kopnu da ih zapale i da zauvijek kazne njihove regionalne partnere", prenijeli su iranski državni mediji.

Iran je takođe zaprijetio da će napasti domove američkih i izraelskih komandanata i političkih zvaničnika u regionu. Portparol iranske združene vojne komande Ebrahim Zolfagari rekao je da je to odgovor na ciljanje stambenih zgrada iranskog naroda u raznim gradovima i druga "zloćudna djelovanja".

Više od 3.000 ljudi poginulo je u ratu koji je počeo sa američko-izraelskim udarima na Iran koji su pokrenuli uzvratne iranske napade na Izrael i američke vojne objekte i druge lokacije u susjednim arapskim zalivskim državama.

(BETA)

Iran je pogubio dvojicu muškaraca osuđenih zbog povezanosti s opozicionom grupom Narodna mudžahedinska organizacija Irana i planiranja oružanih napada u Teheranu uz upotrebu improvizovanih lansirnih naprava, saopštio je informativni servis pravosuđa te zemlje.

Taj informativni servis nije naveo detalje o tome kada su uhapšeni, prenosi Rojters.

Međunarodna agencija za atomsku energiju saopštila je sinoć da je iransko postrojenje za proizvodnju teške vode u Hondabu, za koje je ta zemlja prijavila da je napadnuto 27. marta, pretrpjelo veliku štetu i da više nije operativno.

U objavi na društvenoj mreži Iks, nuklearni nadzorni organ Ujedinjenih nacija dodao je da u tom postrojenju nema prijavljenog nuklearnog materijala.

Australijski premijer Entoni Albaneze rekao je da će vlada prepoloviti akcize na benzin i dizel na period od tri mjeseca kako bi smanjila troškove za domaćinstva, prenosi Rojters.

Cijena sirove nafte tipa brent prešla je 116 dolara po barelu, dok su berze u Aziji pale jer investitori očekuju produženi sukob na Bliskom istoku koji bi mogao donijeti skok inflacije i rizik od recesije većem dijelu svijeta, piše "Gardijan".

Brent nafta je koštala nešto više od 70 dolara po barelu kada je rat počeo prošlog mjeseca, a cijene su od tada porasle za više od 50 odsto.

Zatvaranje vitalnog Hormuškog moreuza dovelo je do skoka cijena nafte, gasa, đubriva, plastike i aluminijuma.