Poligraf za policajce prekomjerna sila: Savjet AZLP-a kritikovao predlog MUP-a i sugerisao da se briše iz zakona
Poligrafsko testiranje nije nužna i neophodna mjera u demokratskom društvu jer ovakva obrada podataka predstavlja nesrazmjerno invazivnu mjeru, koja je suprotna načelima srazmjernosti obrade ličnih podataka, saopštili su u oktobru iz AZLP-a resoru unutrašnjih poslova i taj stav ponovili i u godišnjem izvještaju za 2025.
Obavezno poligrafsko testiranje policijskih službenika u vezi sa njihovim radom nije nužno i neophodno u demokratskom društvu, a može biti i neetično i dovesti do pogrešnih (samo)optužbi i zloupotreba prilikom korišćenja rezultata.
Tako je Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama odgovorio resoru Danila Šaranovića koji im je u oktobru prošle godine tražio mišljenje o usklađivanju Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.
MUP je predlogom zakona predvidio obavezu poligrafskog testiranja svih policijskih službenika koji su dužni da se istom podvrgnu na okolnosti rada i obavljanje konkretnog policijskog posla, a propisao je i da odbijanje te obaveze i davanje odgovora predstavlja povredu radne obaveze. Savjet Agencije je ranije istakao da obrada ličnih podataka mora biti u skladu sa principima propisanim Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, odnosno načelom zakonitosti i nužnosti, ograničena i proporcionalna svrsi obrade kojom se ne smije zadirati u privatnost ispitanika više nego što je neophodno.
“Navedeno iz razloga što poligrafsko testiranje nije nužna i neophodna mjera u demokratskom društvu jer ovakva obrada podataka predstavlja nesrazmjerno invanzivnu mjeru, koja je suprotna načelima srazmjernosti i transparentnosti obrade ličnih podataka, kojom prilikom se ne može odrediti ni obim niti vrsta ličnih podataka koji se prikupljaju, naročito imajući u vidu da se može vršiti prikupljanje osjetljivih informacija iz ličnog i porodičnog života...”, poručili su iz Agencije.
Ukazali su da rezultati poligrafskog ispitivanja mogu biti nepouzdani, subjektivni ili podložni manipulaciji što dovodi do sumnji u validnost ove metode kao pouzdanog sredstva za utvrđivanje istine i rezulatati takvog ispitivanja ne mogu služiti kao dokaz.
“Takođe, za poligrafsko testiranje neophodan je dobrovoljni pristanak lica nad kojim će se isto primijeniti, te u tom kontekstu odbijanje davanja saglasnosti za poligrafsko testiranje ne može predstavljati povredu službene dužnosti”, istakli su iz Agencije. Sugerisali su MUP-u da dodatno pojačaju odredbe koje regulišu pitanje uvođenja poligrafskog testiranja ili druge metode utvrđivanja okolnosti rada i obavljanja konkretnog policijskog posla koje uključuju temeljnu istragu pozadine, procjenu profesionalne sposobnosti i slično, dok bi korišćenje poligrafa u konkretnom slučaju trebalo biti izuzeto iz zakona ili propisati u skadu sa navedenim sugestijama.
Novim Zakonom, usvojenim u paketu sa Zakonom o ANB-u uz protivljenje dijela javnosti i opozicije, predviđena je mogućnost poligrafskog testiranja, ali isključivo uz prethodnu pisanu saglasnost policijskog službenika koji se ispituje.
Prema godišnjem izvještaju Agencije, ta institucija je tokom prošle godine održala 71 sjednicu i razmatrala 4.415 predmeta iz njihove nadležnosti. Kontrolori u oblasti zaštite ličnih podataka obavili su 133 vanredna nadzora i to 60 po zahtjevima za zaštitu prava.
Organima vlasti stiglo preko 7.000 zahtjeva
Nevladine organizacije, građani, mediji, privredni subjekti, partije i institucije podnijeli su u prošloj godini 7.481 zahtjev za slobodan pristup informacijama organima vlasti.
Prema godišnjem izvještaju Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, to je za oko 10 odsto više u odnosu na godinu ranije.
Organi vlasti ukupno su odobrili 3.696 zahtjeva, odbili 2.073, dok je djelimično odobreno 945 zahtjeva.
Najviše zahtjeva stiglo je na adrese ministarstava i opština, zatim uprava, dok je manji broj upućen sudstvu, javnim ustanovama, privrednim društvima u vlasništvu države, agencijama, tužilaštvu, Vladi.
Nevladin sektor podnio je preko polovinu zahtjeva - 4.209, fizička lica 2.578, privredna društva 265, a mediji 240. Pojedinačno najveći broj zahtjeva za slobodan pristup informacijama organima vlasti podnijela je nevladina organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) - 2.496.
Agencija je, po žalbi, odlučivala u 4.769 slučajeva i usvojila preko polovinu. Usvojeno je 1.016 žalbi kojima je poništeno rješenje prvostepenog organa, a 1.209 zbog povrede pravila postupka, odnosno ćutanja administracije.
7.481 zahtjev za slobodan pristup informacijama podnijeli su prošle godine organima vlasti nevladine organizacije, građani, mediji, privredni subjekti, partije i institucije
Najproaktivniji Opština Bijelo Polje, MJU, Skupština
Zahtjevi za slobodan pristup informacijama još jednom potvrđuju tezu da u mnogo većoj mjeri postoji potreba objave na lako pretraživi način informacija koje su nastale kao rezultat u radu, u okviru njihove nadležnosti, u mašinski čitljivim podacima što predstavlja izuzetak, ne pravilo, zaključuju iz AZLP.
Kotrolori Agencije su kroz 133 inspekcijska nadzora ukazivali na potrebe lake pretraživosti obaveznih informacija na internet stranicama.
“Uz napomenu da, kada su u pitanju internet stranice opštinskih organa, isti se nalaze u okviru zajedničkog sajta što ima prednost kad je u pitanju laka pretraživost, ali se mora kontinuirano ažurirati zbog kvaliteta traženih informacija. Objava podataka koji se tiču donošenja planova i godišnjih izvještaja su vezani za usvajanje od skupština u opštinama, tako da se obavezne objave često prolongiraju i pored zakonske obaveze usvajanja u rokovima propisanim zakonom”, pojašnjavaju iz AZLP-a.
Tvrde da je Opština Bijelo Polje najtransparentnija u radu, dok je Opština Zeta nakon izvršenih nadzora usvojila preporuke i stvorila preduslove za veću transparentnost, a Opština Bar internet stranicu približila svim krajnjim korisnicima.
“Najproaktivniji prvostepeni organi su Ministarstvo javne uprave, Skupština Crne Gore, Opštine Bijelo Polje, Zeta i Bar dok onima koji su na začelju dajemo snažnu podršku da u vremenu koje je pred njima, uz snažnu podršku Agencije, dosegnu traženi stepen i nivo proaktivnosti jer je cilj ažurna, lakopretraživa i dostupna internet stranica”, poručuju iz Agencije.
Ćutanje administracije i dalje problem
Savjet Agencije ukazuje na veliki broj predmeta koji se odnose na već prepoznate trendove ćutanja administracije prvostepenih organa, te da broj usvojenih žalbi izaziva zabrinutost.
Tvrde da u saradnji sa stranim partnerima sprovode edukaciju kako bi se upoznali sa stvarnim izazovima u radu i pronašli moguća rješenja kako bi se u velikoj mjeri smanjilo ćutanje administracije.
“Stvara se jasna slika da je sistem letargičan na zahtjeve za slobodan pristup informacijama što ima za posljedicu veći broj predmeta u radu Agencije, a sistemom povezanih sudova veći broj izjavljenih tužbi Upravnom sudu 2025. godine”, smatraju u Agenciji.
Uporedni podaci pokazuju dvostruko manji broj usvojenih žalbi u 2025. zbog ćutanja uprave, ali uočavaju i da podnosioci zahtjeva neopravdano dugo čekaju na traženu informaciju.
“Ukupan broj razmatranih žalbi zbog povrede pravila postupka (ćutanja uprave) je 1.845 od čega je u 1.209 predmeta usvojena žalba i naloženo donošenje rješenja dok je u 311 predmetu obustavljen postupak jer je stranka bila zadovoljna naknadno donijetim rješenjem. Savjet Agencije je u 325 predmeta odbio žalbu jer je prvostepeni organ donio odluku i dostavio strankama u postupku. Vidljiv je trend rasta 65,52 odsto usvojenih žalbi zbog ćutanja uprave”, piše u izvještaju.
Prema podacima, 2020. godine usvojeno je 1.002 žalbi zbog ćutanja administracije, u 2024. čak 2.374, a lani 1.209.
Novinari se najviše žalili na Barsku plovidbu, Aerodrome, Luku Bar
Prema statistici Sindikata medija, novinari su tokom 2025. podnijeli ukupno 240 zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
“Broj odbijenih zahtjeva za slobodan pristup informacijama je 65, dok je 38 zahtjeva djelimično usvojeno”, piše u izvještaju.
Novinari su lani izjavili 98 žalbi po pojedinačnim zahtjevima za slobodan pristup informacijama. Navjiše žalbi podneseno je protiv Barske plovidbe (11), Javnog preduzeća Aerodromi Crne Gore i Luke Bar (po devet), zatim Ministarstva unutrašnjih poslova (sedam).
“Primjetan je rastući trend korišćenja zahtjeva za slobodan pristup informacijama sa 29 u 2020. godini na 240 zahtjeva za slobodan pristup informacijama u 2025. godini čime je popularizovan zahtjev kao alatka u radu novinara čime je afirmisano pravo na pristup dokumentima u posjedu prvostepenih organa vlasti kao mehanizam uticaja na politike koje su od važnosti za zajednicu i kontrolni mehanizam u procesu donošenja odluka izvršne, sudske, tužilačke i zakonodavne vlasti, organa državne i lokalne samouprave, kao i preduzeća u većinskom vlasništvu države”, zaključuje se u izvještaju.
( Ana Komatina )