BLOG Glavni iranski pregovarač: Pokazali smo dobru volju, nećemo se povinovati nikakvim prijetnjama
Sukob na Bliskom istoku - 42. dan
Grupa naoružana automatskim oružjem pokušala je prije oko sat vremena da se ukrca na jedno plovilo u Crvenom moru, saopštili su britanski pomorski bezbjednosni nadzorni organi, prenosi Gardijan.
Britanska organizacija UK Maritime Trade Operations (UKMTO), kojom koordinira Kraljevska mornarica, navela je da se plovilu približio čamac sa oko 10 do 12 osoba, od kojih je četiri do pet bilo naoružano automatskim oružjem.
„Posada je dobila zahtjev da zaustavi plovilo, a kada je kapetan to odbio, pokušali su da privuku čamac uz brod kako bi se ukrcali. Kapetan je ispalio signalnu raketu, nakon čega se čamac udaljio i krenuo ka jugoistoku. Nadležni organi istražuju incident“, navodi se u saopštenju.
Incident se dogodio oko 11.25 po univerzalnom vremenu, odnosno u 12.25 po britanskom ljetnjem vremenu. UKMTO djeluje kao veza između vojnih snaga i trgovačkih brodova, prateći incidente, uključujući napade dronovima, raketama ili drugim projektilima u Indijskom okeanu, Crvenom moru i regionu Zaliva.
U objavi na mreži Trut soušal, Donald Tramp je takođe tvrdio da je Iran svjesno propustio da ispuni obećanje o otvaranju moreuza, što je, kako je naveo, izazvalo anksioznost i patnju u mnogim zemljama širom svijeta. Upozorio je da Teheran mora odmah da započne proces otvaranja tog ključnog plovnog puta i da to učini brzo, dodajući da je režim prekršio svako pravilo.
Tramp je rekao da su ga o neuspjelim pregovorima u Pakistanu, koji nisu doveli do proboja ka okončanju rata, informisali potpredsjednik Džej Di Vens, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet i savjetnik Džared Kušner, prenosi Gardijan.
U jednoj od objava na Trut soušalo, Tramp je poručio da su Sjedinjene Države „potpuno spremne i naoružane“, upozorivši Iran da će američka vojska „dovršiti ono malo što je ostalo“ od te zemlje ukoliko se odluči na takvu akciju u budućnosti.
Iz njegove izjave može se zaključiti da upozorava Iran na moguće buduće američke vojne napade ukoliko se snažno suprotstavi ili vojno reaguje na najavljenu američku blokadu Hormuškog moreuza.
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da su pregovori između SAD-a, Irana i Pakistana bili veoma prijateljski i da su Sjedinjene Države tokom razgovora dobile gotovo sve što im je bilo potrebno.
Ipak, pregovori su na kraju zapeli jer Iran nije mogao da se obaveže da će odustati od svojih nuklearnih ambicija, rekao je Tramp u intervjuu za emisiju na Foks njuz
„Pred sam kraj atmosfera je bila veoma prijateljska i dobili smo gotovo sve što nam je bilo potrebno, osim činjenice da oni odbijaju da odustanu od svojih nuklearnih ambicija“, rekao je predsjednik SAD.
„A iskreno, za mene je to bila daleko najvažnija tačka“, dodao je on.
Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je niz poruka na društvenim mrežama, poručivši da je jedina tačka koja je zaista važna u pregovorima sa Iranom - nuklearno pitanje.
"Eto, tako stoje stvari – sastanak je prošao dobro, o većini tačaka je postignut dogovor, ali oko jedine koja je zaista bila važna, nuklearne, nije”, napisao je Tramp u objavi, prenosi CNN.
„Mogao bih da ulazim u velike detalje i govorim o mnogo toga što je postignuto, ali postoji samo jedna stvar koja je važna - Iran ne želi da odustane od svojih nuklearnih ambicija! U mnogim aspektima, dogovorene tačke su bolje nego da nastavimo vojne operacije do kraja, ali sve to nije ni približno važno u poređenju s tim da se nuklearna moć nađe u rukama tako nestabilnih, teških i nepredvidivih ljudi”, naveo je u drugoj objavi.
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će Vašington "odmah početi da blokira brodove koji pokušavaju da uđu ili izađu iz Hormuškog moreuza".
On je dodao da je naložio američkoj mornarici da zabrani prolazak kroz Hormuški moreuz brodovima koji su za to platili putarinu Iranu.
Pregovori SAD i Irana o prekidu vatre, koji su dvije zemlje vodile u Pakistanu, završeni su sinoć bez konkretnog rješenja i odgovora na pitanje šta će se desiti nakon isteka prvobitno dogovorenog 14-dnevnog primirja.
Delegacija SAD, na čelu sa potpredsjednikom Džej Di Vensom, tvrdi da je Teheran odbio da se obaveže da neće razvijati nuklearno oružje.
Ministar vanjskih poslova Irana Abas Aragči rekao je da Teheran ima "duboko nepovjerenje" prema onima koji su napali njegovu zemlju, dodajući da je Iran spreman da uzvrati ako ponovo bude napadnut.
(BETA)
Nijedan član američkog pregovaračkog tima nije ostao u Pakistanu nakon završetka razgovora između SAD-a i Irana, rekao je američki zvaničnik novinarima koji putuju s potpredsjednikom Džej-Dijem Vensom. Takođe je i pregovarački tim Irana napustio Islamabad, rekli su izvori iz Pakistana i Irana za CNN.
To što nijedan član tima iz Sjedinjenih Država, uključujući specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa, Džareda Kušnera ili tehničke timove, nije ostao u pakistanskoj prijestonici ukazuje na to da neće biti skorog nastavka direktnih pregovora, čak ni na radnom nivou.
Nakon 21 sata razgovora, Vens je rekao da dvije strane nijesu uspjele da postignu dogovor.
„Odlazimo odavde sa vrlo jednostavnim prijedlogom, načinom razumijevanja koji je naša konačna i najbolja ponuda“, rekao je Vens. „Vidjećemo da li će je Iranci prihvatiti.“
Iransku delegaciju je činila 71 osoba, uključujući pregovarače, stručnjake, predstavnike medija i obezbjeđenje, prenijela je državna agencija Tasnim.
„Užurbana diplomatija“ bila je na djelu tokom jučerašnjih pregovora između SAD-a i Irana, rekao je izvor iz Pakistana za CNN, dodajući da je Pakistan bio snažno uključen u posredovanje.
Prema tom izvoru, postojala je doza optimizma na obje strane. Oba pregovaračka tima priznala su da je diplomatija jedini put naprijed i da niko ne želi povratak na 28. februar, dan kada je rat počeo.
Načelnik pakistanske vojske, feldmaršal Asim Munir, bio je „veoma uključen“ u vođenje posredovanja, koje je, prema izvoru, počelo kada je iranska delegacija stigla u Islamabad u petak uveče, uoči pregovora održanih u subotu, i trajalo je više od 29 sati. Zvanično, pregovori su trajali ukupno 21 sat, ali delegacije nisu uspjele da postignu dogovor o okončanju rata.
Izvor je naveo da su obje strane nastojale i da se obraćaju domaćoj javnosti. Upozorio je i na potrebu opreza zbog „protivnika“ u regionu i šire koji ne žele uspjeh pregovora.
Ukupno gledano, Pakistan je obezbijedio da sve bude strogo povjerljivo, bez curenja informacija, kao i uravnotežen i bezbjedan prostor za obje strane.
Najmanje 3.375 ljudi ubijeno je u Iranu otkako su SAD i Izrael započeli napade na tu zemlju, prenose državni mediji Islamske Republike Iran (IRIB).
Ubijene je identifikovala Iranska organizacija za sudsku medicinu, saopštio je IRIB, pozivajući se na Abasa Masdžedija, njenog direktora.
Od ukupnog broja stradalih, najmanje 2.875 su muškarci, a 496 žene, naveo je on.
Prošlog mjeseca iranski ministar vanjskih poslova izjavio je da su stotine iranskih civila, uključujući više od 200 djece, ubijene od početka sukoba.
Ovako Rojters izvještava o nekim od žrtava izraelskih napada na Liban:
Sedmogodišnja Aline Said, umotana u krvave zavoje, jedva je preživjela izraelski napad na svoju kuću na jugu Libana prošle sedmice. Došla je da sahrani oca, dok su se širom regiona širile nade u primirje, ali je novi napad usmrtio njenu bebu-sestru i druge rođake.
Napad na kuću porodice Said u selu Srife dogodio se prvog dana primirja između SAD-a i Irana, za koje su se mnogi u Libanu nadali da će važiti i za njihovu zemlju. Umjesto toga, izraelski napadi usmrtili su više od 350 ljudi širom Libana i ostavili porodicu Said sa još četiri rođaka za sahranu.
„Rekli su da je primirje. Kao i svi ovi ljudi, vratili smo se u selo. Prišli smo kovčegu da pročitamo molitve i krenemo kući… odjednom smo osjetili kao da se oluja obrušava pravo na nas“, rekao je Naser Said, Alinin 64-godišnji djed, koji je takođe preživio.
Teško bombardovanje Libana se nastavilo, a samo u subotu ubijeno je gotovo 100 ljudi.
Doktor Abas Atije, šef hitnih operacija u bolnici Džabal Amal u Tiru, rekao je da je bombardovanje prošle sedmice bilo jedno od najtežih posljednjih godina i da su mnogi pacijenti koji dolaze u bolnicu djeca.
„Izazovi s kojima se sada suočavamo su broj ranjenih koji dolaze u isto vrijeme, u razmaku od samo 30 minuta ili jednog sata“, rekao je Atije.
Na upit o incidentu u Srifi, izraelska vojska je odgovorila da istražuje izvještaje o napadu.
Džavad Zarif, bivši iranski ministar vanjskih poslova, izjavio je jutros u objavi na mreži Iks da su pregovori u Pakistanu propali jer Iran neće prihvatiti uslove koje mu nameću Sjedinjene Američke Države, prenosi Gardijan.
„Nijedni pregovori, barem s Iranom, neće uspjeti na osnovu ‘naših/vaših uslova’. SAD moraju da nauče: ne možete diktirati uslove Iranu. Još nije kasno da to nauče. Ipak“, napisao je on.
Zarif, koji je bio glavni diplomata Irana od 2013. do 2021. u vladi „umjerenog“ predsjednika Hasana Rohanija, bio je na funkciji kada su SAD postigle nuklearni sporazum s Iranom 2015. godine za vrijeme Baraka Obame.
Ruski predsjednik Vladimir Putin obavio je telefonski razgovor sa iranskim kolegom Masudom Pezeškijanom, kako bi razgovarali o pregovorima Irana i SAD u Islamabadu, prenijela je u nedjelju ruska novinska agencija Interfaks.
Navodi se da je Putin rekao da je Rusija spremna da nastavi da posreduje u postizanju rješenja na Bliskom istoku, prenosi Rojters.
Hormuški moreuz nikad nije bio iranski da bi ga zatvarao ili ograničavao plovidbu kroz njega, poručio je Sultan Al Džaber, izvršni direktor ADNOC-a, državnog naftnog giganta Ujedinjenih Arapskih Emirata.
On je rekao da bi svaki poremećaj ugrozio energetsku, prehrambenu i zdravstvenu sigurnost širom svijeta, upozorivši da bi uspostavljanje takvog presedana bilo „opasno i neprihvatljivo“.
„Svijet to jednostavno ne može sebi priuštiti i ne smije to dozvoliti“, napisao je na Iksu.
Jednogodišnja djevojčica i još nekoliko osoba ubijeni su tokom sahrane, u izraelskom napadu na Liban.
Izrael je saopštio da je ukorio najvišeg španskog diplomatu u Tel Avivu zbog dizanja u vazduh džinovske lutke premijera Benjamina Netanjahua u jednom španskom gradu ove sedmice.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Galibaf je kazao da je delegacija njegove zemlje tokom pregovora u Pakistanu iznijela inicijative „okrenute budućnosti“, ali da Sjedinjene Američke Države nisu uspjele da zadobiju povjerenje delegacije u tim razgovorima.
„SAD su shvatile logiku i principe Irana i sada je na njima da odluče mogu li zadobiti naše povjerenje ili ne“, objavio je na Iksu Galibaf, koji je bio član iranskog pregovaračkog tima.
Iran očekuje da će većinu oštećenih postrojenja za preradu i distribuciju vratiti na 70 do 80 odsto kapaciteta koji su imali prije napada u roku od jednog do dva mjeseca, rekao je visoki zvaničnik iz naftnog sektora, dok vlasti rade na oporavku nakon talasa udara na energetsku infrastrukturu.
Zamjenik ministra nafte Mohamed Sadek Azimifar rekao je za "Student News Network" da su radovi na sanaciji već počeli i da se očekuje da će dio rafinerije u Lavanu ponovo početi s radom za oko 10 dana, dok će ostale jedinice postepeno biti vraćane u funkciju, prenosi Rojters.
U najoštrijim riječima do sada, poglavar Rimokatoličke crkve, papa Lav XIV osudio je "iluziju svemoći" koja hrani američko-izraelski rat u Iranu i tražio od političkiih lidera da stanu i pregovaraju.
Sjedinjene Američke Države i Iran nisu uspjeli da postignu dogovor o okončanju rata, uprkos dugotrajnim pregovorima koji su završeni u nedjelju u pakistanskoj prijestonici Islamabadu, čime je dovedeno u pitanje krhko primirje.
Obje strane su za neuspjeh 21 sat dugih pregovora o okončanju sukoba, u kojem je od početka prije više od šest sedmica poginulo na hiljade ljudi, a globalne cijene nafte naglo porasle, okrivile jedna drugu, prenosi Rojters.
„Loša vijest je da nismo postigli dogovor, i mislim da je to mnogo lošija vijest za Iran nego za SAD“, rekao je novinarima američki potpredsjednik Džej Di Vens, šef delegacije, neposredno prije odlaska iz Islamabada.
Vašington pominje "crvene linije", Teheran kaže da su zahtjevi "pretjerani"
„Dakle, vraćamo se u Sjedinjene Američke Države bez postignutog dogovora. Vrlo smo jasno stavili do znanja koje su naše crvene linije.“
Američka delegacija je kasnije napustila Pakistan, dok je iranska trebalo da otputuje kasnije u nedjelju, rekla su Rojtersu dva pakistanska izvora.
Vens je rekao da je Iran odlučio da ne prihvati američke uslove, uključujući i to da ne razvija nuklearno oružje.
„Moramo da vidimo jasnu obavezu da neće težiti nuklearnom oružju i da neće tražiti sredstva koja bi im omogućila da brzo dođu do nuklearnog oružja. To je osnovni cilj predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i to je ono što smo pokušali da postignemo ovim pregovorima.“
Pregovori u Islamabadu, nakon primirja postignutog ranije tokom sedmice, bili su prvi direktni susret SAD i Irana u više od decenije i razgovori na najvišem nivou od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranska poluzvanična agencija Tasnim saopštila je da su „pretjerani“ zahtjevi SAD omeli postizanje dogovora. Drugi iranski mediji naveli su da je postignuta saglasnost o određenom broju pitanja, ali da su Hormuški moreuz i iranski nuklearni program ostali glavne tačke neslaganja.
Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova rekao je da su razgovori vođeni u atmosferi nepovjerenja. „Prirodno je da nismo mogli očekivati da ćemo postići dogovor već na jednoj sjednici“, prenijeli su iranski mediji njegovu izjavu.
„Od presudne je važnosti da strane nastave da poštuju svoju obavezu prema primirju“, rekao je pakistanski ministar vanjskih poslova Išak Dar u saopštenju nakon pregovora.
Dvije strane su se u utorak dogovorile o dvonedjeljnom primirju, u pokušaju da smire rat koji je počeo 28. februara vazdušnim udarima SAD i Izraela na Iran.
U kratkoj konferenciji za novinare, Vens nije pomenuo ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, ključne tačke kroz koju prolazi oko 20 odsto globalnih energetskih zaliha, a koji je Teheran blokirao od početka rata.
Vens je rekao da je tokom pregovora razgovarao s predsjednikom Donaldom Trampom čak desetak puta. Ali, i dok su pregovori trajali, Tramp je u subotu rekao da dogovor nije nužno potreban.
„Pregovaramo, a hoćemo li postići dogovor ili ne, meni ne pravi nikakvu razliku, jer smo pobijedili“, rekao je novinarima.
U američkoj delegaciji bili su i specijalni izaslanik Stiv Vitkof, kao i Trampov zet Džared Kušner. U iranskom timu bili su predsjednik parlamenta Mohamed Bager Galibaf i ministar vanjskih poslova Abas Aragči.
Hormuški moreuz
„Bilo je promjena raspoloženja na obje strane i tenzije su rasle pa padale tokom sastanka“, rekao je pakistanski izvor, osvrćući se na ranu rundu pregovora koja je trajala tokom noći.
Islamabad, grad sa više od dva miliona stanovnika, bio je pod strogim mjerama bezbjednosti tokom pregovora, uz hiljade pripadnika paravojnih snaga i vojske na ulicama.
Prije početka pregovora, visoki iranski izvor rekao je Rojtersu da su SAD pristale da oslobode zamrznutu imovinu u Kataru i drugim stranim bankama. Američki zvaničnik negirao je da je postignut dogovor o oslobađanju tog novca.
Pored oslobađanja imovine u inostranstvu, Teheran traži i kontrolu nad Hormuškim moreuzom, isplatu ratne odštete i prekid vatre širom regiona, uključujući i Liban, prema navodima iranske državne televizije i zvaničnika.
Teheran takođe želi da naplaćuje tranzitne takse u Hormuškom moreuzu.
Uprkos razlikama u Islamabadu, tri supertankera potpuno natovarena naftom prošla su u subotu kroz Hormuški moreuz, pokazali su podaci o pomorskom saobraćaju, što je djelovalo kao prvi izlazak brodova iz Zaliva od postizanja dogovora o primirju između SAD i Irana.
Stotine tankera i dalje su zaglavljene u Zalivu, čekajući da isplove tokom dvonedjeljnog perioda primirja.
Trampovi javno izneseni ciljevi su se mijenjali, ali kao minimum želi slobodan prolaz za globalni brodski saobraćaj kroz moreuz i ozbiljno slabljenje iranskog programa obogaćivanja uranijuma kako bi se osiguralo da Iran ne može proizvesti atomsku bombu.
Teheran već dugo negira da želi da napravi nuklearno oružje.
Američki saveznik Izrael takođe bombarduje pripadnike Hezbolaha u Libanu, koje podržava Teheran, i tvrdi da taj sukob nije dio primirja između Irana i SAD. Iran insistira da borbe u Libanu moraju prestati.
( B.H., S.S. )