BLOG Mandić: Novi srpski odgovor na novo vrijeme, ko će starim putem nek mu je srećan
Poslanici danas raspravljaju o izmjenama Ustava Procedura za izmjene propisana članovima 155, 156 i 157 najvišeg pravnog akta, jedna je od najstrožih u regionu i podrazumijeva tri glasanja
Zoja Bojanić-Lalović (DPS) je poručila da ulazak u EU prije svega podrazumijeva poštovanje vrijednosti.
“Crna Gora nije kandidat jer ulazi u EU, već zato što je uvijek bila za evropske vrijednosti, kao što su sloboda, čast, zakoni…”, kazala je.
Ona je poručila da je "avgustovska većina" vladavinu počela revanšizmom.
Kako je dodala, ponudili us platformu i dijalog, ali dobili ignorisanje.
Nezavisni poslanik Miodrag Laković je kazao da bi neko ko ne poznaje kotekst, rekao da opozicija i nezavisni poslanici opstruiraju evropski put, ali da je većina usvojila zakone suprotne stavvima špravničke ekspertize, nevladinog sektora, ali i na zabrinutost Evropskog parlamenta.
"Prije pola godine, prvi među vama, predsjednik Skupštine je govoriod aje spreman da nosi opoziciju do Brisela, rizikovali ste diskus herniju, povredu karlice… Nije vas bilo briga za posljedice, takva je bila vaša eurofanatičnost. Šta se promijenilo od toga trenutka, od spremnosti da nosite nekog, da niste spremni da razgovarate sa opozicijom. Niste spremni za razgovor jer ste skloni samo razgovorima kada se dogovarate između sebe i kada dogovoarate pozicije”, poručio je.
Laković je istakao da "njegovo ime neće naći u dodjeli stanova, Skaj prepiskama", ali da hoće u "spisima ANB-a gdje je obilježen kao protivnik DPS-a".
Seid Hadžić (PES) je poručio da je u posljednjih 30 godina Crna Gora prošla kroz tri ciklusa - jedan devedesetih koji je bio loš, drugi do 2020. koji je imao i neke pozitivne pojave poput obnove nezavisnosti i ulaska u NATO i treći koji je poslije 2020. kada je demokratski smijenjena vlast i u kom će se ostvariti ulazak u EU.
"Najbitnije pitanje za Bošnjake je biranje autentičnih predstavnika. Danas imamo situaciju da lista koja pređe građanski cenzus, poništava afirmativnu akciju. Moje pitanje predlagačima je da li se Ustav poštuje u smislu autentične zastupljenosti Bošnjaka", istakao je.
Lider i poslanik Demokratske natodne partije (DNP) MIlan Kneževć je poručio da su "ustavne promjene djelo Ranka Krivokapića".
"Ove ustavne promjene su njegovo životno djelo - najantisrpskiji dokument u istoriji Crne Gore. Dokument u kom nema srpskog jezika kao službenog, u kom nema dvojnog državljanstva, dokument u kom nema trobojke kao narodne zastave, u kom nema dvojnog državljanstva, dokument u kom je himna presuđenog ratnog zločinca i koji nije glasao nijedan srpski poslanik 2007. godine. I danas, 20 godina skoro nakon donošenja ovog dokumenta, parlamentarna većina okupljena oko glavnog vrača sa Ribnice Johana Satlera igra vudu ples pokušavajući da podigne političkog zombija Ranka Krivokapića i na taj način još jednom puca i u Vuka Karadžića, i u Miloša Crnjanskog, i u Jovana Dučića, i us srpski jezik proglašavajući srpski narod kao genocidan tri puta u vom parlamentu, a Srbiju i SPC kao okupatorsku", poručio je.
Kako je dodao, ništa ne bi bilo čudno "da nije bilo nikad više Srba u na svim pozicijama odlučivanja".
"Niti možemo ući u Hrvatsku, niti na Kosovo i Metohiju. Ako neko uđe, prebiju ga na Gazimestanu, stave u maricu i traže da skandira 'Kosovo republjik' i 'Živio Aljbin Kurti'. I svi ovi Srbi iz Vlade i parlamenta ćute na nešto što se nije desilo ni u 20. vijeku - da su srpskim političarima zabranjeni ulazi u skoro sve zemlje regiona", kazao je.
On je istakao da "onaj koji je najveći Srbin" premijer Milojko Spajić "ćuti dok prebijaju omladinu na Gazimestanu, ali i dok zabranjuju njegovim funkcionerima da uđu u Hrvatsku, i predsjednicima opština da uđu na Kosovo".
"Izgleda da je u Crnoj Gori srpski ćutati i što su vam fotelje veće i što dublje potanjate u njih kao Titanik, to više ćutite. Izgleda da fotelje oduzimaju moć govora. Bolje bi bilo da su nam uzeli, kad smo sjeli u fotelje, da su nam pokidali jezike, da su nas kastrirali da budemo evnusi i da mirno posmatramo kao alibi sve ono što se dešava srpskom narodu", kazao je.
"Mi treba ovom tužilaštvu da damo ovlašćenja koja bi ga pretvorila u četvrtu granu vlasti jer smo se sažalili na vrhovnog državnog tužioca Milorada (Markovića) Đukanovića koji je došao u ukopno odijelo. Ali ukopno odijelo je pozajmio sljedećem mrcu,a on je vaskrsnuo i dobija takva ovlašćenja da će postati član porodice Đukanović braneći do posljednjeg tužioca aferu Telekom", dodao je.
Knežević je istakao da je prije nekoliko dana dobio optužni predlog u kom ni on ni Mandić nisu među oštećenima u slučaju za državni udar.
"Mene nema među oštećenima i svjedocima. Kad pitam ko je oštećeni, kažu država. Kad ću ja biti oštećeni u ovoj batal državi i pravosuđu? Je li moguće da Milivoje Katnić, Saša Čađenović i Zoran Pažin ubjeđuje agenta CIA-e d ame optuži za državni udar. Ovaj to odbija i stavljaju ga na crvenu INTERPOL-ovu potjernicu, kasnije tužilaštvo podiže optužni predlog protiv Čađenovića i Katnića, ne pred Pažina", poručio je.
Kako je dodao, DNP neće podržati ove izmjene "jer se Crna Gora stavlja pred jasan izbor - Zagreb ili Beograd".
"Crna Gora je postala ispostava hrvatske obavještajne službe, čija se filijala nalazi u Tivtu odakle se štancaju podaci za sve ljude koji su bili na dubrovačkom ratištu na poziv Mila Đukanovića kako bi bili stavljeni na crnu listu. Mnogima su trg Bana Jelačića i Pantovčak postali bliži od Beograda, gdje imaju stanove", poručio je.
On je ponudio vladajućoj većini - ako uvrste normiranje srpskog jezika, glasaće za promjene Ustava.
Poslanik Demokrata Albin Ćeman je kazao da je, nakon jučerašnje odluke Ustavnog suda da proglasi neustavnim odredbe zakona kojim su dodjeljivani stanovi javnim funkcionerima po povoljnim uslovima inicirao prema Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje zakazivanje tematske sjednice o ovom pitanju.
Elvir Zvrko (DPS) je poručio da se neodgovornost Vlade ogleda u zdravstvu gdje "Vlada reaguje tek kad problem dođe", ali i u tome što donosi zakone bez javne rasprave.
"Neodgovornost se ogleda i u institucijama koje drži u vd stanju, spominjale su kolege stanje u Ustavnom sudu. U javnim finansijama se ogleda u obavezamak oje stvaraju bez fiskalne discipline. Još uvijek neformiran Fiskalni savjet, nisu predviđena pravila o špoštovanju deficita. Nisu poštovana pravila o javnom dugu za period 2025-2027. U bezbjednosnom sektoru imamo pitanja prava građana koja se donose bez usaglašenosti sa evropskim standardom", rekao je.
Kako je dodao, neodgovornost vlasti se odnosi i na izmjenama Ustava.
"Umjesto da se u februaru i martu bavimo ovim Ustavnim promjenama, tada je trebalo donositi anti-ustavne Zakone o ANB-u i unutrašnjim poslovima", poručio je.
Zvrko je istakao i da je Evropski parlament izrazio zabrinutost zbog tih zakona, ali i da je komentarisao kašnjenje u imenovanju sudiaj Ustavnog suda, ali i da je komesarka za proširenje Marta Kos kazala da zakoni treba da dobiju podršku u crnogorskom društvu, a ne samo da budu usklađeni sa evropskim standardom.
Obradović je pitao "koja je poražena ideologija - komunizam ili kapitalizam".
"Ja sam onaj dan slušao Vaše odgovore u vezi kapele. Shvatio sam da vi nemate problem sa kapelom, samo iz kog je perioda, sa arhitektonskim rješenjem", poručio je.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Vaso Obradović je pitao "zašto se o ustavnim temama raspravlja diskutujući o NSD-u i Mandiću"?
"Građani Crne Gore su jasno izrazili želju. Više od 80 odsto njih želi da bude dio EU", poručio je.
On je dodao da "ovo ne smije biti stvar trgovine".
Huter je odgovorio da "su oni opoziccija vlasti, a da je NSD bio opozicija državi".
"Vi i dalje krivite DPS kad ne možete da se dogovorite između sebe".
Oskar Huter (DPS) je poručio da "oni koji su se višedecenijski legitimisali kao negatori Crne Gore i njene nacije, traže od DPS-a da se legitimiše".
"U političkom životu nije neobično da oni koji su do juče zaobilazili i ignorisali Ustav, danas se predstavljaju kao njegovi najglasniji branioci. To nije promjena stava. Legitimna je ako jeste nabolje, već pokušaj da se sopstvena odgovornost izbriše", saopštio je.
On je ptiao "da li iko vjeruje da će (predsjednik Skupštine) Andrija Mandić otpriznati Kosovo".
"Pa on će otpriznati i Srbiju, čije državljanstvo je stekao nakon 2007. samo da očuva fotelju", kazao je.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović je rekao da izmjene Ustava nisu mjera evropejstva, već odgovornosti prema građanima.
"Suština je da razdvojimo izvršnu od sudske vlasti, ako govorimo o Sudskom savjetu. U budućim sazivima nećemo imati ministra pravde, što znači da će biti lišen političkog uticaja. Na taj način stvaramo preduslove da sudije donose odluke na osnovu zakona i Ustava, a ne ljude koji su na vlasti", poručio je.
Kako je dodao, prethodna vlast je omogućavala sudiajam da rješavaju stambeno pitanje po povoljnim uslovima, što je otvorilo prostor za politički uticaj, ali i da je ta praksa zaustavljena nakon 2020. godine.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović je istakao da je "vrijeme da se pokaže djelima, a ne riječima ko je za EU".
"Ko će preuzeti odgovornost kao zbog političkih kalkulacija izgubimo ovu priliku?", pitao je.
Nikola Milović iz Demokratske partije socijalista (DPS) je ukazao da "danas ne bi bili ovdje da njegova partija prije 25 godina nije započela evropski put".
"Evropske integracije stanuju u opozicionim klupama. Mi smo za nji, bili u vlasti ili opoziciji. Gospodo iz vlasti,a na Vama je odgovornost. Građani Crne Gore, prije mjesec dana je većina dobila platformu. Mjesec dana nismo čuli ni jednu riječ o tome da žele da razgovaraju, da pregovaraju", poručio je.
On je podsjetio da je DPS podržala IBAR zakone, zakone "sa plavom zastavicom".
Rasprava o izmjenama Ustava nastavlja se danas.
Izmjene Ustava važne su za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija - Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava). Ako se taj posao ne završi ubrzo, to bi moglo značajno da ugrozi plan Vlade Milojka Spajića da sva poglavlja zatvori do kraja godine, kako bi Crna Gora postala članica EU 2028. godine.
Podgorica je u obavezi da donese set izmjena Ustava koje se odnose na jačanje nezavisnosti pravosuđa (da, između ostalog, ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta), na to da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, te na pitanje nezavisnosti Centralne banke.
Procedura za promjenu Ustava propisana je članovima 155, 156 i 157 najvišeg pravnog akta, jedna je od najstrožih u regionu i podrazumijeva tri glasanja.
Koraci su sljedeći: prvo se podnosi predlog za promjenu Ustava (predsjednik, Vlada ili najmanje 25 poslanika), i za tu odluku potrebna je dvotrećinska većina svih poslanika, odnosno najmanje 54 glasa od 81 poslanika.
Zatim slijedi izrada nacrta amandmana (izmjena). Nakon što Skupština odluči da pristupi promjeni Ustava, nadležni skupštinski odbor (Ustavni odbor) priprema nacrt amandmana. Nacrt je usvojen ako za njega glasa dvije trećine poslanika. Potom se organizuje javna rasprava, prije utvrđivanja konačnog predloga o promjeni Ustava. Javna rasprava ne može trajati kraće od mjesec.
Treći korak je usvajanje amandmana. Po završetku javne rasprave, Ustavni odbor sačinjava predlog akta o promjeni Ustava, nakon čega Skupština glasa o konačnim amandmanima. I za njihovo usvajanje potrebna je dvotrećinska većina (54 glasa).
Prema Ustavu, ako se mijenjaju njegove najvažnije odredbe (npr. one koje se odnose na državni karakter, suverenost, oblik države, službeni jezik, državne simbole...), nakon usvajanja u Skupštini promjene moraju biti potvrđene na državnom referendumu. Da bi uspjele, za njih mora glasati najmanje tri petine svih upisanih birača, a ne samo većina onih koji izađu na referendum. To je jedan od najviših pragova u Evropi.
Parlamentarna većina ima 47 poslanika (Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, Socijalistička narodna partija, Albanski forum i Albanska alijansa), što znači da joj za izmjene najvišeg akta fali najmanje sedam glasova.
Usvajanje ustavnih promjena nije se dovodilo u pitanje dok glasovima većine početkom marta nisu usvojeni sporni zakoni o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, za koje opozicija i civilno društvo tvrde da su uvod u “policijsku” državu.
( Aljoša Turović )