Na stolu samo „Jadran” i granica: Crna Gora i Hrvatska usaglašavaju termin novog sastanka za rješavanje sporova

Crna Gora i Hrvatska namjeravaju da održe odvojene bilateralne sastanke o dva najosjetljivija otvorena pitanja – međudržavnoj granici i školskom brodu “Jadran”, a termini razgovora se još usaglašavaju.

To su “Vijestima” kazali iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) odgovarajući na pitanje da li je hrvatska strana prihvatila njihov predlog o održavanju treće runde bilateralnih političkih konsultacija u Podgorici, do kraja avgusta.

“U ovom trenutku su intenzivirane aktivnosti na stvaranju preduslova za održavanje odvojenih bilateralnih sastanaka posvećenih pitanjima međudržavne granice i školskog broda ‘Jadran”, kazali su iz resora kojim rukovodi ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka).

Dodaju da zaštita i afirmacija interesa Crne Gore ostaju apsolutni prioritet u ovom procesu, zbog čega će dinamika i termini održavanja sastanaka biti usaglašavani na način koji će omogućiti sadržajan dijalog i stvaranje uslova za postizanje konkretnih rezultata u pregovorima.

Istovremeno, kako navode, Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena rješavanju otvorenih pitanja kroz konstruktivan i kontinuiran dijalog, uvjerena da je u zajedničkom interesu obje države da ona budu zatvorena na obostrano prihvatljiv način.

“Na taj način stvorili bi se uslovi da buduće generacije u dvije susjedne, prijateljske i savezničke države budu usmjerene na izgradnju zajedničke evropske budućnosti, a ne opterećene nasljeđem prošlosti”, poručili su.

Iz MVP-a su kazali da će o terminima održavanja sastanaka sa hrvatskim kolegama javnost biti blagovremeno informisana nakon njihovog konačnog usaglašavanja diplomatskim putem.

Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i evropskih poslova juče nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” kada će sa crnogorskom stranom biti održani posebni sastanci posvećeni pitanjima međudržavne granice i školskog broda “Jadran”.

Oni su krajem jula pozvali crnogorsku stranu na konstruktivan dijalog i ubrzavanje rada na otvorenim pitanjima, navodeći da je Hrvatska tokom cijelog procesa pokazivala stratešku strpljivost i razumijevanje, ali da je sada vrijeme za odlučne korake crnogorske Vlade.

“Hrvatska naglašava da je načelo dobrosusjedskih odnosa jedan od ključnih političkih kriterija u procesu proširenja EU, koji je izričito naveden i u Pregovaračkom okviru Crne Gore i drugih država kandidatkinja”, naveli su u saopštenju objavljenom na zvaničnom sajtu tog ministarstva 22. jula.

Saopštenje hrvatskog Ministarstva uslijedilo je dan nakon što je sa sastanka evropske komesarke za proširenje Marte Kos sa hrvatskim zvaničnicima poručeno da proces pristupanja Evropskoj uniji (EU) mora biti zasnovan na sprovođenju reformi, a rješavanje bilateralnih sporova u duhu dobrosusjedskih odnosa od ključnog je značaja. Kos je tada na mreži X navela da je u Zagrebu razgovarala sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem i hrvatskim ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom. U njenoj objavi se nije pominjala Crna Gora.

Odnosi Crne Gore i Hrvatske zaoštreni su duže od dvije godine, a kulminacija se desila pošto je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen u ljeto 2024. Nakon toga je Zagreb proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Andriju Mandića (Nova srpska demokratija), potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrate) i poslanika Milana Kneževića (Demokratska narodna partija).

Zbog toga je Zagreb, krajem januara 2025, blokirao Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 31 (Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika). Tada su počeli bilateralni razgovori ministarstava spoljnih poslova dvaju država i do sada su održana dva sastanka - oba u Zagrebu. Hrvatski zvaničnici su u februaru ove godine kazali da u pregovorima o rješavanju otvorenih pitanja postoji napredak “u milimetrima”. Da bi odblokirao poglavlje, Zagreb traži rješavanje spornih bilateralnih pitanja, među kojim su isplata odštete logorašima iz Morinja, rješavanje pitanja nestalih osoba, vlasništvo nad brodom “Jadran”, promjena imena bazena u Kotoru, nastavak razgovora o granici na moru... Osim Poglavlja 31, Zagreb je prošlog mjeseca Crnoj Gori blokirao i Poglavlje 14 (Saobraćajna politika).

Iz crnogorskog Ministarstva ranije su saopštili da je u cilju rješavanja bilateralnih sporova sa Hrvatskom do sada potpisan Ugovor o poklanjanju nepokretnosti - Doma kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi, obnovljen je rad Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina “i preduzete su druge konkretne aktivnosti usmjerene na očuvanje identiteta i unapređenje položaja hrvatske zajednice u Crnoj Gori”.

Naveli su da je intenziviran i rad nadležnih institucija u oblastima nestalih lica, procesuiranja ratnih zločina, državne granice i školskog broda “Jadran”, za kojeg zvanični Zagreb tvrdi da je njihov, dok je stav Crne Gore da je brod njen, pozivajući se na Sporazum o sukcesiji Socijalističke federativne republike Jugoslavije.

Pitanje granice na Prevlaci, kako su ranije kazali iz MVP-a, otvoreno je duže od tri decenije i njegovo rješavanje zahtijeva temeljnu pripremu i odgovoran dijalog.

Dodali su da se do postizanja konačnog rješenja, Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu primjenjuje bez problema već 24 godine, što su Crna Gora i Hrvatska zajednički konstatovale u više navrata.

Nakon ratnih sukoba devedesetih, kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači UN-a od 1996. do 2002. godine. Te godine utvrđen je Protokol o privremenom graničnom režimu.

Vlada Hrvatske je u decembru prošle godine formirala Povjerenstvo (komisiju) za rješavanje pitanja povrata školskog broda “Jadran” i drugih pitanja sukcesije vojne imovine sa Crnom Gorom, dok je crnogorska izvršna vlast početkom maja ove godine donijela odluku o formiranju Komisije za uređenje odnosa s Hrvatskom povodom statusa školskog broda “Jadran” kao kulturno-istorijskog i vojnog simbola države Crne Gore, na čijem će čelu biti ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate).

Lider DNP-a Milan Knežević tvrdio je krajem jula u Skupštini da ima informacije da su se Hrvatska i Crna Gora dogovorile po pitanju broda “Jadran”.

“Dogovor je sljedeći - mi Hrvatima vraćamo brod Jadran. Ploviće pod hrvatskom zastavom i biće u luci u Splitu. Povremeno, moći ćemo da ga koristimo kao trenažni brod”, kazao je Knežević.

Poglavlje 14 navodno zakočila i oprema sa Ćilipa

Crnogorska Vlada očekuje da će Poglavlje 14 (Saobraćajna politika) zatvoriti u septembru, odnosno da će dobiti zeleno svjetlo Hrvatske.

Zagreb je to poglavlje blokirao navodno zbog pitanja takozvane kabotaže, odnosno prava prevoznika iz jedne države da obavlja prevoz unutar druge države, ali i vazdušnih mapa tj. granice vazdušnog prostora. Hrvatska smatra da njihov trenutni prikaz može oslabiti poziciju te zemlje u budućem razgraničenju sa Crnom Gorom, imajući u vidu da granice toga prostora treba da se poklapaju s onima na kopnu, odnosno na moru.

Spekuliše se da su Hrvati “zakočili” zatvaranje ovog poglavlja i zbog opreme na aerodromu Ćilipi za koju se sumnja da je ukradena tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. i prebačena u Crnu Goru.

Kao što su “Vijesti” ranije pisale, preduzeće “Aerodromi Crne Gore” je 2004. godine dostavilo direktoru dubrovačkog aerodroma popis opreme ukradene sa aerodroma “Ćilipi” tokom rata 1991. i 1992, a koja se tada (2004) nalazila na aerodromima Tivat i Podgorica. U popisu opreme pored ostalog su bili elevator, samohodne stepenice, servisno vozilo za vodu i vatrogasno vozilo, tri traktora i slično.

To je prvi pisani dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom u Ćilipima opljačkan, a bio je rezultat dugogodišnje prepiske Dubrovnika, prvo s JAT-om, koji je i bio vlasnik svih vazdušnih luka na području bivše SFRJ, a zatim s crnogorskom Vladom, odnosno Javnim preduzećem “Aerodromi Crne Gore”. To je preduzeće tek 2003. godine preuzelo od JAT-a aerodrome u Podgorici i Tivtu, a time i dio opreme koja je tokom okupacije Konavala ukradena s aerodroma u Ćilipima.

( Biljana Matijašević )