Ukrajinska vojska: Danas poginula dva vojnika; NATO premješta osoblje iz Kijeva

Ruske snage upotrijebile su teško naoružanje da napadnu sopstvene položaje u blizini sela Pikuzi kod Mariupolja, pokušavajući da prebace krivicu za napad na oružane snage Ukrajine, saopštila je danas Operativno-taktička grupa ukrajinske vojske, prenosi Radio televizija Srbije (RTS).

"Kako bi optužile ukrajinske trupe za upotrebu teškog naoružanja i napravile relevantnu sliku za ruske propagandne medije, ruske snage danas su izvele još jednu provokaciju, otvarajući vatru iz teškog naoružanja na sopstvene položaje u selu Pikuzi, navodi se u saopštenju ukrajinskih vojnih zvaničnika", javio je Ukrinform, prenio je Interfaks.

Ovakvim akcijama oni su još jednom pokazali svoj ciničan i ravnodušan odnos prema životima i zdravlju civila, ocijenila je ukrajinska vojska.

Kako se navodi, Rusija nastavlja sa propagandnim metodama vođenja informacionog rata kako bi optužila oružane snage Ukrajine za granatiranje civilnog stanovništva, pokušavajući na taj način da prikrije, kako se tvrdi, sopstvene podmukle poteze.

Kojih pet pojmova definišu ukrajinsku krizu pročitajte OVDJE

Haris: NATO će ojačati snage na istoku Evrope; Ostin: Ruske trupe se pripremaju da napadnu Ukrajinu.

Šta su još kazali potpredsjednica SAD i američki ministar odbrane pročitajte OVDJE

Šta su na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji rekli predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pročitajte OVDJE

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je u subotu da je poslao pismo ruskom ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu da se uključi u dijalog u okviru Savjeta NATO-Rusija kako bi se sprečio sukob u Ukrajini, prenosi Rojters.

Stoltenberg je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji rekao da nema znakova ruskog povlačenja sa granica Ukrajine i da je rizik od sukoba stvaran.

Agencija Rojters javlja pozivajući se na svjedoka da se više eksplozija čulo sjeverno od grada Donjecka na istoku Ukrajine koji je pod kontrolom proruskih separatista.

Više od 40 odsto ruskih snaga koncentrisanih kod granica Ukrajine sada su u položaju za napad, rekao je sinoć zvaničnik Pentagona i dodao da je "počela" faza destabilizacije zemlje koju sprovodi Rusija.

SAD, koje procjenjuju da je više od 150.000 ruskih vojnika raspoređeno sjeverno, istočno i južno od granica Ukrajine, primijetile su kretanje ruskih trupa ka granici od srijede, rekao je zvaničnik američkog ministarstva odbrane koji nije želio da mu se navede ime.

"U položaju napada je 40 do 50 odsto njih. Raspoređeni su u tačkama taktičkog okupljanja u posljednjih 48 sati", rekao je on u obraćanju nekolicini novinara.

Tačke taktičkog okupljanja su zone blizu linije fronta gdje se vojna jedinica okuplja prije kretanja u ofanzivu.

Taj američki zvaničnik je rekao da je Moskva u petak imala 125 bataljona kopnenih snaga blizu ukrajinskih granica u odnosu na 60 u normalno vrijeme i 80 početkom februara.

Jačanje sukoba proruskih separatista i ukrajinskih snaga, zapaljive izjave proruskih vođa i Kremlja o situaciji u regionima Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine odgovaraju "kampanji destabilizacije Ukrajine koja je u toku", ocijenio je taj zvaničnik.

Američki ministar odbrane Lojd Ostin rekao je za televiziju Ej-Bi-Si da je ruski predsjednik Vladimir Putin okupio "potrebne elemente za uspješnu ofanzivu" i da bi mogao da napadne za kratko vrijeme.

"Ne vjerujem da je to blef", rekao je Ostin u dijelu intervjua objavljenom juče, a koji će integralno biti emitovan u nedjelju.

Ostin je takođe izjavio u petak u Varšavi, gdje je otputovao da se sastane sa američkim i poljskim vojnicima, da i dalje ima vremena i prostora za diplomatsko rješenje.

Predsednik SAD Džozef Bajden rekao je sinoć da je uveren da je ruski predsednik Vladimir Putin rešio da izvede invaziju Ukrajine i da "ima razlog da veruje" da će se to dogoditi "narednih dana" kao i da će napad obuhvatiti i glavni grad Kijev. Moskva negira da namjerava da napadne Ukrajinu ali traži garancije za svoju bezbjednost kao što je povlačenje NATO iz istočne Evrope, što Zapad odbacuje.

Ukrajinska vojska je saopštila da je jedan vojnik ubijen u granatiranju od strane proruskih separatista u subotu ujutro na istoku Ukrajine, gdje je nasilje ove nedjelje u dugotrajnom sukobu izazvalo zabrinutost da bi moglo biti okidač za rusku vojnu akciju, prenosi Rojters.

"Separatisti su otvorili vatru na više od 20 naselja, koristeći tešku artiljeriju, koja je zabranjena sporazumima iz Minska", saopštila je vojska.

Incidenti granatiranja preko linije koja razdvaja vladine snage i separatiste naglo su porasli ove nedjelje, što je ukrajinska vlada nazvala provokacijom.

Ona je oštro demantovala sugestije Rusije da bi Kijev mogao da pokrene ofanzivu na istoku Ukrajine.

Minski sporazum ima za cilj da okonča osmogodišnji sukob između ukrajinske vojske i separatista na istoku zemlje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovaće Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji u subotu i vratiti se kući kasnije istog dana, navodi se u saopštenju njegovog kabineta, prenosi Rojters.

Putovanje Zelenskog je bilo pod lupom zbog zabrinutosti zapadnih zemalja da je Rusija spremna da pokrene vojnu ofanzivu na Ukrajinu i da bi to mogla učiniti dok je predsjednik van zemlje.

Rusija negira bilo kakve planove da napadne svog susjeda.

Posmatrači Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) izjavili su danas da su konstatovali "spektakularno povećanje" kršenja primirja na istoku Ukrajine gdje se proruski separatisti i ukrajinske snage sukobljavaju od 2014. godine.

Primijetili su ogromno povećanje oružanih akcija duž linije fronta, naveo je OEBS u saopštenju dodajući da sada ima isto toliko incidenata kao i prije sporazuma potpisanog u julu 2020. da se učvrsti primirje.

OEBS je u četvrtak zabilježio 222 kršenja prekida vatre na liniji fronta u regionu Donjeck koga drže proruski separatisti, među kojima 135 "eksplozija", u odnosu na 189 u srijedu i 24 u utorak.

U regionu Lugansk, drugom gradu na istoku Ukrajine koji drže proruski separatisti ta organizacija je konstatovala 648 kršenja primirja u četvrtak, od kojih 519 "eksplozija", u odnosu na 402 u srijedu i 129 u utorak.

OEBS je pozvao strane da se strogo drže svih obaveza koje su preuzele, da preduzmu sve potrebne mjere za smirivanje tenzija i da odmah rade na deeskalaciji radi dobrobiti nedužnih civila sa dvije strane linije fronta koji i dalje pate zbog sukoba, navodi se u saopštenju.

OEBS, organizacija u kojoj su Rusija i SAD članovi, rasporedila je posmatračku misiju u Ukrajini 2014. godine, poslije ruskog pripajanja Krima i početka sukoba snaga u Kijevu i proruskih separatista na istoku Ukrajine.

Separatistički lideri u istočnoj Ukrajini koje podržava Rusija proglasili su potpunu vojnu mobilizaciju u subotu, dan nakon što su naredili ženama i djeci da se evakuišu u južnu Rusiju zbog, kako su rekli, prijetnje sukobom, prenosi Rojters.

Denis Pušilin, šef samoproglašene Donjecke Narodne Republike, rekao je u video izjavi da je potpisao dekret o mobilizaciji i pozvao ljude "koji mogu da drže oružje u rukama" da dođu u vojne komesarijate.

Drugi lider separatista, Leonid Pasečnik, potpisao je sličan dekret za Lugansku Narodnu Republiku ubrzo nakon toga.

Separatističke vlasti su u petak objavile planove za evakuaciju oko 700.000 ljudi, navodeći strah od skorog napada ukrajinskih snaga - optužbu koju je Kijev odlučno demantovao.

Manje od 7.000 ljudi evakuisano je iz Donjecka u subotu ujutro, saopštilo je lokalno ministarstvo za vanredne situacije.

Ukrajinska vojska saopštila je u subotu da je ujutru zabilježila 12 kršenja primirja od strane proruskih separatista u istočnoj Ukrajini, nakon 66 slučajeva u prethodna 24 sata.

Separatističke vlasti su takođe izvijestile da su ukrajinske snage granatirale nekoliko sela u subotu.

Obje strane redovno razmjenjuju krivicu za kršenje primirja.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džozef Bajden rekao je sinoć da je uveren da je ruski predsjednik Vladimir Putin riješio da izvrši dalju invaziju Ukrajine i da "ima razlog da vjeruje" da će se to dogoditi "narednih dana" kao i da će napad obuhvatiti i glavni grad Kijev.

Poslije više nedjelja kada su SAD govorile da nisu sigurne da li je Putin donio konačnu odluku da krene u invaziju, Bajden je rekao novinarima da se ta procjena promijenila.

"Od ovog trenutka uvjeren sam da je on donio tu odluku. Imamo razloga da to vjerujemo", rekao je Bajden.

On je naveo "znatne obavještajne kapacitete" SAD koje im omogućuju da naprave tu procjenu.

Optužio je Rusiju da stvara "lažno opravdanje" za rat protiv Ukrajine.

Bajden je ponovio svoju prijetnju za uvođenje ogromnih ekonomskih i diplomatskih sankcija ako Rusija napadne Ukrajinu i pozvao Putina da preispita svoje namjere.

Rekao je da su SAD i njihovi zapadni saveznici ujedinjeni više nego ikad ranije da osiguraju da Rusija plati cijenu za tu invaziju.

On je takođe poručio Rusiji da "nije suviše kasno" za diplomatiju.

Bajden je najavio da će državni sekretar SAD Entoni Blinken da se sastane sa šefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovom u četvrtak u Evropi, prenosi agencija Frans pres.

Šta se sve događalo tokom jučerašnjeg dana vezano za ukrajinsku krizu pogledajte OVDJE