Đukanović: Crna Gora može postojati samo kao država slobodnih građana

"Crnogorski antifašizam znači i opredjeljenje za Crnu Goru kakvu danas imamo - nezavisnu, međunarodnu priznatu, članicu NATO-a, posvećenu evropskim vrijednostima i članstvu u EU", poručio je predsjednik države

31144 pregleda 1127 reakcija 102 komentar(a)
Đukanović danas na Gorici, Foto: Kabinet predsjednika Crne Gore
Đukanović danas na Gorici, Foto: Kabinet predsjednika Crne Gore

Trinaesti jul je najveći datum iz slavne crnogorske istorije, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je danas položio je vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici povodom 13. jula - Dana državnosti Crne Gore.

Crna Gora, kako je kazao, može postojati samo kao država slobodnih i ravnopravnih građana, bez obzira na vjeru i naciju, a crnogorski antifašizam znači i opredjeljenje za Crnu Goru kakvu danas imamo - nezavisnu, međunarodnu priznatu, članicu NATO-a, posvećenu evropskim vrijednostima i članstvu u EU.

"Prošle su 142 godine od Berlinskog kongresa, na kojem je Crna Gora dobila zvanično međunarodno priznanje i 79 godina od Trinaestojulskog ustanka 1941. kada je Crna Gora u duhu svoje slobodarske i moralne tradicije, prva u Evropi masovno ustala protiv fašizma. Zato 13. jul slavimo kao Dan državnosti, iako su događaji na ovaj dan 1878. i 1941. različiti po karakteru i značenju, i jedan i drugi su jednako važan iskaz onoga što država Crna Gora u istoriji jeste. Na Berlinskom kongresu velike sile su nam priznale nezavisnost i državnost, koju smo mnogo ranije sami izborili. Tada su Crnoj Gori priključene teritorije sa stanovništvom različitih konfesija i nacija, i to je bio prvi korak ka stvaranju građanskog i multietničkog društva, na čiji smo karakter i domete veoma ponosni, jer je izdržao najveća iskušenja u najtežim vremenima. Odlučni smo do kraja da odbranimo taj društveni model, jer Crna Gora može postojati samo kao država slobodnih i ravnopravnih građana, bez obzira na vjeru i naciju. Našu savremenu državnost temeljimo i na pokretu koji je započeo Trinaestojulskim ustankom 1941, kada je slobodarska i antifašistička Crna Gora krenula u odlučnu borbu za socijalno i nacionalno oslobođenje, za državno ime koje joj je ukinuto 1918", kazao je Đukanović.

Bio je to, kako ističe, ne samo početak oslobodilačke borbe, već i borbe za obnovu Crne Gore, ravnopravne sa drugim republikama u ondašnjoj Jugoslaviji.

Đukanović danas na Gorici
Đukanović danas na Goricifoto: Kabinet predsjednika

"Trinaestojulskim ustankom se većinska Crna Gora, zajedno sa drugim jugoslovenskim narodima, svrstala u antifašističku koaliciju kojoj su pripadale vodeće zemlje svijeta, za ideju na kojoj počiva savremena Evropa. Zato crnogorski antifašizam znači i opredjeljenje za Crnu Goru kakvu danas imamo - nezavisnu, međunarodnu priznatu, članicu NATO-a, posvećenu evropskim vrijednostima i članstvu u EU. Uz najbolje želje za dalji zajednički uspjeh, svim građanima Crne Gore, gdje god da su, čestitam Dan državnosti sa tradicionalnim pozdravom - nek je vječna Crna Gora", poručio je Đukanović.

Bonus video: