Priznanje realnosti, izdaja, jedini mogući ishod - ovim riječima opisivana je izjava predsjednika Srbije da će Kosovo dobiti punu nezavisnost.
Izjava je podijelila opoziciju, ali i građane na društvenim mrežama. Dok jedni kažu da Aleksandar Vučić samo priznaje realnost, drugi ga optužuju za izdaju interesa Beograda i kažu da predsjednik pokušava da izbjegne odgovornost. Neki analitičari, međutim, izjavu vide kao izliv frustracije i najavu novih izbora.
Kurt Basuner iz Savjet za politiku demokratizacije iz Berlina vjeruje da je Vučić nezadovoljan što se sa sastanaka sa liderima regiona, kao i sa predsjednikom Francuske i kancelarkom Njemačke u Berlinu, nije vratio sa podrškom za rješenje koje bi podrazumevalo razmjenu teritorija Srbije i Kosova.
„Djeluje mi da je ova izjava posljedica frustracije što nije uspio da postigne 'pobjedu', ali i pozicioniranje pred još jedno raspisivanje vanrednih izbora protiv nesložne i neorganizovane opozicije", kaže Basuner za BBC na srpskom.
Šta je Vučić rekao?
Na nedavnom samitu u Berlinu srpska i albanska strana sastale su se prvi put posle šest mjeseci, a pored Vučića i kosovskog predsjednika Hašima Tačija, prisustvovali su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron.
Nakon povratka iz Berlina, Vučić je za televiziju Pink rekao da „ono što je nudio nije moglo da prođe zbog strahovitog pritiska pojedinih zemalja i njihovih obavještajnih službi koje su pokrenule kompletne agenture po različitim zemljama političke, medijske i druge".
Rekao je da su oni koji ga kritikuju prvo navodili da nisu čuli nikakvo rješenje ni predlog od njega, ali da su ga ipak napadali.
„Vidite kakvo je to licemjerje sveukupno. Kažete niste čuli šta sadrži taj predlog, saglasan sam niste čuli, a što ste ga napadali.
„Zbog toga ste mi glavu otkinuli metaforično, a niste ni čuli o čemu se radi, a sad kad kažem da je propalo kažete nismo ni čuli. Pa čekajte ljudi, pa što ste napadali onda i rušili sve, a niste ni htjeli da čujete", pitao je Vučić.
Rekao je i da je bio organizovan unutrašnji dijalog, ali da dio opozicije nije iznio svoj predlog o rješavanju kosovskog pitanja.
„I ja vas pitam šta je rješenje sad osim što će Kosovo u budućnosti, ne mojom voljom i zato što ću ja da ga priznam, dobiti nezavisnost i suverenost na cijeloj svojoj teritoriji, pa ću onda da pitam mnoge koji su protestovali i govorili mnoge stvari zašto ste to radili i kako je moguće da niste mogli da sagledate realnost i što ste ometali mogućnost da Srbija izvuče nešto za svoj narod i svoju zemlju", rekao je Vučić.
Kosovo je prošle godine proslavilo 10 godina nezavisnosti
Vučić je dva dana prije toga za televiziju N1 izjavio da je njegova ideja o razgraničenju definitivno propala, te da će to skupo koštati Srbiju.
Na pitanje o kojoj je ideji riječ, rekao je da je to „ideja o kojoj govorim sve vrijeme, o konačnom uspostavljanju kompromisne granice između Srba i Albanaca".
Šta kaže opozicija?
Boško Obradović na Tviteru Vučića je nazvao „izdajnikom" i napisao da „Kosovo nikad neće biti nezavisno ako ga Srbija ne prizna".
Lider Narodne stranke Vuk Jeremić izjavio je da je Vučić izjavom da je „njegova ideja o razgraničenju na Kosovu propala, jer je narod mislio drugačije" naneo težak udarac pregovaračkom kapacitetu Beograda i da je poslao poruku da će kosovska strana dobiti sve što je zahtijevala deklaracijom prištinskog parlamenta.
„Pitam Vučića da li ga je bar malo sramota što okrivljuje narod za poraz istorijskih razmjera, a ono što on opisuje bi bilo upravo to. Vučić na potpuno bizaran način relativizuje svoju odgovornost.
„Danas više ne postoji nijedan razlog da kosovska strana, bar dok je Vučić na vlasti, ide i jotu ispod onoga što je on rekao da će dobiti. To se u međunarodnim pregovorima ne radi", rekao je Jeremić u emisiji Utisak nedjelje.
I predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak prokomentarisao je Vučićevu izjavu, rekavši da je hipokrizija i licemjerje to što se predsjedniku Srbije prebacuje da izdaje Kosovo, te da nekima nije jasno, a neki se prave da im nije jasno da je „pitanje Kosova završeno 1999. godine".
Da li je Vučićeva izjava najava da će Srbija uskoro priznati Kosovo?
Problem Kosova, rekao je Čanak, eskalirao je 1981. godine, a završen je 1999. godine „kapitulacijom koju je potpisao Slobodan Milošević i njegova vlada".
Predsjednik Srpskog patriotskog saveza (SPAS) Aleksandar Šapić rekao je da niko nikada nije objasnio šta znači pojam „razgraničenja" i da ga zato nije ni komentarisao.
„Do danas nismo saznali šta to znači. Sada smo čuli da toga više nema. Pošto razgraničenje nije više tema, ne zanima me", rekao je Šapić.
Kurt Basuner kaže za BBC na srpskom da Vučićeva izjava, međutim, ne ukazuje na spremnost Srbije da prizna Kosovo u sadašnjim granicama.
„Vučić se nikada nije javno obavezao da će priznati nezavisnost Kosova čak i ukoliko bi došlo do demarkacije prema kojoj bi Srbija ponovo dobila formalno priznatu kontrolu nad dijelom ili cijelim Kosovom sjeverno od Ibra", kaže Basuner.
Šta kažu Tviteraši?
Izjava predsednika Vučića izazvala je brojne komentare na društvenim mrežama.
https://twitter.com/mala_ja_pa_ja/status/1125319952691601408
https://twitter.com/dijalekticar/status/1125331016154062848
https://twitter.com/bobandragovic/status/1125246785910386688
Neki se pitaju ko će donijeti odluku o priznanju i potpisati je.
https://twitter.com/b_jevtic/status/1125342346005090304
https://twitter.com/powersaustine/status/1124996769706852352
Ima i onih koji kažu da je Kosovo ima sve atribute državnosti i da je odavno nezavisna država.
https://twitter.com/KingDalmatia/status/1125333734100750336
https://twitter.com/gospojicamarija/status/1125347616328421376
https://twitter.com/jokererlive/status/1125341989711564801
https://twitter.com/bucalapucala/status/1125009865074724864
Skupština Kosova je 17. februara 2008. jednostrano proglasila nezavisnost stvarajući Republiku Kosovo.
Generalna skupština UN usvojila je u septembru 2010. rezoluciju kojom se otvaraju vrata početku dijaloga Beograda i Prištine i pozdravlja spremnost EU da posreduje u pregovorima.
Mogerini ostaje posrednica u pregovorima koji traju od 2011.
Prvi sastanak u tom dijalogu održan je u martu 2011, a pregovori su prekinuti prošle godine, nakon što je Kosovo uvelo takse od 100 odsto na proizvode iz Srbije.
Prošlonedjeljni samit u Berlinu bio je pokušaj da se dijalog oživi. Novi sastanak dogodiće se u Parizu početkom jula, ali u „užem formatu", kako je to najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Jedanaest godina nakon proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo više od 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.
Priština navodi brojku od 116 zemalja, a Beogradu kažu da ih je daleko manje.
Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je riječ o svjetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.
Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svjetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjene nacije.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Bonus video:
