Prelazak na ishranu baziranu na biljkama može da pomogne u borbi protiv klimatskih promjena, tvrde stručnjaci iz Ujedinjenih nacija.
Glavni izvještaj o upotrebi zemljišta i klimatskim promjenama navodi da velika konzumacija mesa i mliječnih proizvoda na Zapadu pospješuje globalno zagrijavanje.
Ali naučnici i zvaničnici su odustali od ideje da eksplicitno tjeraju ljude da postanu vegani ili vegatarijanci.
Oni tvrde da bi više ljudi moglo da se nahrani obrađivanjem manje površine zemlje ukoliko bi pojedinci smanjili potrošnju mesa.
U dokumentu, koji je izradilo 107 naučnika na Međuvladinom panelu o klimatskim promenama UN, navodi se da kada bi se zemljište koristilo efektivnije, moglo bi da primi više ugljenika koji emutuju ljudi.
Predstavljanje istraživanja je završeno diskusijom u Ženevi, u Švajcarskoj.
Ovako izgleda uništeno zemljište zbog prevelikog uzgoja stoke u Australiji
„Mi ne govorimo ljudima da prestanu da jedu mesu. U nekim mjestima ljudi nemaju drugog izbora. Ali očigledno je da zapadne zemlje pretjeruju u tome", izjavio je profesor Pit Smit, ekolog sa Univerziteta Aberdin u Velikoj Britaniji.
Izvještaj poziva na smanjenje uništavanja tla i dezertifikaciju - koji doprinose klimatskim promjenama.
Gde vidiš mesto, tu drvo posadi - da li je baš tako lako
Ovaj jul je i zvanično najtopliji mesec u istoriji
Specijalni rezervati, parkovi i priroda - koliko je Srbija zelena
Takođe upozorava da planovi pojedinih vlada da sade drveće i pale ih kako bi proizvodile struju će postizati iste efekte kao i proizvodnja hrane, ukoliko se ne ograniči.
Zemljina površina i način na koji se koristi predstavlja osnovu ljudskog društva i globalne ekonomije.
Ali mi je mijenjamo na strašne načine, uključujući i oslobađanje gasova staklene bašte u atmosferu. To kako zemljište reaguje na klimatske promjene koje izaziva čovjek je od velikog značaja za budućnost.
Kako su klimatske promjene i hrana povezani?
Klimatske promjene predstavljaju prijetnju po bezbjednost proizvodnje hrane. Visoke temperature, obilne padavine i vremenske nepogode će uticati na naše usjeve i zalihe.
Ali proizvodnja hrane takođe doprinosi globalnom zagrijavanju. Poljoprivreda - zajedno sa šumarstvom - odgovorna je za emitovanje otprilike četvrtine gasova staklene bašte. Uzgoj stoke takođe doprinosi globalnom zagrijavanju zbog metana koje životinje oslobađaju, ali udio ima i krčenje šuma zbog širenja pašnjaka.
Uticaj koji proizvodnja mesa ima na životnu sredinu važan je mnogim vegetarijancima i veganima. Grupa iz Velike Britanije #NoBeef zalaže se da se govedina i jagnjetina uklone iz studentskih jelovnika.
U Americi postoje veganski burgeri koji se prave od biljne zamjene za meso, napravljene tako da ima ukus pravog mesa, zahvaljujući sastojku bogatom gvožđem zvanom him.
Piter Stivenson iz organizacije Compassion in World Farming kaže „smanjeno konzumiranja mesa je neophodno ukoliko želimo da dostignemo klimatske ciljeve".
Ali u nekim djelovima svijeta, poput Kine, konzumiranje govedine je u porastu, bez obzira na pokušaj Kineske centralne vlade da promoviše zdravu ishranu.
Da li može da se smanji bacanje hrene?
Švajcarska organizacija Partage uzima neprodate namirnice iz prodavnica i deli ih lokalnim porodicama.
Autori izvještaja ohrabruju proizvođače da smanje bacanje hrane - prije ili nakon što ona dođe do kupaca.
Otpacima hrane se ponekad mogu nahraniti životinje ili se mogu poslati u dobrotvorne svrhe za one kojima je to potrebno.
Švajcarska organizacija Partage uzima neprodate namirnice iz prodavnica i dijeli ih lokalnim porodicama.
Takođe sakuplja stari hleb i pretvara ga u keks, suši voće i konzervira povrće. Sve ovo pomaže u smanjenju emisije ugljen-dioksida do koje dolazi tokom proizvodnje hrane.
Zar drveće ne upija ugljen-dioksid koji mi oslobađamo?
Drveće upija višak ugljenika, ali postoji trenutak kada se zasiti
Dodatni ugljenik koji ljudi oslobađaju u atmosferu je hranljiv za rast šuma - naročito u sjevernoj hemisferi.
Ovo može pomoći u ublažavanju klimatskih promena, ali na kraju se sve svede na balans faktora. Stručnjaci tvrde da će se pozitivni efekti anulirati ukoliko zemlja nastavi da se pregrijava.
Zapravo, izvještaj navodi da djelovi oko ekvatora već gube vegetaciju zbog prevelikih vrućina.
Papirne slamčice iz Mekdonaldsa ne mogu da se recikliraju
Doktorka Ketrin Flajšer sa Tehničkog univerziteta u Minhenu upozorava da bi nedostatak fosfora u zemljištu - glavnog sastojka za uzgoj biljaka - takođe mogao da ometa rast drveća.
Ona tvrdi: „Ovo bi značilo da su prašume već dostigle maksimalne granice i da nisu u mogućnosti da više upiju emisije ugljen-dioksida.
„Ukoliko se ovaj scenario ispostavi kao tačan, Zemljina klima će se zagrijavati znatno brže."
Kako se tlo tu uklapa?
Tlo se ponekad zanemaruje kao bitan dio klimatskog sistema. Ali u pitanju je drugo po redu skladište ugljenika na planeti, odmah nakon okeana.
Biljke upijaju ugljen-dioksid iz atmosfere i zadržavaju ga u tlu. Ali krčenje šuma i loša poljoprivreda mogu da naštete toj sposobnosti. Kada je zemljište oštećeno, ugljenik se oslobađa u atmosferu u vidu ugljen-dioksida, dok je dalji rast biljaka ugrožen.
Očekuje se da klimatske promjene ubrzaju ovaj proces. Visoke temperature mogu da promijene organski sastav tla, omogućavajući emisiju gasova staklene bašte.
Izvještaj navodi da smanjenje oštećenja tla može odmah doprinijeti lokalnim zajednicama. Bolje upravljanje zemljištem, uključujući kontrolisanu ispašu životinja i sadnju drveća, može da poveća plodnost zemljišta, smanji broj siromašnih i poveća sigurnost hrane koju stanovništvo konzumira.
„Jasno je da se zemlja uništava usljed pretjerane eksploatacije - zbog kojih su klimatske promjene sve gore", navodi profesor Smit.
„Zemlja je dio problema, ali ako promijenimo način na koji je koristimo, može postati dio rešenja."
Promjena načina upotrebe zemljišta predstavlja težak izazov, naročito zato što izuskuje veliku promjenu u poljoprivredi.
Promjena načina upotrebe zemljišta predstavlja težak izazov, naročito zato što izuskuje veliku promjenu u poljoprivredi.
Naučnici navode da će ljudi morati da:
- Štite prirodne šume, naročito u tropskim regijama
- Jedu manje crvenog mesa a više povrća
- Čuvaju i obnavljaju tresetišta
- Praktikuju „agrošumarstvo" gdje se hranljive biljke sade zajedno s drvećem
- Poboljšaju sorte usjeva
Ali bioenergiji, praksi koja se smatrala rješenjem za klimatske promjene, stručnjaci su pristupili oprezno.
Bioenergija uključuje spaljivanje vegetacije kao zamjenu za fosilna goriva i nekim zemljama to djeluje kao privlačno rješenje.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa da će bionergija prestići solarnu, hidro i vjetro elektrane u narednih pet godina.
Ali autori izvještaja savjetuju da se ograniče površine za korišćenje biogoriva.
Pratite Rodžera na Tviteru.
Bonus video:
