Astronomi ovo nazivaju "opozicijom": Sunce, Zemlja i Mars - biće u liniji

Posljednji put kada se ovo desilo bila je 2018. Zemlja i Mars bili su udaljeni 58 miliona kilometara, ali je sada bolje za fotografisanje sa sjeverne hemisfere

14508 pregleda 4 komentar(a)
U punom sjaju: Mars 30. septembra na slici Demijana Piča, Foto: damianpeach.com
U punom sjaju: Mars 30. septembra na slici Demijana Piča, Foto: damianpeach.com

Izađite napolje i pogledajte ka nebu!

Mars je sada najveći i najsvetliji, jer se Crvena planeta nalazi u liniji sa Suncem.

Svakih 26 meseci Zemlja i Mars se nameste u taj položaj - kada su najbliže i onda se ponovo odmiču nastavljajući putanje po orbitama.

U utorak uveče videće se ono što astronomi nazivaju „opozicijom".

Sva tri nebeska tela - Sunce, Zemlja i Mars - biće u liniji u 1:20 posle ponoći po srednjeevropskom vremenu.

„Ali ne morate da čekate te kasne sate, već oko devet ili deset uveče, lako ćete to uočiti na jugozapadu", kaže Demijan Pič, astrofotograf.

„Ne možete ga promašiti, biće najsjajnije nebesko telo poput zvezde na tom delu neba", rekao je za BBC.

Već nedeljama se dve planete primiču jedna drugoj, a posle utorka uveče - kada budu najbliži - krenuće u suprotnim smerovima.

Ta blizina iznosi 62.069.570 kilometara - i to će biti najmanje rastojanje sve do 2035.

Poslednji put kada se ovo desilo bila je 2018. Zemlja i Mars bili su udaljeni 58 miliona kilometara, ali je sada bolje za fotografisanje sa severne hemisfere.

Crvena planeta će biti više na nebu, što znači da teleskopom neće morati da se gleda kroz Zemljinu atmosferu koja može da naruši sliku.

Iskusni fotografi poput Demijana koriste tehniku „srećnog slikanja" da uhvate savršeni kadar. Koriste višestruke frejmove i onda pomoću softvera izrade najjasniju sliku.

Demijanova slika na vrhu ove stranice jasno pokazuje „marsovsku dihotomiju" - oštar kontrast između glatkih ravničarskih ravnica severne hemisfere i surovitijih terena na južnoj hemisferi.

Lako se uočava i ledena kapa Marsa sa ugljen-dioksidom na južnom polu.

Slika je snimljena pomoću 14-inčnog teleskopa Selestron.

„To je prilično ozbiljna oprema; to nije nešto što ćete lako nabaviti", kaže Demijan.

MBRSC

„Ali čak i upola manji teleskop prilično lako će prikazati sve glavne karakteristike Marsa. A ako imate dobar dvogled, sigurno ćete moći da razaznate da je to zapravo planeta, a ne zvezda".

U toku je slanje svemirskih sondi sa Zemlje na Mars.

Očigledni su razlozi - sada je udaljenost koju treba preći kraća, a manje je i vremena i energije potrebno za putovanje.

Trenutno su na putu tri misije, koje su sve krenule u julu: satelit Nada (Hope) Ujedinjenih Arapskih Emirata; kineski Tjanven; i američki Istrajnost (Preservance).

Oni bi trebalo da stignu na Mars u februaru.

I Evropa i Rusija su se nadale da će poslati satelite EkoMars „Rosalin Frenklin", ali su propustile vreme za lansiranje i sada će morati da sačekaju kraj 2022.

To je kazna koju plaćate jer se planete poravnaju tek svakih 26 meseci.

Nada, Tianven i istrajnost su na putu da stignu na Mars u februaru

Tokom 2003. Mars je bio najbliže Zemlji u poslednjih 60.000 godina - tada je bio udaljen svega 56 miliona kilometara.

Nekada rastojanje može biti i veće od 100 miliona kilometara kao što se dogodilo 2012.

Varijacije se događaju zbog eliptičnog oblika orbita i Zemlje i Marsa.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Bonus video: