Britanski zdravstveni zvaničnici upozoravaju na „skrivenu pandemiju" infekcija otpornih na antibiotike i apeluje na ljude da budu odgovorniji prilikom njihovog uzimanja.
Simptomi prehlade biće mnogo češći ove zime, ali antibiotici nisu odgovor.
Ovo može podstaći štetnu bakteriju da postane otporna na antibiotik, kažu iz Agencije za zdravstvenu bezbednost Ujedinjenog Kraljevstva.
Jedan od pet ljudi sa infekcijom 2020. godine imalo je zarazu otpornu na antibiotike.
- Kako da zaustavimo otpornost bakterija na antibiotike
- Otkriće penicilina - od gljive do leka za milione ljudi
- Dete i prehlada: Šta dokazano pomaže
I ako bakterija izaziva infekciju koja ne reaguje na ljekove, može dovesti do ozbiljnijih komplikacija i hospitalizacije.
Infekcije krvotoka
Antibiotici treba da se uzimaju ili prepisuju samo kada su zaista potrebni, na primjer u liječenju bakterijske infekcije, poput sepse, meningitisa i zapaljenja pluća.
Takođe mogu da pomognu u borbi protiv infekcija koje pacijent može dobiti dok je na hemioterapiji, carskom rezu ili rutinskim operacijama.
Ali nekad se antibiotici prepisuju u liječenju kašlja, bola u uhu i grlu, na koje imaju mali ili nikakav efekat.
Podaci iz Nadzornog engleskog programa za upotrebu i rezistenciju antimikrobnih sredstava (ESPAUR) za 2020-2021. godine pokazuju da je ukupan broj infekcija krvotoka opao u 2020. godini, prvi put od 2016.
Smatra se da su na pad uticale promjene u ponašanju ljudi tokom pandemije - manje druženja, bolja higijena ruku i ljekarske konsultacije na daljinu.
Ali broj infekcija otpornih na antibiotike porastao je u istom periodu, što je dovelo do upozorenja o daljem porastu.
„Još jedna kriza"
Suzan Hopkins, doktorka i glavna medicinska savjetnica u kompaniji UKHSA, kaže da je otpornost na antibiotike „skrivena pandemija" i da je važno „da ne izađemo iz Kovid-19 krize i uđemo u još jednu".
Ozbiljna otpornost na lijekove za infekcije ponovo će se javiti, ako se ne ponašamo odgovornije, dodala je.
„Kako se bliži zima, broj respiratornih infekcija će biti veći i važno je da zapamtimo da antibiotici nisu potrebni za prehlade",
„Ostanite kod kuće ako se ne osećate dobro", rekla je ona.
Napomenula je da uzimanje antibiotika kada nisu potrebni, može dovesti do toga da „u budućnosti naši bližnji budu pod rizikom".
Zato je važno slušati ljekare, medicinske sestre, stomatologe, dodaje.
- Koji se lijekovi protiv Kovida-19 koriste u Srbiji
- Fajzerov lijek protiv korona virusa uskoro i u Srbiji
- Ljudi prirodno otporni na koronavirus ključ za novu taktiku vakcinacije
Zloupotreba antibiotika u Srbiji - „uzimaju ih kao bombonice"
U Srbiji postoji „velika zloupotreba" antibiotika, a ona je kulminirala u prethodnih nekoliko mjeseci usled pandemije korona virusa, kaže za BBC na srpskom doktorka Tanja Aleksić, internistkinja u Domu zdravlja u Pančevu.
„Pacijenti su nezadovoljni kad im ne prepišete antibiotik, jer često pogrešno smatraju da je to je to jedino rešenje za respiratorne infekcije.
„Antibiotici se u Srbiji uzimaju kao 'bombonice' - to može da dovede do takve otpornosti bakterija na antibiotike, da nećemo moći da liječimo bakterijske infekcije u budućnosti i to me plaši", ističe doktorka.
Oko 65 odsto ispitanika koji su ove godine učestvovali u anketi Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd koristilo je antibiotsku terapiju tokom prethodnih 12 mjeseci od učešća u istraživanju.
U 56 odsto slučajeva terapiju im je propisao ljekar, a 20 odsto ispitanika je antibiotike uzimalo samostalno i bez saveta ljekara, dodaje se.
Antibiotsku terapiju 58 odsto ispitanika koristilo je na način koji je propisao ljekar, ali je istraživanje pokazalo da 18 odsto ne ispoštuje preporuke ljekara i prestaje sa terapijom čim osjeti poboljšanje, pokazuju rezultati istraživanja Gradskog zavoda za javno zdravlje.
Skoro dvije trećine (63 odsto) učesnika u anketi reklo je da u svojoj kućnoj apoteci čuva rezerve antibiotika, prema podacima iz ankete.
„Kupovina antibiotika je zakonski regulisana i ide na recept, ali se još nedovoljno poštuje", navodi doktorka Aleksić.
Ministarstvo zdravlja Republike Srbije izdalo je u novembru 2018. godine Novi nacionalni vodič za racionalnu upotrebu antibiotika kako bi pomoglo ljekarima u prepisivanju ove vrste lijekova i pomogne globalno suzbijanje antimikrobne rezistencije.
Pacijenti uglavnom pogrešno misle da se virusna infekcije može brže izliječiti antibioticima i osjećaju se sigurnije ako ih piju, kaže Aleksić.
„Djelimično je to i krivica ljekara - većina pacijenata kojima objasnite da antibiotik ne može izliječiti virusnu infekciju to prihvate.
„Edukacija je zato mnogo važna - sa mlađim ljudima ona ide lakše, shvate i prihvate kada im objasnite, dok sa starima to bude dosta teže" zaključuje ona.
Neprijatan dio u svemu ovome je da bakterije mogu da dijele gene među sobom u čitavom bakterijskom svetu - ne moraju čak ni da budu previše genetski slične da bi proslijedile otpornost.
Ljudi i životinje, koji su puni biliona različitih tipova bakterija, potom otporne bakterije prenose jedni drugima.
I, uz sve to, mi upoznajemo te otporne vrste jedne sa drugima u našim vlastitim tijelima.
Dakle, čak i ljudi ili životinje koji budu izloženi antibiotiku samo jednom u životu mogu da sadrže mutirane bakterije koje mogu lako da se rašire dalje.
Bakterije, ispostavlja se, ne mare za političke granice ili imigracionu politiku - na primer, istraživači su čak pronašli bakterije otporne na ljekove na repovima galebova u Litvaniji i Argentini.
Najvažniji dio svega ovoga je da je otpornost na bakterije suštinski igra brojki: što više ljudi pokuša da ubije bakterije antibioticima i što više različitih antibiotika upotrebe, više će prilika bakterija dobiti da razvije nove gene kako bi pružila otpor tim antibioticima.
Što ih manje koristimo, manje bakterija može da podijeli tu otpornost.
Smanjena potražnja
Broj izdatih recepata za antibiotike u padu je proteklih godina.
Značajno je pala između 2019. i 2020. godine, posebno za djecu mlađu od devet godina.
Iz UKHSA kažu da je smanjena potražnja za antibioticima za respiratorne infekcije prošle zime, posebno penicilina.
Ali je došlo do porasta potražnje antibiotika koje su prepisivali stomatolozi, prvi put posle mnogo godina, za šta se smatra da je rezultat toga što mnogi ljudi nisu bili u mogućnosti da odu na preglede.
Prošle godine, broj smrtnih slučajeva nastalih zbog otpornosti na antibiotike u Engleskoj su blago opali na 2.228.
Očekuje se da će ovaj broj u narednim godinama porasti.
Promene u načinima liječenja, smanjeno laboratorijsko testiranje tokom pandemije vjerovatno su imali uticaja.
Pogledajte i video o ivermektinu, leku koji bi mogao da pomogne kao terapija za Kovid-19 i o kome raspravljaju naučnici i ljekari, ali i laici širom svijeta.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Bonus video:
