Zašto je bugarska zajednica na lošem glasu u francuskom gradiću Moasak

Kao odgovor na došljake, starosjedioci Moasaka izglasali su prije 18 mjeseci velikom većinom za gradonačelnika Romana Lopeza, ekstremno desnog lokalnog političara

5834 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Getty Images
Foto: Getty Images

Centar Moasaka je veoma privlačan: srednjovekovne zgrade imaju fasade od lokalnog kamena ružičaste boje, a kaldrmisani putevi su bez automobila.

Iako ima svega 15.000 stanovnika, ovaj grad na jugu Francuske ima dve svetske baštine Uneska.

Opatija sa izvanredno očuvanim manastirom i čuveni kanal Du Midi, koji prolazi kroz centar grada, i povezuje Sredozemno more sa Atlantskim okeanom.

Međutim, pitoreskni izgled grada obmanjuje - u ovom mestu je napeto uoči predstojećih predsedničkih izbora.

Stanovništvo se promenilo u poslednjih 10 godina.

Iznenađujuće je veliki broj automobila i kombija sa bugarskim tablicima.

U prethodnoj dekadi, dve hiljade Roma iz Bugarske se preselilo u Moasak.

Oni čine više od 12 odsto lokalnog stanovništva.

Kao odgovor na došljake, starosedeoci Moasaka izglasali su pre 18 meseci velikom većinom za gradonačelnika Romana Lopeza, ekstremno desnog lokalnog političara.

U njegovom velikom kabinetu u gradskom veću, Lopez mi kaže da su Bugari bili kulturni šok za stanovnike.

„Oni su drugačiji.

„Provode mnogo vremena napolju, piju i ostaju do kasno jer uglavnom žive u velikim porodicama, ali u malim stanovima", navodi on.

Lopez navodi da je bilo prijava da Bugari prave divlje deponije ili da ne šalju decu u škole.

„Nije bilo prijava fizičkog nasilja, ili porasta slučajeva krađa, ali ljudi su uznemireni", navodi on i dodaje da će biti nulta tolerancija.

Od dolaska novog gradonačelnika, broj policajaca se povećao za trećinu, sigurnosne kamere su postavljene na javnim mestima.

Usvojene su i nove uredbe kako bi grad bio čistiji - među kojima je propis gde i kada kante za đubre mogu da budu napolju, a zabranjeno je i sušenje veša na balkonima.

Otišao sam do šefa lokalne policije Davida Gibodoa i njegove koleginice Letije.

Šef policije kaže da su nova pravila napunila lokalnu kasu četiri puta više nego prošle godine samo od kazni za njihovo nepoštovanje.

Pomak nabolje je vidljiv, navodi on.

„Moasak je sada sigurniji - imali smo lošu reputaciju.

„Možda zbog visokih kazni koje plaćaju iznova i iznova, ljudi shvate da moraju da poštuju pravila", pojašnjava šef policije.

BBC

Međutim, nisu svi ubeđeni da je postojao problem sa Bugarima i veruju da ih gradonačelnik i njegov tim koriste kao izgovor da slede svoju desničarsku bezbednosnu agendu.

Oreli Rajnal, učiteljica, i Janik Burg, lokalni pisac, vode organizaciju „O'Amala", koja znači prijateljstvo na romskom jeziku.

Rajnal mi kaže da sa grupom volontera pomaže bugarsku zajednicu, a naročito onima koji su izgubili privilegije za siromašne jer nisu platili kazne ili su dozvolili deci da ne idu u školu.

„Govorimo im o pravima koje imaju i branimo ih od desničarskog gradonačelnika koji je došao na krilima bugarofobije.

„Želimo da se borimo protiv diskriminacije i postavljamo se između njih i lokalnog stanovništva jer gradonačelnik zastrašuje zajednicu", kaže ona.

Okolina Moasaka je jedan od važnih regiona Francuske u kojima se uzgaja voće - od dinje do grožđa, šljiva i kajsija.

Branje voća je težak posao i to su radili prvi doseljenici iz Bugarske kada su došli.

Bočev, jedan od njih, kaže mi da niko drugi nije hteo to da radi.

„Svakog dana leti, kada je 45 stepeni, mi smo u voćnjacima.

„Ako pada kiša, nema problema, tamo smo. Ako nam gazda kaže da radimo, mi radimo.

„Francuzi ne žele da rade ovo", dodaje.

Kada su prvi radnici došli, poveli su porodice i prijatelje.

Jedan od njih je Dijan Kančev, predstavnik njihove zajednice.

Njegova žena drži prodavnicu bugarske hrane, a on radi na građevini.

Priznaje da je bilo grešaka u početku.

BBC

„Kada sam došao ovde, puštao sam glasnu muziku i nije me bilo briga za policiju ili komšije", priča.

Ipak, priznaje da se mnogo promenio.

„Priličan broj Bugara se prilagodio životu u Moasaku", uveren je.

Gradonačelnik Lopez ističe da je njegov otac došao iz Španije, ali da se asimilovao u lokalnu zajednicu, pa očekuje od pridošlica da se prilagode kako bi ih zajednica prihvatila.

„To je suština asimilacije i tolerancije - to je naša kultura".

Ono što je jasno jeste da debata ovde u Moasaku ima nacionalno obeležje.

A imigracija i bezbednost su već ključne teme u kampanji za predsedničke izbore u Francuskoj.

Kris Bokman je autor knjige Da li ste vi foagra dopisnik?: Još jedan lagani dan za vesti u Jugozapadnoj Francuskoj.


Pogledajte video: „Možda ću umreti na moru, ali ovde ne ostajem"


Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Bonus video: