Zašto će stručnjak za ratne zločine na Kosovu odlučivati o optužbama protiv Trampa

"Da sam osoba koja se može uplašiti... našao bih drugu profesiju", rekao je Smit za Njujork Tajms 2010.

17612 pregleda 0 komentar(a)
Džek Smit je do nedavno služio kao tužilac za ratne zločine u Hagu, Foto: Getty Images
Džek Smit je do nedavno služio kao tužilac za ratne zločine u Hagu, Foto: Getty Images

Glavni američki državni tužilac Merik Garland je majstor potcenjivanja.

Na konferenciji za novinare na kojoj je saopštio odluku da imenuje Džeka Smita za specijalnog tužioca za istragu bivšeg predsednika Donalda Trampa, Garland je rekao da su krivične istrage o kojima je reč „zadobile značajnu pažnju javnosti".

Nijedan bivši predsednik Amerike nikada nije bio pod istragom na način na koji je Ministarstvo pravde istraživalo Trampa.

Nikada nije bilo iznenadnog pretresa pripadnika Federalnog istražnog birao (FBI) rezidencije nekog bivšeg predsednika poput one u Mar-a-Lagu u Floridi u avgustu.

Nikada nije bilo navoda da je bivši predsednik prekršio Zakon o špijunaži tako što je nezakonito posedovao poverljiva dokumenta.

Nikada nije postojala velika porota koja je istraživala bivšeg predsednika i njegove saveznike zbog umešanosti u zaveru da se poremeti prenos vlasti na njegovog naslednika.

Ali nikada nije ni postojao predsednik poput Donalda Trampa.

Potez državnog tužioca ukazuje na to da je aktuelna administracija bolno svesna da istraga o Trampovom postupanju sa poverljivim dokumentima posle isteka mandata i njegovi napori da se ponište rezultati predsedničkih izbora 2020. godine, zahtevaju najviše moguće političke uloge.

Odluka ministarstva pravde Džozefa Bajdena da podigne optužnicu protiv čoveka sa kojim bi aktuelni lider SAD mogao da se suoči na predsedničkim izborima 2024. bi čak polovina zemlje smatrala sumnjivim - bez obzira na tradicionalna uveravanja da ministarstvo pravde funkcioniše nezavisno od Bele kuće i njenih političkih briga.

„Na osnovu nedavnih dešavanja, među kojima je i najava bivšeg predsednika da se kandiduje za predsednika na narednim izborima, kao i nameru aktuelnog predsednika da takođe bude kandidat, zaključio sam da je u javnom interesu da se imenuje poseban savetnik", rekao je Garland najavljujući taj potez.

Predavanje ovog zadatka specijalnom savetniku uz ovlašćenje da postupa kako on smatra da treba, pruža Bajdenovoj administraciji bar neku meru odbrane od takvih navoda.

Ovo može da ukazuje na to da ministarstvo pravde veruje da ima dovoljno dokaza za krivično gonjenje Trampa, jer bi slučaj bez osnova mogao da bude jednostavno odbačen bez daljih radnji.

Specijalni savetnik glavnog tužioca, Džek Smit, radio je na političkim slučajevima visokog profila u ministarstvu pravde pod administracijom Baraka Obame, ali njegova trenutna uloga u istrazi ratnih zločina na Kosovu u Hagu mu daje izvesnu meru udaljenosti od trenutne unutrašnje politike u Americi.

Njegovo iskustvo kao tužioca za organizovani kriminal u Njujorku takođe sugeriše da ima temperament za krivične predmete koji idu uz veliki pritisak.

„Da sam osoba koja se može uplašiti... našao bih drugu profesiju", rekao je Smit za Njujork Tajms 2010.

„Ne mogu da zamislim kako bi neko ko radi ono što ja radim ili je radio sa mnom, mogao to da pomisli."

Sve ovo su ozbiljna posla za Trampa i njegove najbliže saveznike, svega nekoliko dana nakon što je pokrenuo treću kandidaturu za Belu kuću.

Iako je imenovanje specijalnog savetnika Trampov predstavnik nazvao „potpuno očekivanim političkim štosom", to predstavlja novu, teško zanemarivu pravnu pretnju bivšem predsedniku Amerike.

Krivične istrage specijalnih savetnika imaju tendenciju da krenu u neočekivanim pravcima i otkriju nove puteve za tužilaštva.

Istraga o Rusiji koju je vodio Robert Miler trajala je skoro dve godine i njen rezultat su 34 krivične optužnice i osam osuđujućih presuda ili priznanja krivice.

Konačni Milerov izveštaj, u kojem je zaključeno da je Rusija pokušala da podrije predsedničke izbore u Americi 2016, ali nisu pronađene ubedljive veze Rusije i Trampove kampanje, protegao se na 448 stranica.

Slične istrage koje su se vodile odvojeno od uobičajenih operacija ministarstva pravde tokom predsedničkih mandata Džordža V. Buša i Bila Klintona, dovele su do sličnih otkrića i optužnica koja su preplavila naslovne strane medija.

Neka od njih su dovela do osude glavnog pomoćnika potpredsednika Dika Čejnija i do opoziva Bila Klintona 1998. godine.

Garland je pokrenuo oluju čiji će krajnji kurs biti teško predvideti.


Pogledajte i video o Kjuanon pristalicama, godinu dana posle upada u Kapitol


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Bonus video: