Naučnici otkrili kako staklene žabe postaju providne

Nalazi bi mogli unaprijediti medicinsko razumijevanje zgrušavanja krvi, uobičajenog ozbiljnog stanja koje se javlja kod ljudi

11061 pregleda 1 komentar(a)
Foto: Getty Images
Foto: Getty Images

Sposobnost žaba da postane providna dok spava može pomoći u boljem razumevanju zgrušavanja krvi kod ljudi.

Naučnici odavno znaju da staklena žaba postoji, ali do sada nije postajalo objašnjenje kako je postaje providna.

Istraživanjima je otkriveno da su u stanju da skupljaju krv u telu bez stvaranja ugrušaka.

Nalazi bi mogli unaprediti medicinsko razumevanje zgrušavanja krvi, uobičajenog ozbiljnog stanja koje se javlja kod ljudi.

Mala staklena žaba provodi dane spavajući na svetlo zelenom lišću u tropima.

Da bi izbegla pažnju predatora, postaje skoro providna, oko 61 odsto kože se „preruši" u list na kome boravi u tom trenutku.

Jesse Delia

„Ako okrenete ove žabe, mogli biste da vidite kako im srce kuca. Možete da kroz kožu vidite i mišiće", kaže Džesi Delija, istraživač u Prirodnjačkom muzeju u Njujorku.

Otkriće Delije i Karlosa Taboade sa Univerziteta Djuk u Americi pokazalo je da staklene žabe obavljaju ovu veoma neobičnu funkciju.

Naučnici su merili neprozirnost životinja tako što su puštali različite talasne dužine svetlosti kroz njih. Time su utvrdili da žabe prebacuju krv u jetru.

„One nekako spakuju većinu crvenih krvnih zrnaca u jetru. Krv i dalje cirkuliše i to rade tako da se ugrušci ne stvaraju", objašnjava Delija.

Jesse Delia

Do 89 odsto krvnih zrnaca bude spakovano u jetru, koja skoro postaje udvorstručena, omogućavajući žabi da postane providna.

Noću, kada stvorenje želi ponovo da postane aktivno za lov ili parenje, ono pušta crvena krvna zrnca nazad u cirkulaciju i jetra se ponovo smanjuje.

Taboada objašnjava da žaba i dalje može da zgrušava krv kada je to potrebno, na primer kada je povređena.

Ova sposobnost selektivnog sakupljanja i zgrušavanja krvi je „supermoć" ove životinje, kaže on.

Kod većine životinja, zgrušavanja može biti opasno po život, na primer, dovesti do srčanog udara kod ljudi.

Ali istraživači naglašavaju da bi prenošenje tog saznanja u praktičnu primenu u medicini moglo biti decenijama daleko.



Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Bonus video: