Oficir ruske vojske priznaje - „naše trupe su mučile Ukrajince“

„Saslušanja i mučenja nisu prestajala nedelju dana", kazao je Jefremov

10147 pregleda 20 komentar(a)
Konstantin Jefremov, Foto: Konstantin Yefremov
Konstantin Jefremov, Foto: Konstantin Yefremov

Bivši oficir ruske vojske izneo je optužbe o brutalnim saslušavanjima, tokom kojih je pucano u Ukrajince ili im je prećeno silovanjem.

Konstantin Jefremov, najviši oficir koji je do sada govorio otvoreno o ovome, rekao je za BBC u ekskluzivnom intervjuu da ga ruske vlasti sada smatraju izdajnikom i prebegom.

Za jednu lokaciju u južnoj Ukrajini on je rekao: „Saslušanja i mučenja nisu prestajala nedelju dana."

„Svakoga dana, tokom noći, ponekad dvaput dnevno."

Jefremov je više puta pokušao da da otkaz u vojsci, ali na kraju je bio otpušten zato što je odbio da se vrati u Ukrajinu.

Sada je pobegao iz Rusije.

Pomoću fotografija i vojnih dokumenata koji je poslao Jefremov, BBC je uspeo da potvrdi da ovaj jeste bio u Ukrajini u ranoj fazi rata - u Zaporoškoj oblasti, među njima i u gradu Melitopolju.

Ovaj članak sadrži eksplicitne opise torture.

Lice Konstantina Jefremova treperi i pojavljuje se na mom kompjuterskom ekranu, i mi počinjemo da razgovaramo.

Ovo je čovek koji želi da ispriča njegovu priču.

Donedavno je bio oficir ruske vojske.

Poslat u Ukrajinu prošle godine, ovaj bivši stariji poručnik pristao je da mi priča o zločinima za koje kaže da im je prisustvovao, poput torture i zlostavljanja ukrajinskih zarobljenika.

Govorio je o tome kako su njegovi drugovi pljačkali okupirane ukrajinske oblasti i opisao brutalne nizove saslušanja, koje je predvodio jedan ruski pukovnik, tokom kojih je pucano u ljude i prećeno im je silovanjem.

Desetog februara 2022, Jefremov kaže da je stigao na Krim, ukrajinsko poluostrvo koje je Rusija anektirala pre devet godina.

Bio je šef jedinice za razminiravanje 42. motorizovane streljačke divizije, i obično je bio raspoređen u Čečeniji, na ruskom Severnom Kavkazu.

On i njegovi ljudi poslati su da učestvuju na „vojnim vežbama", kaže on.

„U ono vreme niko nije verovao da će biti rata. Svi su mislili da je to samo vežba. Siguran sam da čak ni stariji oficiri nisu znali."

„Plašio sam se da dam otkaz"

Jefremov se priseća kako je video ruske trupe da lepe identifikacione znake na svoje uniforme i ispisuju slovo „Z" na vojnu opremu i vozila.

U roku od nekoliko dana, „Z" je postao simbol onoga što je Kremlj nazivao „specijalnom vojnom operacijom".

Jefremov tvrdi da nije želeo da ima ništa s tim.

„Odlučio sam da dam otkaz. Otišao sam do komandanta i objasnio mu vlastiti stav. On me je odveo do starijeg oficira koji me je nazvao izdajnikom i kukavicom.

„Ostavio sam pištolj, ušao u taksi i odvezao se. Želeo sam da se vratim u svoju bazu u Čečeniji i zvanično dam otkaz. Onda su me moji drugovi pozvali da me upozore.

„Pukovnik je obećao da će me strpati u zatvor na 10 godina zbog dezerterstva i da je obavestio policiju."

Konstantin Yefremov

Jefremov kaže da je pozvao vojnog advokata, koji ga je savetovao da se okrene nazad.

„Sada sam svestan da je trebalo da ga ignorišem i vozim dalje", kaže on.

„Ali plašio sam se da će me strpati u zatvor."

Vratio se da se pridruži njegovim ljudima.

Jevremov insistira da se on „protivi ratu".

Uverava me da nije učestvovao u ruskoj aneksiji Krima ili se borio u istočnoj Ukrajini kad je rat prvi put izbio u Donbasu pre devet godina.

Rusija je 2014. bila optužena ne samo da je orkestrirala tamošnji separatistički ustanak, već i da je u zemlju slala vlastite trupe.

Konstantin mi takođe kaže da nije učestvovao u ruskoj vojnoj operaciji u Siriji.

„Poslednje tri godine sam učestvovao u čišćenju mina u Čečeniji, mestu koje je iskusilo dva rata. Mislim da su od mog rada tamošnji ljudi samo imali koristi."

Krađa bicikala i kosilica za travu

Jefremov je privremeno bio zadužen da predvodi vod.

Dvadeset sedmog februara, tri dana posle početka ruske invazije, kaže da su on i njegovi ljudi dobili naređenje da pođu iz okupiranog Krima na sever.

Uputili su se u grad Melitopolj.

Narednih deset dana proveli su na aerodromu koji su već zauzele ruske trupe.

On opisuje pljačku kojoj je prisustvovao.

„Vojnici i oficiri su otimali sve što su mogli. Penjali su se po avionima i prolazili kroz sve zgrade. Jedan vojnik je odneo kosilicu za travu. Rekao je ponosno: 'Nosim ovo kući i kosiću travu pored naše kasarne.'

„Kofe, sekire, bicikle, sve su trpali u kamione. Bilo je toliko stvari da su morali da čuče da bi stali u vozila."

Jefremov nam je poslao fotografije za koje tvrdi da ih je slikao u bazi u Melitopolju.

Na njima se vide teretni avioni i zgrada u plamenu.

One spadaju u veliki broj fotografija i dokumenata koje nam je pokazao, i čiju smo autentičnost verifikovali, da bi potvrdio sopstveni identitet, čin i kretanje u Ukrajini u proleće 2022.

Onlajn alati za mapiranje potvrdili su snimke vazduhoplovne baze u Melitopolju.

Mesec i po dana, on i osam vojnika pod njegovom komandom tamo su čuvali rusku artiljerijsku jedinicu.

„Sve vreme smo spavali napolju", priseća se on.

„Bili smo toliko gladni da smo počeli da lovimo zečeve i fazane. Jednom prilikom smo naišli na jednu vilu. U njoj je bio ruski vojnik. 'Mi smo iz 100. brigade i sada živimo ovde', rekao je vojnik.

„Hrane je bilo u izobilju. Frižideri su bili prepuni. Bilo je dovoljno hrane da se preživi nuklearni rat. Ali vojnici koji su tamo živeli su lovili japanske šarane u ribnjaku ispred vile i jeli ih."

„Video sam saslušanja i mučenja"

Grupa Konstantina Jefremova u aprilu je poslata da čuva ono što on opisuje kao „logistički štab" - u gradu Bilmak, severoistočno od Melitopolja.

Tamo kaže da je prisustvovao saslušavanju i zlostavljanju ukrajinskih zarobljenika.

On se priseća dana kad su dovedena tri zarobljenika.

„Jedan od njih je priznao da je snajperista. Kad je to čuo, ruski pukovnik je poludeo. Udario ga je, strgao mu pantalone i pitao ga da li je oženjen.

„'Jesam', odgovorio je zarobljenik. 'Onda neka mi neko donese džoger', rekao je pukovnik. 'Pretvorićemo te u ženu i poslati snimak tvojoj supruzi.'"

Drugom prilikom, kaže Jefremov, pukovnik je tražio od zarobljenika da navede sve ukrajinske nacionaliste u njegovoj jedinici.

„Ukrajinac nije razumeo pitanje. Odgovorio je da su ti vojnici mornarička pešadija ukrajinskih oružanih snaga. Zbog tog odgovora su mu izbili nekoliko zuba."

Kremlj želi da Rusi veruju da se u Ukrajini bore protiv fašista, neonacista i ultra-nacionalista.

Ovaj lažni narativ služi da dehumanizuje Ukrajince u očima ruske javnosti i vojske.

Jefremov kaže da je ukrajinski zarobljenik imao povez preko očiju.

„Pukovnik je prislonio pištolj uz zatvorenikovo čelo i rekao: 'Izbrojaću do tri, a onda ću ti pucati u glavu.'

„Izbrojao je i opalio malo pored glave, s obe strane. Pukovnik je počeo da viče na njega. Rekao sam: 'Druže pukovniče! Ne čuje vas, ogluveli ste ga!'"

Konstantin Yefremov

Jefremov opisuje kako je pukovnik izdao naređenje da Ukrajinci ne dobijaju normalnu hranu - samo vodu i krekere.

Ali on kaže: „Pokušali smo da im damo vrući čaj i cigarete."

Da zarobljenici ne bi spavali na goloj zemlji, Jefremov se takođe prisetio kako su im on i njegovi ljudi doturali slamu - „noću, da nas niko ne bi video".

Tokom drugog saslušanja, Jefremov kaže da je pukovnik pucao zarobljeniku u ruku i u desnu nogu ispod kolena, gde je metak pogodio kost.

Konstantin kaže da su njegovi ljudi previli zarobljenika i otišli do ruskih komandanata, „ne do pukovnika, taj je bio lud", i rekli da zarobljenik mora u bolnicu, inače će iskrvariti.

„Obukli smo ga u rusku uniformu i odveli ga u bolnicu. Rekli smo mu: 'Ne govori da si ukrajinski ratni zarobljenik, zato što će lekari ili odbiti da te leče ili će to čuti ranjeni ruski vojnici i ubiti te, a mi nećemo moći da ih sprečimo.'"

Kancelarija za ljudska prava Ujedinjenih nacije dokumentuje slučajeve zlostavljanja ratnih zarobljenika u Ukrajini.

Razgovarala je sa više od 400 ratnih zarobljenika - i ukrajinskih i ruskih.

„Nažalost, utvrdili smo da se tortura i zlostavljanje ratnih zarobljenika vrše na obe strane", kaže Matilda Bogner, šefica posmatračkog tima Ujedinjenih nacija u Ukrajini.

„Ako uporedimo kršenja, tortura i zlostavljanje ukrajinskih ratnih zarobljenika obično se dešavaju u skoro svakoj fazi zatočeništva. I najčešće su uslovi zatočeništva gori u mnogim oblastima Rusije ili okupirane Ukrajine."

Najgori oblik torture ili zlostavljanja ukrajinskih ratnih zarobljenika obično se dešava tokom saslušavanja, kaže Bogner.

Oni mogu biti podvrgnuti elektrošokovima i čitavom dijapazonu metoda mučenja, kaže ona, poput vešanja za noge i premlaćivanja.

„Kad stignu u mesta zatočeništva često budu, kako se kaže, 'premlaćeni za dobrodošlicu'. Često dobijaju neodgovarajuću hranu i vodu", dodaje ona.

I ruski ratni zarobljenici su se takođe žalili na premlaćivanja i izlaganje elektroškovima.

„Bilo koji oblik mučenja ili zlostavljanja zabranjen je prema međunarodnom pravu", kaže Bogner.

„Neprihvatljivo je za obe strane da to rade."

BBC nije uspeo nezavisno da potvrdi konkretne optužbe Konstantina Jefremova o mučenju, ali su one u skladu sa drugim tvrdnjama o zlostavljanju ukrajinskih zarobljenika.

Rusko ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na zahtev za komentar.

Obeležen kao izdajnik i prebeg

Jefremov se na kraju vratio u njegovu jedinicu za razminiravanje, ali nije tu ostao dugo.

„Sedmorica nas doneli su odluku da napuste vojsku", kaže mi on.

Krajem maja, ponovo u Čečeniji, on je napisao pismo ostavke.

Neki viši oficiri nisu bili zadovoljni.

„Počeli su da mi prete. Oficiri koji nisu proveli ni dana u Ukrajini govorili su mi da sam kukavica i izdajnik. Nisu mi dozvolili da podnesem ostavku. Oni su me otpustili."

Konstantin Yefremov

Jefremov nam pokazuje pisma od vojske.

U prvom dokumentu, optužen je da je „zapostavljao dužnosti" i oglušavao se o naređenje da se vrati u Ukrajinu.

To je opisano kao „grub disciplinski prekršaj".

Drugo pismo govori o Jefremovljevom „ranom otpuštanju iz vojne službe… zbog kršenja ugovora."

„Posle deset godina službe, obeležen sam kao izdajnik, prebeg, samo zato što nisam želeo da ubijam ljude", kaže on.

„Ali bilo mi je drago što sam sada slobodan čovek, da ne moram da ubijam ili budem ubijen."

Jefremov je izašao iz vojske.

Ali nije se oslobodio potencijalne opasnosti da bude vraćen u rat.

U septembru 2022, predsednik Putin je objavio takozvanu „delimičnu mobilizaciju".

Stotine hiljada ruskih vojnika bile su regrutovane u vojsku i poslate u Ukrajinu.

Jefremov kaže da je znao, zato što je već služio sa vojskom u Ukrajini, da ga neće ostaviti na miru.

Smislio je plan za bekstvo.

„U kući u kojoj sam živeo napravio sam otvor u tavanici… u slučaju da policija i oficiri za regrutaciju provale unutra da mi uruče poziv za mobilizaciju.

„Oficiri za regrutaciju su se dovezli do moje kuće i čekali me ispred u njihovim kolima. Zato sam iznajmio stan i sakrio se u njemu.

„Krio sam se i od komšija, zato što sam čuo za slučajeve kad su komšije prijavile policiji mladiće koji su dobili poziv i krili se. Za mene je ova situacija bila ponižavajuća i neprihvatljiva."

Jefremov je kontaktirao rusku humanitarnu grupu Gulagu.net, koja mu je pomogla da napusti Rusiju.

Šta Jefremov misli o onim Rusima, a ima ih mnogo, koji podržavaju odluku Vladimira Putina da napadne Ukrajinu?

„Ne znam šta se dešava u njihovim glavama", kaže on.

„Kako mogu da dopuste sebi da tako budu namagarčeni? Kad idu na pijacu, znaju da mogu da budu zakinuti za kusur. Ne veruju rođenim suprugama, supruzima.

„Ali čovek koji ih obmanjuje već 20 godina samo treba da izda naređenje i ti ljudi su spremni da idu, ubijaju i budu ubijeni. Ne mogu to da razumem."

Dok privodimo kraju naš razgovor, Jevremov upućuje izvinjenje narodu Ukrajine.

„Izvinjavam se čitavom ukrajinskom narodu zato što sam došao u njihov dom kao nezvani gost sa oružjem u rukama.

„Hvala bogu da nikog nisam povredio. Nikog nisam ubio. Hvala bogu da nisam bio ubijen.

„Nemam čak ni moralno pravo da tražim oproštaj od Ukrajinaca. Ne mogu da oprostim ni sebi, kako onda da očekujem mi oproste oni."

Producent: Vil Vernon

Analitičar javno dostupnih podatak: Džošua Čitam

Uz pomoć Gulagu.neta

Pratite Stiva Rozenberga na Tviteru


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Bonus video: