Facijalna rekonstrukcija: Kako je izgledalo lice tinejdžerke rođene prije 1.300 godina

Doktorka nauka Sem Leget je rekla da je „kao arheološkinja navikla na bezlične ljude" pa je bilo „zaista divno" videti kako je možda izgledala

12672 pregleda 3 komentar(a)
Bez DNK analize, forenzičar Hju Morison nije mogao da precizira boju očiju i kose, Foto: HEW MORRISON
Bez DNK analize, forenzičar Hju Morison nije mogao da precizira boju očiju i kose, Foto: HEW MORRISON

Lice devojke preminule pre više od 1.300 godina, otkriveno je zahvaljujući facijalnoj rekonstrukciji.

Njen skelet je pronađen zakopan na drvenom krevetu, sa krstom od zlata i granata na grudima u Trampingtonu, u okrugu Kembridžšir, 2012.

Slika će biti prikazana kao deo izložbe Univerziteta u Kembridžu.

Doktorka nauka Sem Leget je rekla da je „kao arheološkinja navikla na bezlične ljude" pa je bilo „zaista divno" videti kako je možda izgledala.

Forenzički umetnik Hju Morison rekonstruisao je sliku merenjem lobanje mlade žene i koristeći podatke o dubini tkiva belkinja.

„Njeno levo oko je bilo nešto niže, oko pola centimetra, od desnog oka - što bi bilo prilično primetno u životu", rekla je ona.

Nova specijalistička analiza kostiju i zuba tinejdžerke iz sedmog veka otkrila je više o njenom kratkom životu.

Rođena je u blizini Alpa, verovatno u južnoj Nemačkoj, a u nekom trenutku se preselila u ravnu močvaru Kombridžšira pošto je napunila sedam godina.

Pored toga, njena ishrana se promenila kada je došla u Englesku.

Leget je rekla: „Sada znamo da je udeo proteina opao, što sugeriše da je jela više mesa i mlečnih proizvoda kada je bila u južnoj Nemačkoj nego kada je stigla u Trampington."

Studije Univerziteta Kembridž objavljene prošle godine otkrile su da su anglosaksonski kraljevi uglavnom bili vegetarijanci pre nego što su se Vikinzi naselili.

Istraživači su iz prethodnih analiza već znali da je pre smrti bolovala od nepoznate bolesti.

Doktorka nauka Leget, koja je pomogla u sprovođenju izotopske analize Univerziteta Kembridž pre nego što je prešla na Univerzitet u Edinburgu, rekla je:

„Verovatno je bila prilično loše, prešla je dug put do nekog potpuno nepoznatog mesta, čak je i hrana bila drugačija - mora da je bilo strašno."

Ovo je jedan od 18 grobnih kreveta otkrivenih do sada u Velikoj Britaniji, dok zlatni i granatni krst ukazuju da na njeno hrišćansko, ali i aristokratsko ili kraljevsko poreklo.

Leget je rekla da istraživanje evropskih sahranjivanja u krevetima „stvarno sugeriše na kretanje male grupe mladih žena iz elitnih krugova, iz planinskog područja u kontinentalnoj Evropi u region Kembridža u drugoj polovini sedmog veka".

Žena je mogla na novo podneblje da stigne kao nevesta ili da se pridruži monaškoj kući kao što je obližnja opatija Eli, tako da je bila deo „panevropskih mreža elitnih žena koje su u velikoj meri bile uključene u ranu crkvu".

„Ona je divan primer oživljavanja prošlosti", dodala je Leget.

Artefakti pronađeni uz grobnicu, poput „Trampington krsta" i ukrasnog uzglavlja kreveta, biće prikazani na izložbi.

Njom se istražuju tragovi gde su ljudi živeli, radili i umirali hiljadama godina u Kembridžširu.

Ostali eksponati podrazumevaju keramičke i tekstilne nalaze sa „britanske Pompeje" - farme Mast i kopču za pojas mladog fratra od slonovače pronađene na groblju Avgustinskog samostana u Kembridžu.



Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Bonus video: