Južna Afrika: Česme presušile posle čestih nestanaka struje

Najskoriji problemi Južne Afrike sa električnom energijom - sa redovnim i dugim planiranim isključenima struje - uticali su posredno i na snabdijevanje vodom

9050 pregleda 1 komentar(a)
Demonstrant u Južnoj Africi, Foto: BBC
Demonstrant u Južnoj Africi, Foto: BBC

Tišina običnog mirnog prigradskog puta nadomak glavnog grada Južne Afrike Pretorije narušavaju zvuci bušenja.

To nisu kopači u potrazi za novim izvorima mineralnog bogatstva u zemlji, već radnici koji buše u potrazi za verovatno najvrednijim prirodnim resursom: vodom.

Privatni bunari - poput ovog koji se buši u Garsfontejnu - niču širom bogatijih četvrti u ekonomskom srcu zemlje, gde su kućne česme počele da se presušuju.

„Dosta mi je više da ne znam da li ću imati vodu ili neću", kaže nezadovoljni vlasnik jedne kuće.

„Kad imate bunar, to onda znači da ne morate u tolikoj meri da zavisite od vlade, a to je trenutno najbolje za moju porodicu."

Većina ovdašnjeg vodosnabdevanja privatnih kuća zavisi od struje kojom se ona puma od izvora do ogromnih visoravni na kojima počivaju gradovi kao što su Johanesburg i Pretorija.

Najskoriji problemi Južne Afrike sa električnom energijom - sa redovnim i dugim planiranim isključenima struje - uticali su posredno i na snabdevanje vodom.

„Svim našim stanicama potrebna je električna energija, treba im struja. Vi morate da pumpate vodu svuda gde se ona traži", kaže Sifo Mosai, šef državne kompanije Rend Voter, jednog od najvećih snabdevača vodom u zemlji.

„Električna energija je žila kucavica za ono što mi radimo i ako je nemamo od spolja, makar za sada, to predstavlja veliki problem."

„Nekih dana nemam ni vodu ni struju, što nekada traje danima bez prestanka. To moj svakodnevni život čini nepodnošljivim", kaže Zizi Dlanga, tridesetpetogodišnja bankarka za upravljanje bogatstvom.

Ona živi u trosobnom stanu u luksuznoj četvrti na severu Johanesburga sa sestrom koja je stažistkinja u bolnici.

Ona sada pravi zalihe vode kad god je dostupna i odlazi u teretanu da se istušira.

„Moj račun za vodu ostaje isti čak i sa svim tim prekidima u snabdevanju. Osećam se nezadovoljno, nemam pristup alternativnim izvorima vode [kao što je bunar] koji bi mi to činili podnošljivijim", dodaje ona.

AFP

Postoje, naravno, milioni Južnoafrikanaca koji žive godinama bez pristupa vodovodu koji bi im snabdevao domove vodom.

Međutim, prekinuto snabdevanje vodom u kućama samo je jedan vid višestrukih problema sa kojima se suočava industrija vodosnabdevanja.

„Nalazimo se u stanju sistemskog kraha, sektor vodosnabdevanja praktično se urušava", kaže za BBC ekspert profesor Entoni Tarton.

Nestašica struje samo je pogoršala već postojeće probleme nastale lošim vođenjem infrastrukture, što je dovelo do ogromnih curenja i problema sa kanalizacijom, kao i sa snabdevanjem vode koje ne može da zadovolji potražnju.

Sedamdeset miliona litara obrađene, čiste, pijaće vode izgubi se svaki dan zbog curenja koja su endemska u urušenom sistemu vodosnabdevanja.

Većina gubitka vode povezana je sa lošim vođenjem opština koje ne ulažu u održavanje, delom zbog korupcije i krađe.

To takođe znači da postrojenja za preradu otpadnih voda na čiste vodu kako bi trebalo.

A to je imalo posledica i po javno zdravlje.

BBC

Za samo nekoliko nedelja u Hamanskralu, gradskoj opštini nadomak Pretorije, 29 ljudi umrlo je od kolere koja je tamo pronađena u vodovodnom sistemu.

Zaraza je bila povezana sa nedovoljno kvalitetnom praksom prečišćavanja vode.

Lorens Maloup prodaje flaširanu vodu kraj puta u ovoj opštini.

To je sasvim novi posao koji je nastao iz nužde u očajničkim vremenima.

„Većina ljudi kupuje od mene zato što želi bezbedniju vodu, jer je voda koja teče iz česme prljava", kaže on.

Kod kuće on sakuplja kišnicu i prokuvava je za upotrebu.

„Mnogi ljudi ovde oboljevaju zbog vode koja teče iz naših česmi, a neki naprosto ne znaju kako da je prečiste. Imamo malu decu u zajednici, zaista se brinem za bezbednost svih nas", kaže on.

Ali nečista voda nije jedinstvena za Hamanskral - skorašnji izveštaj sekretarijata za pitanje vode i sanitacije otkrio je da od 155 uzorkovanih sistema za prečišćavanje, 41 odsto imao loš mikropski kvalitet vode.

Ovaj problem može da se nađe širom zemlje.

U mirnom umetničkom gradu Makandi u Istočnom Kejpu, nekada poznatom kao Grahamstaun, stanovnici su godinama bili prisiljeni da izlaze na kraj sa nebezbednom pijaćom vodom, uz stalna javljanja kontaminacije ešerihijom koli.

U pokrajini Fri Stejt, vladina istraga pokazala je da je većina postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u „kritičnom stanju", i da ugrožavaju stanovnike kontaminacijom vode.

Za profesora Tartona, kombinacija problema sa snabdevanjem vodom i strujom stvara tzv. „savršenu oluju".

„Ljudi širom zemlje su sve zabrinutiji i ljući. Deo razloga za to je što ponekad moraju da sede i provode vreme u mraku.

„Ali sa prekidom snabdevanja vode, sada imamo situaciju u kojoj ljudi bukvalno umiru od bolesti."

Što se tiče vodosnabdevača, Mosai iz Rend Votera slaže se da mora više da se uradi.

On kaže da njegova kompanija ulaže u solarnu energiju umesto da se oslanja na nacionalnu elektrodistribuciju.

BBC

Kad su u pitanju rešenja, bušenje privatnih bunara je opcija samo za veoma bogate, jer koštaju 7.000 dolara.

To takođe ističe ogromnu neravnopravnost u Južnoj Africi.

„To za posledicu ima proširivanje jaza između onih koji imaju i onih koji nemaju. To stvara socijalnu nepravdu", tvrdi doktorka Ferijal Adam iz grupe za vršenje pritiska VoterKEN.

A tu su i pitanja uticaja bunara na životnu sredinu i da li je podzemna voda bezbedna za piće.

U nekim delovima zemlje, u vodi mogu da se nađu štetni metali i opasne bakterije.

Ali, eksperti kažu da ima nekih stvari koje mogu da se urade u korist svih ljudi i da se pomogne kod pada kvaliteta vodosnabdevanja.

„Postoje neka vrlo brza rešenja", kaže doktorka Adam.

„Jedno je da se zapuše sva curenja, potroši ozbiljan novac na infrastrukturu i održavanje, i da se redovno testira kvalitet vode, tako da možete da nadzirete šta su ljudi primorani da piju."

Ona dodaje da nacionalna vlada mora da bude bolja u proveravanju rada opština.

Vlada priznaje da problem postoji i kaže da je odvela neke opštine na sud pod optužbom za nemar.

Ali doktorka Adam smatra da to naprosto nije dovoljno.

„Mnoge od tih mera ne daju rezultate. A taj neuspeh ugrožava živote ljudi."



Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Bonus video: