Žestoka rasprava oko ukrajinskih izbora 2024. i zašto je važno šta kaže Amerika

Svi izbori, među kojima i predsjednički, zabranjeni su prema aktuelnom ratnom stanju koje je na snazi u zemlji, uvedenom nakon što je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022. godine

8022 pregleda 3 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Kako održati izbore u ratu?

U Ukrajini mesecima traje žestoka rasprava oko toga da li u toj zemlji treba održati predsedničke izbore u martu naredne godine, kada im je vreme.

Svi izbori, među kojima i predsednički, zabranjeni su prema aktuelnom ratnom stanju koje je na snazi u zemlji, uvedenom nakon što je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022. godine.

Mnogi u Ukrajini su zgranuti ovom idejom, plašeći se da bi izbori odvratili pažnju zemlje od njene borbe za opstanak.

Napetost je popustila nakon što je ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski u novembru izjavio da „ovo nije pravo vreme" za izbore.

Ali izgleda da je pitanje daleko od rešenog i izazvalo je politički sukob do sada neviđenih razmera od početka ruske invazije.

Jedan od glavnih pokretača ovog spora ne potiče, međutim, iz Ukrajine, već iz Sjedinjenih Američkih Država.

Američka stranačka politika

Raspravu o ukrajinskim izborima delimično pokreću američki političari pred izbore u ovoj zemlji 2024. godine, naročito jedna mala grupa u okviru Republikanske stranke, tvrdi Olja Ajvazovska, predsednica mreže za kontrolu izbora Opora.

Ona tvrdi da neki tvrdokorni republikanci koriste ovo pitanje za opravdavanje njihovog zahteva za blokiranje vojne pomoći Ukrajini.

A ti glasovi su sve glasniji.

I dok izolacionistički stavovi Donalda Trampa stiču sve veću popularnost u okviru same Republikanske stranke, pitanje podrške Ukrajini našlo se između dve vatre američke unutrašnje politike i stranačkih podela.

Iako mnogi republikanci podržavaju Ukrajinu, „to ne znači da ultradesničarsko krilo stranke neće iskoristiti ovu temu protiv Ukrajine naredne godine tokom predsedničkih izbora u SAD", kaže Ajvazovska.

Oni to već zapravo i rade.

Početkom meseca, Vivek Ramasvami, jedan od republikanskih kandidata za predsedničku nominaciju, tvrdio je da Ukrajina „nije ideal demokratije" i „preti da neće održati izbore ove godine ukoliko SAD ne izdvoje još novca".

Republikanski senator Lindsi Grejem imao je ove glasove na umu kad je, tokom avgustovske posete Kijevu, izjavio da Ukrajina mora da održi predsedničke izbore 2024. godine..

Getty Images

A Zelenskom je jasno da mora da se osvrne na ovu sve glasniju retoriku koja dopire iz SAD: ova zemlja je glavni ukrajinski saveznik i njena vojna pomoć je ključna za pružanje otpora ruskoj invaziji.

„Postoji nekoliko stvari koje mogu da podele američku podršku Ukrajini", izjavio je Zelenski u intervjuu za ukrajinsku televiziju u avgustu.

„Jedna od njih su izbori, pošto, koliko sam ja upoznat, postoje glasovi protiv produžavanja podrške u okviru Republikanske stranke."

Sve donedavno, Zelenski nije izravno odbacivao izbore.

On je naveo sve probleme - kao što su bezbednost, zakonodavstvo i finansiranje - i dodao da je on „spreman" i da će se vratiti za drugi mandat ako se izbori održe u ratno vreme.

U skorijem intervjuu za ukrajinsku televiziju, Zelenski je naveo da bi „voleo da održi izbore u roku od godinu dana ili kad god bude bilo potrebno".

Početkom meseca, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba rekao je da Zelenski „razmatra argumente za i protiv" održavanja izbora u ratno vreme.

Oštre reakcije kod kuće

Čak i ako se zakon o ratnom stanju promeni da bi omogućio izbore, postoje mnoge prepreke za njihovo održavanje.

Najvažnija je bezbednost.

Raseljeno stanovništvo je druga.

„Nemoguće je održati izbore tokom rata kad su milioni naših građana u inostranstvu ili raseljeni po Ukrajini", kaže Olena Šuljak, poslanica i šefica vladajuće stranke Sluga naroda.

„Nemoguće je održati izbore kad ne možemo da garantujemo bezbednost našim građanima, kad naši vojnici ne mogu da glasaju ili da budu nominovani kao kandidati."

Getty Images

U druge probleme spada to što su oštećene škole, koje se obično koriste kao birališta, što je birački spisak neažuriran, zatim ograničena prava tokom ratnog stanja i nedostatak sredstava.

Stručnjaci su saglasni u sadašnjim okolnostima održavanje slobodnih i fer izbora, koje odlikuje takmičarski politički proces naprosto nije moguće.

Ne iznenađuje da je ideja o održavanju predsedničkih izbora krajnje nepopularna u Ukrajini.

Anketa kijevskog Međunarodnog instituta za sociologiju u novembru, pokazala je da više od 80 odsto ispitanika želi da izbori budu održani tek posle okončanja rata.

Poslanici i iz opozicionih i iz vladajućih stranaka uporno tvrde da je pogrešno održati izbore naredne godine.

Ali dvosmislene izjave Zelenskog o mogućnosti održavanja izbora izazvale su oštre reakcije kod kuće.

Opozicioni poslanici i mediji počeli su da izveštavaju da vlasti pripremaju predsedničke izbore 2024. godine.

Neki političari su najavili planove da se kandiduju za predsednika.

U javnosti su se pojavile spekulacije da će popularnost Zelenskog početi da opada zbog pat pozicije na frontu i da on zato želi da održi izbore 2024. godine kao što je planirano dok je njegov procenat podrške još visok.

EPA

U pokušaju da zaustavi ove glasine, predsednik se obratio na televiziji početkom novembra i rekao da „ovo nije pravo vreme za izbore".

„Moramo da se dogovorimo da je sada vreme odbrane, vreme borbe, od koje zavisi sudbina naše države i naroda", rekao je on.


Pogledajte video: Opasan beg od mobilizacije u Ukrajini


Kada će Ukrajina održati izbore?

Alina Zagorujko, poslanica i šefica parlamentarnog pododbora za izbore i referendume, tvrdi da će Vladimir Zelenski ostati legitimni predsednik čak i nakon što mu mandat istekne sledećeg proleća.

Član 108 ukrajinskog Ustava navodi da aktuelni šef države obavlja zadatke sve dok novoizabrani predsednik ne preuzme dužnost.

Ali ako se rat oduži, onda u jednom trenutku „to može da postane problem i možda ćemo morati da razmatramo mogućnost održavanja izbora čak i u takvim uslovima" kaže Zagorujko.

Većina političara i stručnjaka su saglasni, međutim, da moraju da počnu da se pripremaju za posleratne izbore sada.

Mnoga sela i gradovi kao što su Bahmut i Avdejevka su u ruševinama.

Većina njihovog stanovništva je mrtva ili raspršena po zemlji i van nje.

Izborna infrastruktura je uništena.

Održavanje izbora u tim oblastima bilo bi izuzetno teško čak i u mirnodopsko vreme.

Reuters

Drugi problem su glasači.

Od osam miliona ukrajinskih izbeglica, mnoge se verovatno neće vratiti kući brzo čak ni posle završetka rata.

I zato vlasti moraju da se dogovore sa stranim vladama da prošire birališta na inostranstvo, kaže Olena Šuljak.

„Moramo da razgovaramo o alternativnim načinima glasanja, kao što su glasanje poštom ili preko interneta. Sve te stvari zahtevaju promenu zakonodavstva."

Ali poslanici ne žele da razgovaraju o ovim problemima zato što takvi događaji izgledaju kao pripremanje za ratne izbore.

Građani odmah optužuju te političare za izdaju zemlje.

Dok je napredovanje na frontu praktično zaustavljeno, sve je veći strah od gubitka nacionalnog jedinstva.

Većina ukrajinskih stranaka i političkih grupa čini se da se slaže da ne mogu da priušte da se vrate mirnodopskom političkom koškanju dok se i dalje bore protiv Rusije.

Ali što se rat bude još više produžavao, biće sve teže održati ovaj konsenzus, delom zbog domaće politike zapadnih ukrajinskih saveznika.

Dodatno izveštavanje: Anastasija Levčenko


Pogledajte video: Ponovna selidba - planirali su život u Beogradu, ali su morali da odu


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Bonus video: