Koji su mogući uzroci urušavanja mosta u Baltimoru

Zbog nesreće je zatvorena velika američka luka, što je dovelo do straha od negativnih efekata na globalne lance snabdijevanja

11417 pregleda 4 komentar(a)
Stručnjaci kažu da je Dali mnogo veći od brodova koji su plovili u vreme izgradnje mosta Frensis Skot Ki 1970-ih, Foto: Reuters
Stručnjaci kažu da je Dali mnogo veći od brodova koji su plovili u vreme izgradnje mosta Frensis Skot Ki 1970-ih, Foto: Reuters

Nešto posle ponoći u utorak, teretni brod Dali udario je u jedan od nosećih stubova mosta Frensis Skot Ki, koji se proteže kroz luku Baltimor.

Most dug 2,4 kilometra odmah se srušio, a u vodu je upalo osam građevinskih radnika koji su u tom trenutku bili na njemu.

Dvojica su spasena tog dana, tela još dvojice pronađena su u sredu, a potraga se nastavlja za ostalo četvoro, za koje se pretpostavlja da su mrtvi.

Zbog nesreće je zatvorena velika američka luka, što je dovelo do straha od negativnih efekata na globalne lance snabdevanja.

Istražitelji ispituju uzrok nesreće, a snimač podataka bi trebalo da pruži više detalja o tome šta je izazvalo probleme na brodu.

Međutim, stručnjaci kažu da je niz faktora, od mogućeg lošeg kvaliteta goriva koje bi dovelo do nestanka struje do toga da je most projektovan za mnogo manje brodove, možda doprineo urušavanju mosta.

Loše gorivo

Na snimku incidenta vidi se kako Dali gubi snagu u trenucima pre sudara.

Nestanak struje je možda doveo do toga da posada broda izgubi kontrolu nad upravljanjem, što je dovelo do toga da ne mogu da kontrolišu njegovu putanju.

Istražitelji navodno istražuju da li je kontaminirano gorivo igralo ulogu u gubitku snage broda.

Loše, nečisto gorivo može da stvori probleme brodskim motorima i proizvodnji struje.

„Plovilo se ugasilo, nije bilo pogona za upravljanje i elektroniku", rekao je službenik za Foks njuz.

„Jedan od motora je zabrundao, a zatim se zaustavio. Miris sagorelog goriva bio je svuda u mašinskoj prostoriji i bio je mrkli mrak."

Kada je izgubio struju, brod je nekontrolisano plovio prema mostu.

Napori posade da ublaže udar, između ostalog i da bace sidro, pokazali su se bezuspešnim.

„Ovo je ogroman brod. A zamah i energija takvog broda koji se kreće minimalnom brzinom od samo nekoliko kilometara na sat su ogromni", rekao je Sandžai Radža Arvade, profesor građevinarstva na Univerzitetu Masačusets Amherst.

Na konferenciji za novinare u utorak, ministar saobraćaja Pit Batigig rekao je da most „jednostavno nije napravljen da izdrži direktan udarac broda koji teži 90,7 miliona kilograma u potporni stub".


Pogledajte video: Trenutak udara broda u most u Baltimoru


Most iz prošlog veka, brod iz ovog

Most Frensis Skot Ki je završen 1977.

U to vreme, plovila pod kojima je trebalo da prođu bila su mnogo manja od današnjih velikana, među kojima je i grdosija Dali.

„Plovila koja su nekada dolazila i isplovljavala iz luke Baltimor i današnja ne mogu čak ni da se porede", kaže Norma Džin Matei, bivša predsednica Američkog udruženja građevinskih inženjera.

„Vek trajanja nekog mosta je ponekad i više od 100 godina, a vreme projektovanja i izgradnje teško je predvideti sve", dodaje.

Građevinski inženjeri često razmišljaju o tome da projektuju strukture tako da jedan deo može i da propadne, ali da se ne uruši cela struktura, rekao je profesor Arvad.

Ali projektovanje 'viška' u stubovima koji drže duge mostove bilo bi „izuzetno teško do nemoguće".

Dodao je da druge bezbednosne karakteristike, koje su mogle da pomognu, imaju svoju cenu i da bi bile ograničene efikasnosti.

Stručnjaci su rekli da izgleda da su 'delfini' - zaštitne barijere - postavljeni u blizini mosta Frensis Skot Ki, ali nisu sprečili da brod sruši most.

Čini se i da most nije imao 'brane' - dodatni sloj zaštite oko stuba mosta - koji bi mogli da apsorbuju deo udara.

Nadležni su možda procenile da je verovatnoća da masivni brod udari u jedan od potpornih stubova mosta suviše mala da bi opravdala ulaganje u njihovo ojačavanje.

„Imamo ograničene budžete", kaže Matei.

Dejvid Najt iz Instituta građevinskih inženjera rekao je da će posle urušavanja, oni koji upravljaju mostovima širom sveta procenjivati kako da osiguraju da se slična katastrofa više ne ponovi.

„Lekcije će biti naučene i one će nam pomoći da projektujemo i gradimo još bezbednije mostove", rekao je on.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Bonus video: