Tamna strana bodibildinga

Hormon testosteron je izolovan 1930-ih i vrlo brzo su razvijeni brojni sintetički androgeni (muški), odnosno anabolički-androgeni steroidi (AAS)

3639 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Robert Cianflone/Getty Images
Ilustracija, Foto: Robert Cianflone/Getty Images

Dejana Vukadinović

BBC novinarka

Kada je Marko Janković pre dve decenije prvi put otišao u teretanu, o steroidima i suplementima gotovo da ništa nije znao.

Bio je „mršavi tinejdžer" koji je sa prijateljem stidljivo zakoračio u salu za vežbanje.

Dopalo mu se.

Stariji su ih savetovali kako da pravilno vežbaju i šta je potrebno kako bi im se mišići uspešno oporavili.

U početku je vežbao šest dana u nedelji - pre ili posle posla.

Međutim, dva meseca kasnije završio je u bolnici zbog pada imuniteta.

Treninzima se vratio posle nekoliko godina, a kad god je mogao, vežbao bi kod kuće.

Tada mu prijatelj donosi dijanabol, steroid - veštačku zamenu za muški hormon testosteron nastao 1930-ih.

„Rekli su mi da su ga napravili nemački naučnici kako bi kroz osam nedelja od kilavog mladića stvorili super vojnika, spremnog za bojno polje.

„Ništa nisam znao o njegovom dejstvu, uzimao sam 15 miligrama dnevno, a preporuka je između 10 i 40", priseća se Janković za BBC.

Dve nedelje kasnije osetio je bolove u stomaku i jetri.

„Mislio sam da mi je najpristupačniji za nabijanje mase i kombinovao sam ga sa jednom ampulom testosterona od 250 miligrama na nedeljnom nivou.

„U muškom telu se dnevno proizvodi tri do 12 miligrama testosterona - zamislite šta količina od 250 miligrama može da uradi", kaže 33-godišnji Janković.

Muški polni hormon je uglavnom kupovao u apoteci, jer se nekada prepisuje u medicinske svrhe i izdaje na recept, ali je dijanabol pronalazio samo na „crnom tržištu".

Poslednjih decenija 20. veka sve više se uočavaju negativne posledice steroida po zdravlje.

Tada se razvijaju supstance koje oponašaju delovanje steroida, a reklamiraju se kao njihova zdrava zamena, bez neželjenih posledica.

Jedan od njih je supstanca rogobatnog naziva - selektivni modulatori androgenih receptora (SARM).

Nju koriste i muškarci i žene koji žele veće i snažnije mišiće, iako su u većini zemalja zabranjeni.

Za sada nema nijednog istraživanja koje potkrepljuje tvrdnje da su zamene poput SARM-a zdrave, upozorava Tomas O'Konor, doktor sa višegodišnjim iskustvom u istraživanju upotrebe ovih lekova.

Ipak, dostupni su za samo nekoliko klikova u onlajn prodavnicama.

„Strašno je što se njihov kvalitet ne kontroliše.

„Oni koji ih uzimaju misle da nema posledica jer dobijaju mišićnu masu, osećaju se dobro, a zapravo dugoročno uništavaju jetru, srce i bubrege", kaže za BBC na srpskom.

Od laboratorije do sporta

Hormon testosteron je izolovan 1930-ih i vrlo brzo su razvijeni brojni sintetički androgeni (muški), odnosno anabolički-androgeni steroidi (AAS).

Sportisti su ubrzo otkrili efekte ovih hormona, a AAS od 1950-ih do 1970-ih masovno počinje da se uzima u atletici i bodibildingu, piše u kniizi Istorija i epidemiologija anaboličkih androgena kod sportista i nesportista.

Korisnici AAS-a nisu samo profesionalni sportisti, već i mladi i muškarci srednjih godina koji uzimaju ove supstance zbog lepšeg izgleda.

Zloupotreba je, međutim, poslednjih godina sve izraženija, posebno u Skandinaviji, Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilu i zemljama Britanskog Komonvelta, ukazuju autori Gen Kanajama i Harison Pop.

Britanska nacionalna zdravstvena služba (NHS) ukazuje na niz zdravstvenih rizika koje korišćenje steroida može da izazove: od neplodnosti, moždanih udara, depresije do neplodnosti.

Dok broj korisnika veštačkih supstanci u ovim državama raste, u nekim poput Kine, Južne Koreje i Japana, uzimanje steroida je ređe zbog kulturoloških razlika.

U tim zemljama se ne pridaje veliki značaj muškom mišićavom telu, objašnjavaju Gen Kanajama i Harison Pop.

U Srbiji su registrovane 183 organizacije, klubovi i centri koji pružaju usluge bodibildinga.

Od oštećenja jetre do srčanih problema

Uprkos upozorenjima lekara da upotreba steroida i njihovih zamena može narušiti zdravlje, oni su i dalje vrlo popularni zahvaljujući društvenim mrežama.

U Velikoj Britaniji ima oko milion pretežno muškaraca koji i dalje uzimaju steroide, podaci su državne antidoping agencije (UKAD).

„Korisnici SARM-a se vode time da će da im da snagu, masu, učiniće ih privlačnijim.

„Znaju da će im zbog klasičnih steroida opasti nivo testosterona i da će potencijalno imati problema sa erektilnom disfunkcijom, a SARM je poput nekog čuvara", objašnjava doktor O'Konor.

Ali u stvarnosti je drugačije.

Bostin Lojd je bio među prvim bodibilderima koji je javno govorio o korišćenju raznih vrsta steroida i njegovih zamena kako bi poboljšao performans.

Uzimao je i peptide, lance amino-kiselina, koji se takođe prodaju na krilatici da su manje štetni od steroida, ali je i njihova upotreba samo u istraživačke svrhe.

Lojdu su 2020. počeli da otkazuju bubrezi zbog uzimanja peptida.

„Uradio sam ovo sebi idiotskim eksperimentom i konačno me je sve stiglo.

„Da li se zbog nečega kajem? Apsolutno ne", napisao je tada na društvenoj mreži Fejsbuk.

Dve godine kasnije je preminuo.

Pored problema sa bubrezima, imao je zadebljanje srčanog mišića i uvećanu jetru.

Arnold Hju, 21-godišnji bodibilder iz Teksasa, uočava da je zbog peptida i SARM-a anksiozan i da često menja raspoloženja, ali nastavlja da ih koristi.

„Ništa ozbiljno za mene, znam šta radim", ispričao je u dokumentarcu Linije razdvajanja.

SARM je samo delić industrije bodibildinga i uzimaju ga i žene, iako na etiketi bočica piše da je „samo u istraživačke svrhe" i da „nije za ljudsku upotrebu", ukazuje doktor O'Konor.

On se više od dve decenije bavi muškim zdravljem, terapijom zamene testosterona i oporavkom od anaboličkih steroida o čemu je pisao i knjigu Amerika na steriodima.

SARM i peptidi su na listi zabranjenih supstanci u Srbiji, ali mogu da se kupe putem sajtova specijalizovanih za suplemente.

Nisu registrovani u Srbiji, i dalje se smatraju eksperimentalnim supstancama i predmet su straživanja, kažu iz Agencije za lekove i medicinska sredstva.

„Istražuju se u farmakološkom tretmanu osteoporoze i gubitka mišićne mase, ali nije dokazano da su bezbedni i efikasni za ljudsku upotrebu", dodaju u pisanom odgovoru za BBC na srpskom.

Ipak ne koriste ih svi.

Nenad Stepić poslednjih 15 godina redovno diže tegove, radi zgibove i trudi se da održi kondiciju.

Ni u jednom trenutku nije želeo da uzme bilo kakvu veštačku supstancu uprkos mnogobrojnim ponudama.

„Ne treba mi, u teretanu idem jer uživam i volim osećaj posle napornog treninga.

„Primećujem i rezultate - dobio sam mišićnu masu, telo mi je očvrsnulo, a sačuvao sam zdravlje - meni je to dovoljno", kaže on za BBC na srpskom.

Doručak za šampione? Ipak, ne

I Marko Janković se vratio redovnim treninzima, ali sa većim znanjem.

Posle iskustva sa dijanabolom više nikada nije posegao za steroidima niti njegovim zamenama, ali poznaje ljude u širem okruženju koji jesu.

„Među popularnijim je SARM MK667 - on utiče na hormon rasta, povećava apetit, ali ima i nuspojave, poput srčanih problema.

„Tu je i problem bigoreksije, kada sebi nikada nisi dovoljno mišićav.

„To može da bude jedan od potencijalnih razloga što mnogi, uprkos rizicima, nastavljaju da uzimaju nedovoljno istražene supstance nauštrb zdravlja", smatra.

Pored rezervne opreme, u njegovom rancu za teretanu su i banana, proteini, amino-kiseline i naravno - voda.

„Naučio sam da treba da uzimam nešto čime ću štititi jetru, a da nije neki veštački preparat. Uz to, redovno pratim status hormona i tako čuvam zdravlje.

„Svestan sam koliko traje jedan ciklus vežbanja, koliko amino-kiselina i proteina dnevno treba da unosim i da je sve to mnogo bitnije od dijanabola - doručka za šampione, kako ga kolokvijalno zovu", kaže on.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Bonus video: