Šesti je dan otkako Amerika i Izrael bombarduju ciljeve u Iranu, vodeći rat iz vazduha.
Da li bi uskoro mogle u zemlju da uđu i kopnene trupe?
Možda.
Ali ne američke.
Iranske kurdske opozicione grupe u egzilu u severnom Iraku rekle su za BBC da imaju planove da pređu granicu – i gaje ih već decenijama – ali otvoreno negiraju tvrdnje da su njihovi borci to već učinili.
„Pripremamo se za ovo poslednjih 47 godina, od vremena nastanka Islamske Republike“, kaže Hana Jazdanpana, iz Partije slobodnog Kurdistana (PAK), koja tvrdi da ima najveće oružane snage.
Ali ona insistira da se „nijedna jedina pešmerga nije pomerila“.
Kurdska reč pešmerga znači „oni koji gledaju smrti u lice“.
Jazdanpana nam je rekla da su šest opozicionih grupa – koje su nedavno formirale koaliciju – međusobno politički i vojno koordinisane.
„Niko ne nastupa sam“, rekla nam je.
„Znaćemo ako su se naša braća pokrenula.“
Ona ne očekuje da će borci poći u prodor ove nedelje.
Prvo Amerika mora da im utre put.
„Ne možemo da krenemo ako vazdušni prostor iznad nas nije raščišćen“, rekla je.
„A za to režimska skladišta oružja moraju biti uništena. Inače bi to bilo samoubistvo. Režim je veoma brutalan, a najnaprednije oružje koje mi imamo je kalašnjikov.“
Ona želi da SAD uvedu zabranu letenja kako bi zaštitile kurdske borce.
„Tražili smo to već mnogo puta“, rekla je ona.
„Ja sam bila ta koja je slala mejlove govoreći 'hitno nam to treba'.“
Bela kuća je negirala izveštaj da američki predsednik Donald Tramp razmatra ideju da naoruža Kurde – od kojih su mnoge već obučile američke trupe u prošlosti kako bi se borili protiv Islamske države u Iraku.
Ali dok se glasine o mogućem prodoru iranskih kurdskih snaga pojačavaju, isto se dešava i sa teheranskim napadima na njih.
Videli smo posledice napada na dve različite grupe, među kojima je bio napad balističkim raketama koji je probio bazu PAK-a, ubivši jednog borca.
- Kurdski pobunjenici, protivnici Turske: Polažemo oružje i raspuštamo se
- Ko su Kurdi, šta je PKK i ko im je vođa
- 'Put ka miru': Kurdska grupa PKK proglasila prekid vatre sa Turskom
Neke grupe su ispraznile baze i preselile snage da bi pokušale da ih zaštite od napada.
Ulazak u borbu protiv režima bi predstavljao ogroman rizik, a nije najjasnije šta bi Tramp mogao da im ponudi u zamenu.
Kurdi, koji su četvrta najveća etnička grupa na Bliskom istoku, raspršeni su po Iranu, Iraku, Siriji i Turskoj.
Imaju dugi istorijat izlaganja progonima i izdaji.
Kako kaže kurdska uzrečica: „Nemamo drugih prijatelja sem planina.“
Može li Americi da se veruje da će održati obećanja koja je dala?
Mnogi Kurdi u Siriji – verni američki saveznici u borbi protiv Islamske države – razbesneli su se nedavno kad se Tramp svrstao uz tranzicionu vladu u Damasku protiv njih.
Ali neki stari lideri iranskih Kurda zauzimaju pragmatičniji stav.
„Amerika i Izrael nisu započeli ovaj rat radi naših nada, već iz vlastitih interesa“, rekao je Mustafa Mauludi, potpredsednik Kurdistanske demokratske stranke Irana (KDPI).
„Ali oni gađaju baze Islamske revolucionarne garde [IRGC], a to će biti dobro za nas i pomoći će nam da uđemo.“
Sa 67 godina, on čeka veći deo života na pad islamskog režima.
U tradicionalnoj kurdskoj nošnji, on prepričava bolnu porodičnu istoriju – jedan rođak mu je ubio režim sa 13 godina, a drugi je i dalje u zatvoru 31 godinu pod sumnjom da je sarađivao sa opozicijom.
On kaže da je 60 odsto njegove porodice uhapšeno i mučeno zbog političkih aktivnosti.
Mauludi već ima u glavi mentalnu sliku njegovih prvih trenutaka povratka na domaći teren.
„Kad budem stigao do prvog sela“, rekao nam je, „reći ću glasno: 'Borio sam se za vas, vi ste moj narod, a sada ću se boriti još više.'“
On veruje da će se naći tamo taman na vreme za proslavu kurdske nove godine Norvuz koja pada 21. marta.
Kurdi čine oko 10 odsto iranske populacije od 90 miliona stanovnika.
Njihovi lideri pozivaju međunarodnu zajednicu da podrži Trampa i da podrži njih.
„Mi smo politički najorganizovanija grupa u Iranu“, kaže Abdulah Mohtadi, generalni sekretar Partije Komala iranskog Kurdistana.
„I nećemo dozvoliti da ova prilika za promenu propadne.“
On je razočaran britanskim stavom.
„Zapanjen sam da je Velika Britanija jedina zemlja na evropskom kontinentu koja nije proglasila IRGC terorističkom organizacijom“, kaže Mohtadi.
On je takođe kritikovao „oklevanje“ Velike Britanije da dozvoli Americi da koristi njene baze za napade na Iran.
Teško je proceniti koliko trupa Kurdi mogu da sakupe.
„Moglo bi da bude nekoliko hiljada, uključujući i neke koji su već unutra“, prema jednom lokalnom novinaru, koji je i sam Kurd.
„Oni žele da budu deo promene u Iranu, da osiguraju da su deo njegove budućnosti. Uprkos lekcijama iz istorije, oni ne prestaju da se nadaju.“
Neki iranski Kurdi tvrde da je vreme da se nešto preduzme – sa američkim obećanjima ili bez njih.
„Ako imamo najmanju nadu da vidimo našu domovinu, to je za nas prihvatljivo“, rekla je jedna žena u gradu Sulajmanijahu, blizu iranske granice.
„Mi zovemo Iran islamskim režimom dželata. Mnogo ih mrzimo. Ubili su jako mnogo ljudi.“
Sve ovo stavlja Irak u neugodan položaj, u strahu da će biti uvučen u komšijski rat.
Vlada u Bagdadu je rekla da neće dozvoliti grupama „da se infiltriraju ili pređu iransku granicu da bi izvodili terorističke napade sa iračke teritorije.“
Ako kurdske snage budu prešle granicu, biće to gorko-slatki trenutak za Hanu Jazdapanu iz PAK-a.
„Povratak u moju zemlju će biti veoma emotivan“, kaže ona.
„Moji ujaci, stričevi i baka i deda umrli su ovde u severnom Iraku. Ne znam kako da se osećam, veselo ili tužno, zato što oni koji najviše zaslužuju da dožive ovaj dan nisu više tu.“
Dodatno izveštavanje: Vitske Burema, Metju Godard i Bižar Šarif
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Život na kocki: Opasan posao kolbara u Iranskom Kurdistanu
- Hoće li Srbija izručiti još jednog kurdskog aktivistu Turskoj
- Žestoke borbe u Siriji, desetine hiljada ljudi beže pred turskom vojskom
- Šta izručenje jednog Kurda govori o politici Srbije prema Erdoganu
- Decenije protesta i godine rata u Siriji: Edževit Piroglu
Bonus video: