Smrt Alija Laridžanija će produbiti krizu u srcu iranskog vrha

Laridžani nije bio vojni komandant, već je bio centralna ličnost za oblikovanje iranskih strateških odluka

2314 pregleda 0 komentar(a)
Ali Laridžani, Foto: Anadolu via Getty Images
Ali Laridžani, Foto: Anadolu via Getty Images

Ubistvom šefa iranske bezbednosti Alija Laridžanija u izraelskom vazdušnom napadu, uklonjen je jedan od najiskusnijih i najuticajnijih kreatora politike Islamske Republike u kritičnom trenutku.

Laridžani nije bio vojni komandant, već je bio centralna ličnost za oblikovanje iranskih strateških odluka.

Kao sekretar Vrhovnog saveta nacionalne bezbednosti, bio je u središtu svih odluka o ratu, diplomatiji i nacionalnoj bezbednosti.

Njegov glas je imao težinu u čitavom sistemu, naročito u upravljanju iranske konfrontacije sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.

Posle ubistva vrhovnog vođe Alija Hamneija prvog dana američko-izraelskih udara na Iran 28. februara, Laridžani je zauzeo prkosan ton, signalizirajući da je Iran spreman za dugi sukob.

Njegova smrt usledila je usred šire kampanje u kojoj je nekoliko viših iranskih zvaničnika i komandira ubijeno u roku od nekoliko nedelja.

Ovaj obrazac ukazuje na koncentrisane napore za slabljenje iranskog vođstva tokom rata.

Uprkos njegovom čvrstom stavu zauzetom protiv Zapada, Laridžani je često opisivan unutar Irana kao pragmatista.

Anadolu via Getty Images

Kombinovao je ideološku lojalnost sa tehnokratskim pristupom, favorizujući proračunatu strategiju nad retorikom.

Ostao je duboko sumnjičav prema dogovorima sa zapadnim silama, ali je isto tako učestvovao u ključnim diplomatskim naporima, čak služeći kao izaslanik u iranskom sporazumu o dugoročnoj saradnji sa Kinom.

Laridžani je bio zadužen za rešavanje tri velike krize.

Prva je bila sam rat.

Tvrdio je da Iran treba da se pripremi za duži rat i da proširi sukob na region i šire od njega, u šta je spadalo i zatvaranje Ormuskog moreuza.

Druga je bila talas unutrašnjih nemira, koji je započeo ekonomskim nezadovoljstvom, ali je brzo prerastao u šire proteste čiji je cilj bio rušenje Islamske Republike.

Antivladini protesti su naišli na surovu reakciju vlasti u kojoj su ubijene hiljade demonstranata širom zemlje.

Treća je bila iranski nuklearni program i zaustavljeni indirektni pregovori sa Vašingtonom, od kojih su obe već bili prekinuli vojni udari.

Njegovo uklanjanje ostavlja ova pitanja nerešena i prebacuje ih na do sada još nepoznatog naslednika koji se suočava sa izuzetno krhkom situacijom.

I dok je Iran pokazao izvesnu otpornost, delom omevši svetska energetska tržišta, njegov vazdušni prostor ostaje otvoren za neprekinute udare.

Bilo koja nova ličnost visokog ranga će naići na neposredni rizik od završavanja na nišanu.

Ovo bi moglo dodatno da pomeri ravnotežu moći ka vojsci.

Skorašnje izjave predsednika Masuda Pezeškijana sugerišu da su jedinice oružanih snaga praktično dobile široka ovlašćenja da delaju ako je više vođstvo onesposobljeno.

U praksi bi to moglo da znači da se odluke donose brže, ali uz manje centralne koordinacije.

Postoje i znaci da se vođstvo muči da sprovede do kraja proces nasleđivanja.

Iran odlaže javna saopštenja i drži neke ličnosti, u koje spada i novi vrhovni vođa Modžtaba Hamnei, uglavnom van vidokruga javnosti.

Ostaje nejasno da li je to iz bezbednosnih razloga ili zbog unutrašnje nesigurnosti.

Na kratke staze, najverovatniji ishod je još nestabilnija situacija: tvrđi vojni stavovi u ratu i čvršća represija kod kuće.

Vremenom, međutim, sistem koji nastavlja da gubi visoke ličnosti mogao bi da uvidi da mu je sve teže da funkcioniše efikasno, naročito u zemlji sa više od 90 miliona ljudi.

Laridžanijeva smrt nije samo gubitak jednog visokog zvaničnika.

Ona bi mogla da produbi krizu vođstva koja bi mogla da utiče i na pravac rata, i na stabilnost same iranske države.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Bonus video: