Nikolas Barber
Piksarov novi crtani film, „Priča o igračkama 5“, trebalo bi da ima posebnu oznaku upozorenja: Nije pogodno za roditelje.
Svako ko ima dete školskog uzrasta biće toliko potresen da kukanjem može da nadjača melanholičnu pesmu Tejlor Svift u odjavnoj špici.
Radnja najnovijeg dela franšize „Priča o igračkama“ vrti se oko osmogodišnje Boni (glas joj pozajmljuje Skarlet Spirs).
Ona uživa u igri sa Džesi (Džoan Kjuzak), Bazom Lajtjirom (Tim Alen) i njenim igračkama, ali je previše stidljiva i nespretna da bi imala prijatelje od krvi i mesa.
Roditelji joj kupuju tablet pod nazivom Lilipad (Greta Li) da bi mogla da igra onlajn igrice sa devojčicama sa njenog časa plesa.
Ovo je uznemirujuće za igračke, koje se plaše da ih je digitalna tehnologija učinila zastarelim, ali je još stresnije za Bonine roditelje, koji se boje da je izlažu riziku od zlostavljanja na mreži.
Međutim, ne žele da je izoluju od druge dece.
Odlično vremenski pogođena premijera, jer je premijer Velike Britanije Kir Starmer, objavio da će društvene mreže biti zabranjene za mlađe od 16 godina od sledećeg januara.
London tako sledi primer Australije, koja je prošle godine postala prva zemlja sa tom zabranom.
Piksarovi crtani filmovi, čije pisanje i produkcija traju po nekoliko godina, obično nisu toliko aktuelni.
Ako imate decu, kao ja, onda možda osetite da vas u crtanom direktno prozivaju.
Zaboravite na filmove „Backrooms“ ili „Obsession“.
„Priča o igračkama 5“ je najtraumatičniji horor film godine - za roditelje, u svakom slučaju.

Piksarova omiljena tema
Nije stvar u tome da je Piksar napravio radikalnu promenu.
Agonije deteta i odrasle osobe koja brine o njemu su omiljena tema čuvenog studija.
Bilo da prikazuju oca koji brine zbog prvog dana škole sina u filmu „Potraga za Nemom“ ili devojčicu koja je preplavljena selidbom u novi grad u „U mojoj glavi“, mnogi od najboljih Piksarovih filmova deluju precizno projektovano da bi roditelji osećali krivicu.
Zato imaju moć da vas udare „ošamare" na način na koji konkurenti ne mogu ni da im se približe.
Ono što je drugačije kod „Priče o igračkama 5“ jeste to što ima obične ljude kao glavne likove.
Većina Piksarovih filmova koristi magična bića kao zamenu za uznemirene roditelje.
Ili ublažavaju emocionalni udarac tako što imaju roditelje koji su takođe ribe („Potraga za Nemom“) ili superheroji („Neviđeni“).
U serijalu „Priča o igračkama“, deca su sporedni likovi koji bezbrižno nastavljaju sa životom, dok igračke imaju egzistencijalne krize jer se više ne igraju sa njima.
Uzgred, toga ima dosta i u „Priči o igračkama 5“ - verovatno je vreme da Džesi prestane da kuka.
Ovo je jedini Piksarov crtani film koji se toliko bavi užasno usamljenom decom, dok njihovi roditelji očajavaju jer ne umeju da im pomognu.
Ključna rečenica filma je na samom početku, kada Boni pita roditelje: „Zašto niko ne želi da bude moj prijatelj?“
Posle ovog crtaća, treba mi nešto umirujuće, poput filma „28 godina kasnije: Hram kostiju“, da bih se oporavio.

Sve ovo ne znači da je „Priča o igračkama 5“ najbolji deo serijala.
U poređenju sa nenadmašnom početnom trilogijom, novom filmu nedostaju urnebesne šale i vrtoglavi scenografski elementi.
Usporavaju ga mnogo likova i zapleti: film je mogao bez priče sa oko 50 identičnih igračaka Baza Lajtjira, koje zajedno putuju preko zemlje.
Ipak, možda je odlučeno da će, bez suvišnih gluposti, Bonina patnja biti previše za gledaoce.
Pardon, ispravka - previše za odrasle gledaoce.
Ono što nam ostaje je fascinantan neuspeh.
„Priča o igračkama 5“ je jedan od Piksarovih haotičnijih filmova i ne osuđuje u potpunosti društvene medije i digitalne uređaje.
Sa toliko Diznijevih aplikacija i video igara na tržištu, možda su njegovi scenaristi bili oprezni da ne budu previše negativni.
Ali pošto tako iskreno prikazuje bol i nesigurnosti mladih ljudi, mogao bi da bude najprovokativniji film studija do sada.
Možda je vreme da Piksar skloni lutke, akcione heroje i druge detinjaste stvari i da napravi crtani film o običnim ljudima.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Šta se krije iza priča iz Diznijevih crtanih filmova
- „U mojoj glavi 2": Poruka zbog koje je animirani film nadmašio „Barbi"
- U čemu je magija 'Studija Gibli', kojim je internet opsednut
- Trejler za novi film o Šreku: Da li je zeleni crtani junak zatezao lice
- Zašto studiji uporno snimaju igrane adaptacije anima - iako ih obožavaoci mrze?
- Zašto i posle 30 godina volimo Nindža kornjače
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA