NVO o 'zvučnom topu': Opasan potez tužilaštva na početku izborne kampanje u Srbiji

Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu jedino je vodilo istragu o „zvučnom topu" pošto se prethodno Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) povuklo iz postupanja u ovom predmetu

1615 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Istrage tužilaštava obično su način da se stavi tačka na neki događaj, ali ne i u slučaju „zvučni top".

„Panična lančana reakcija kretanja građana" - ovako su iz Višeg javnog tužilaštva (VJT) objasnili događaj od pre godinu i po dana kada je nepoznati zvuk naveo ljudi na bežanje na studentskom protestu u Beogradu 15. marta 2025..

„Ovo definitivno nije tačka na ovaj slučaj.

„Nije sudski utvrđena istina o onome što se dogodilo 15. marta. To što VJT nije utvrdilo da je korišćeno određeno zvučno sredstvo ne čini automatski tačnom tezu da nije korišćeno", kaže Maja Stojanović, direktorka Građanskih inicijativa, nevladine organizacije koja je prikupljala svedočenja ljudi, za BBC na srpskom.

Tokom odavanja 15-minutne tišine u znak sećanja na žrtava u padu nadstrešnice u Novom Sadu, okupljeni na protestu odjednom su se sklonili u stranu.

Pojedini su kasnije svedočili da ih je na to naveo neobičan, snažan, zvuk koji su opisivali kao - približavanje auta u punoj brzini, topot konja, avion koji se spušta.

Ubrzo su se u javnosti pojavile tvrdnje da je upotrebljen zvučni top, ili neka druga vrsta soničnog oružja.

Uzrok tog kretanja nije upotreba takozvanog „zvučnog topa", niti bilo kakvog sličnog uređaja, saopštili su iz tužilaštva.

Najavili su i krivično gonjenje svih koji su „namerno uzrokovali i doprineli širenju neistinitih informacija".

Po njima, na snimcima objavljenim na društvenim mrežama, naknadno je montiran zvuk koji podseća na „huk".

VJT je „nedvosmisleno utvrdio da su lagali za zvučni top", a takve tvrdnje su, „zamalo izazvale građanski rat" u Srbiji, kazao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u objavi na Instagramu.

Izborna kampanja

Predsednik Vučić je 'zvučni top' povezao sa predstojećim parlamentarnim izborima i studentskom listom, koja do 14. septembra još nije bila objavljena.

Da nije bilo laži o 'zvučnom topu', „ne bi mogle da prođu liste bez programa, liste bez planova, bez ičega", rekao je.

Maja Stojanović takođe ističe vezu između neobjašnjivog zvuka na prošlogodišnjem protestu i predstojećih izbora, ali na suprotan način.

„Četiri dana posle raspisivanja izbora, VJT objavljuje zaključak kojim zatvara pitanje moguće odgovornosti države, odgovornost za reakciju građana pripisuje studentskim redarima, a otvoren ostavlja pravac krivičnog gonjenja onih koji su tvrdili da je zvučno sredstvo korišćeno", kaže.

„To je izuzetno opasno u izbornoj kampanji jer tužilaštvo daje institucionalnu težinu narativu koji se već koristi za diskreditaciju studenata, aktivista i nezavisnih medija", dodaje.

Ona očekuje „da će se ovo saopštenje upravo tako i koristiti u kampanji".

Za nju je „najproblematičnije to što se slučaj za državu zatvara, a za one koji su državu pozivali na odgovornost ostaje otvoren".

Među organizacijama koje su isticale da je neophodna nezavisna istraga o 15. martu bio je Beogradski centar za ljudska prava (BCLJP).

VJT nije pružilo analizu već „ papir bez pečata i potpisa", u kome ima kontradiktornosti, rekao je Vladica Ilić, menadžer pravnog tima BCLJP za televiziju Nova.

BCLJP, zajedno za više organizacija civilnog društva, obratio se Evropskom sudu za ljudska prava povodom događaja 15. marta.

Sud je izrekao Srbiji „privremenu meru", ukazujući „da bi država trebalo da spreči upotrebu zvučnog oružja ili sličnih uređaja na budućim protestima".

„Ova odluka ne znači da je sud zauzeo bilo kakav stav da li su takva oružja upotrebljena 15. marta 2025. godine", piše u saopštenju suda o odluci od 29. aprila.

Povodom slučaja „zvučni top" bile se uključene i Ujedinjenje nacije.

Upotreba ovakvog oružja „u trenutku kada su učesnici okupljanja u tišini odavali počast bila bi nesrazmerna i okrutna i mogla je biti namerno upotrebljena da izazove najveće moguće psihološke i emocionalne posledice", piše u obraćanju izvestilaca UN-a.

Istragu UN-a tražio je pokret Kreni-promeni, čiji lider Savo Manojlović odbacuje poslednji zaključak VJT-a.

„Tužilac Nenad Stefanović nas ubeđuje da je 2.000 ljudi u isto vreme izmislilo posledice zvučnog topa.

„Čovek je saučesnik u prikrivanju krivičnog dela", napisao je Manojlović na društvenoj mreži Iks (X).

O „zvučnom topu" u Beogradu izjašnjavala se i ruska obaveštajna služba FSB, sa porukom da ga nije bilo.

Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu jedino je vodilo istragu o „zvučnom topu" pošto se prethodno Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) povuklo iz postupanja u ovom predmetu.

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pogledajte još: