Gotovo dvije decenije trebalo je Makedoniji da stigne od Akcionog plana za članstvo u NATO-u do sljedećeg koraka - potpisivanja Protokola o prijemu.
Protokol su potpisali ambasadori 29 zemalja članica u prisustvu ministra spoljnih poslova Makedonije Nikole Dimitrova i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.
„Potpisivanje Protokola donijeće više bezbjednosti i napretka čitavom regionu.
Radujem se danu kada će se ispred sjedišta NATO-a vijoriti trideset zastava", napisao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na svom Tviter profilu.
Ovaj dokument obično potpisuju ministri spoljnih poslova, ali su Protokol sa Makedonijom potpisali ambasadori da bi se ubrzala integracija te zemlje u Alijansu na čemu Makedonija radi od sticanja nezavisnosti 1991. godine.
Zvanično Skoplje ovim dobija pravo da učestvuje na sastancima NATO-a bez prava glasa, a punopravna članica postaće kada svih 29 zemalja Alijanse u svojim parlamentima ratifikuju Protokol.
Prva bi to, već naredne sedmice, trebalo da učini Grčka - simbolično, kao zemlja koja je sve vrijeme blokirala nastavak pregovora NATO-a i Makedonije.
Prema sporazumu Atine i Skoplja kojim je riješen decenijski problem imena, sedam dana po ratifikaciji sporazuma u grčkom parlamentu, Makedonija će i zvanično promijeniti ime u Republika Sjeverna Makedonija.
Makedonski premijer već uveliko uz zastave Evropske unije (levo) i Makedonije (u sredini), ističe i zastavu NATO-a
„Važno kao nezavisnost"
Stevo Pendarovski u makedonskoj vladi ima zaduženje da koordinira proces priključenja ove zemlje NATO-u.
Današnji potpis vidi kao krunu posla koji je počeo referendumom za osamostaljenje Makedonije 1991. godine.
„Tada smo glasali da imamo nezavisnu državu, ali je ona primljena u sve organizacije pod privremenim imenom.
Sada ulazimo sa stalnim imenom i budućnost nam je osigurana", rekao je Pendarovski za BBC na srpskom neposredno po potpisivanju Protokola.
Iako je ulazak u članstvo NATO-a dubinski podijelilo Crnu Goru, posljednju zemlju prije Makedonije koja je taj put prešla, Pendarovski smatra da će situacija u 30. članici NATO-a biti drugačija.
„Razlog koji je kod nas dodatno pozitivan je što su sve etničke zajednice za ulazak u NATO - 85 odsto građana je za, i to je kohezivni faktor u društvu."
Glasanjem u Grčkoj okončan spor o imenu Makedonije
Zaev za BBC: Referendum je pozitivna lekcija i za Evropu
„Ime države važno i Albancima i Makedoncima"
Ključni akteri makedonskog prijema u NATO - ministarka odbrane Radmila Šekerinska (desno) i Nacionalni koordinator za NATO Stevo Pendarovski (levo)
U sličnim argumentima ključ makedonske odluke vidi i nekadašnji jugoslovenski šef diplomatije Goran Svilanović koji kaže da je na Zapadnom Balkanu važna percepcija da članstvo u NATO-u donosi garanciju teritorijalnog integriteta zemlje.
„Vjerujem da je to jedan od glavnih razloga za ovako krupnu odluku vlasti u Skoplju - da se zaustavi sve ono što smo godinama gledali kroz incidente, terorističke akte, politički angažman.
Ovaj korak treba da stavi tačku na sve dileme i procese te vrste", zaključuje Svilanović.
Doskorašnji generalni sekretar Regionalnog saveta za saradnju kaže da ovo shvatanje počiva na principu obavezne zaštite svake članice od strane svih drugih članica Alijanse.
Na protestima protiv sporazuma Grčke i Makedonije u Atini paljena je i zastava NATO-a
Balkan u bojama NATO-a
Geopolitička karta Balkana sada je za još jednu nijansu bliža monolitnosti.
Kada se proces prijema Makedonije okonča, što se na osnovu prethodnih slučajeva očekuje za oko godinu dana, jedino će Srbija i Bosna i Hercegovina ostati izvan Alijanse.
„Trenutni nivo odnosa Srbije i NATO-a rezultat je rada svih prethodnih vlada i izražen je kroz intenzivnu saradnju, niz zajedničkih akcija i vježbi.
Ali je odluka srpskog parlamenta da se ne razgovara o članstvu u NATO-u veoma jasna", kaže Goran Svilanović, uz napomenu da Evropska unija ostaje još i važniji igrač za odnose na Balkanu.
On, ipak, smatra da se u odnosima Srbije sa susjedima ni poslije ove odluke ništa značajno neće promijeniti - kao i u slučaju Crne Gore, i Makedonija ostaje važan partner Beogradu.
Crna Gora i NATO - godina prva
Žuta - punopravne članice NATO-a. Braon - pred učlanjenjem u NATO. Sivo - zemlje koje nisu članice Alijanse.
U Skoplju sa još više optimizma gledaju na današnjih trideset potpisa na Protokolu.
„Makedonija nema nijedno otvoreno strateško pitanje sa susjedima.
Ovo je podsticaj da se uđe u pomirenje svih balkanskih naroda koji su se previše dugo gledali preko nišana", kaže Stevo Pendarovski.
Kao posebno važne, Pendarovski navodi sporazume Skoplja kako sa Atinom, tako i sa Sofijom - o dobrosusjedskim odnosima.
„To je trougao koji rješava istorijske probleme i može samo da pomogne regionalnoj stabilnosti, nikako da odmogne."
Od dolaska na vlast Vlade Zorana Zaeva 31. maja 2017. godine, Makedonija je sklopila sporazume sa dva susjeda - Grčkom i Bugarskom.
Sporazum o prijateljstvu 1. avgusta 2017. godine potpisali su premijeri Makedonije i Bugarske, Zoran Zaev i Bojko Borisov, s ciljem da se ojačaju prijateljski odnosi dve zemlje, unaprijede dobrosusjedske veze i uspostave svestrani međusobni odnosi u skladu s međunarodnim pravom.
Sledeći cilj makedonske vlade je dobijanje datuma za otvaranje pregovora o članstvu sa Evropskom unijom.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Bonus video:
