razlika u hromozomima jedan od razloga

Zašto muškarci žive kraće od žena?

Postoje statistike o tome koliko ljudi žive i na osnovu njih se prave procjene o očekivanom životnom vijeku. Tako je recimo očekivani životni vijek Njemaca 78,8 godina a Njemica 83,6 godina; Srba 73,3 godine a Srpkinja 78,5 godina; Italijana 81,5 godina a Italijanki 85,5 godina. Najdužem životu mogu da se nadaju žene u Monaku - 93,5 godina!
5989 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Ova pandemija posebno pogađa starije ljude, muškarce više nego žene. Da muškaraci ionako žive kraće od žena, poznato je i odavno je tema naučnih istraživanja. Evo šta o tome kažu nove studije.

Starenje spada među najveće faktore rizika za većinu ljudskih bolesti: od otprilike 150.000 ljudi koji svakodnevno umiru širom svijeta, oko dvije trećine umre od uzroka povezanih sa starenjem. Zašto starimo - ne zna se. Poslednjih decenija se ulaže ogroman novac u istražavanje procesa starenja, u cilju njegovog usporavanja - odnosno sprječavanja. Ustvari se radi o iskonskoj želji čovjeka da živi vječno, a da ne stari.

Postoje statistike o tome koliko ljudi žive i na osnovu njih se prave procjene o očekivanom životnom vijeku. Tako je recimo očekivani životni vijek Njemaca 78,8 godina a Njemica 83,6 godina; Srba 73,3 godine a Srpkinja 78,5 godina; Italijana 81,5 godina a Italijanki 85,5 godina. Najdužem životu mogu da se nadaju žene u Monaku - 93,5 godina!

Nauka ima mnogo prilaza temi starenja, a jedan od njih je istraživanje razlike u dužini života između polova. Razlika je očigledna - žene žive u prosjeku 7,8 odsto duže od muškaraca.

SZO - biologija i ponašanje

Svjetska Svetska zdravstvena organizacija smatra da bi jedan od razloga mogao biti što su žene u biološkoj prednosti pred muškarcima kad je reč o zdravlju.

Žene imaju dva X hromozoma, dok muškarci imaju jedan X i jedan Y hormozom - kojem nedostaje jedan krak - pa se zato i zove Y. Međutim, baš na X hromozomima su kodirane važne genetske informacije povezane sa imunološkim svojstvima tijela. Drugim riječima - to su i geni koji prepoznaju određene patogene i organizmu nalažu odbramebnu reakciju. Naravno da i muškarci imaju takve gene - ali manje nego žene. Osim toga, žene proizvode više hormona estrogena koji takođe ima zaštitnu funkciju.

Svjetska zdravstvena organizacija smatra da biologija nije jedini razlog zbog kojeg žene žive duže. Jer isto tako je statistički utvrđeno da su žene manje sklone rizicima koji bi ugrozili njihovo zdravlje i život.

Nedavno su objavljene interesantne studije na tu temu razlike u dužini života među polovima.

Studija 101 vrste sisara - ženke uvijek u prednosti

Grupa od 14 naučnika iz više evropskih zemalja došla je do zaključka da ne žive samo žene duže od muškaraca već da to važi i za čitav niz divljih životinja - za sisare. U životinjskom svijetu je razlika u dužini života između mužjaka i ženki sisara čak mnogo veća nego kod ljudi. Kod 60 odsto životinja koje su istraživali ženke su živele u prosjeku 18 odsto duže nego mužjaci.

Studiju o dužini života 101 vrste sisara je sproveo tim pod vođstvom univerziteta Lijon 1, finansirali su je Francuska i Mađarska, a objavljena je krajem marta u PNAS, stručnom časopisu Nacionalne akademije nauka SAD.

Naučnici pretpostavljaju da je priroda posebno zaštitila sve ženke sisara jer su one posebno zadužene za produžetak vrste, a ranjive su dok u sebi nose potomke i potom ih doje svojim mlekom.

Na primer - lavice žive najmanje dvostruko duže od lavova. „Lavice žive zajedno u čoporu u kojem sestre, majke i ćerke zajedno love i brinu se jedne za druge. Odrasli lavovi često žive sami ili sa braćom i nemaju takvu široku podršku", kaže jedan od autora ovog istraživanja, Tamaš Sekelji iz Milnerovog centra za evoluciju pri univerzitetu Bat. Osim toga, naučnici pretpostavljaju da se ženkama život produžava kada se mužjak pokaže kao dobar otac potomstvu. Na taj način, one su u stanju da bolje prođu kroz vrijeme trudnoće, porođaja i negovanja mladunaca.

Ovi istraživači sad imaju namjeru da svoje podatke o sisarima u divljini uporede sa dužinom životinja koje se drže u zatočeništvu. Da li all-inclusive smeštaj u zoološkim vrtovima sisarima omogućava duži život ili pak od dosade postaju depresivni i umiru ranije nego rođaci u divljni - tek će se pokazati.

Dupli hromozomi - duži život i za mužjake

Istraživači sa Univerziteta Novog Južnog Velsa u Sidneju došli su do zaključka da bi postojanje duplih hromozoma moglo biti tajna dužeg života. Kod sisara mužjaci imaju jedan X i jedan Z hromozom, a ženke dva X hromozoma.

Na primer, kod ptica važi suprotno: kod njih mužjaci imaju dva Z hromozoma, dok ženke imaju jedan Z i jedan W hromozom. Dakle, kod ptica mužjaci imaju prednost.

Takozvana homogametija, dvostruka prisutnost jednog hromozoma, mogla bi da presudna za duži životni vijek, jer to znači da su važne genetske informacije dostupne dva puta. Ako je jedan od njih oštećen, druga, zdrava verzija može nadoknaditi štetu.

Ova hipoteza već godinama kruži svijetom naučnika, a Australijski naučnici su je sada provjerili. Analazirali su životni vijek ukupno 229 životinjskih vrsta. „Nismo analizirali samo samo podatke primata, drugih sisara i ptica, već i gmizavaca, riba, vodozemaca, pauka, buba, skakavaca, leptira i moljaca", kaže autorka studije i biološkinja Zoi Ksirokostas.

Analize su pokazale da - širom životinjskog carstva - pol sa dva identična polna hromozoma živi duže - u prosjeku za 17,6 procenata.

Ono što je iznenadilo istraživače: Homogametski mužjaci (poput ptica) žive u prosjeku 7,1 posto duže od svojih ženki, dok homogametske ženke (kao na primer kod nas ljudi) čak 20,9 posto duže od svojih mužjaka.

Heterogametski mužjaci sa dva različita polna hromozoma - dakle i muškarci - imaju dvostruki nedostatak: ne samo kraći životni vijek od žena, već i u poređenju sa heterogametskim ženkama.

Prema naučnicima, Y hromozom heterogametskog mužjaka mogao bi biti još slabije razvijen u poređenju sa njegovim homogametskim kolegama. Sa druge strane, pomenuti ženski polni hormon estrogen takođe može imati pozitivan uticaj - on podstiče enzim telomerazu, koja okružuje hromozome i štiti DNK. Ili treće, muškarci su podložni jačoj seksualnoj konkurenciji od žena. Moraju da preuzmu relativno veće rizike i da vode opasnih borbe kako bi se razmnožavali.

Dug život i plodnost se isključuju

Kad smo već kod razmnožavanja, postoji još jedan faktor koji je direktno povezan sa životnim vijekom organizama: njegova plodnost.

Pogled na životinjsko carstvo pokazuje da se visoka plodnost i dug životni vijek često međusobno isključuju: životinje koje žive kratko su često vrlo plodne, kao na primer miševi - dok dugovječene životinje, kao na primer slonovi, često imaju manje potomstva.

Uz ograničene resurse, organizmi očigledno mogu jedno ili drugo - da žive dugo ili da budu veoma plodni - ali ne i jedno i drugo istovremeno. To je dio otkrića Istraživača sa Instituta Maks Plank za evolucijsku biologiju u Plenu. Shodno tome, prosječna starost pri reprodukciji je mjerilo gubitka plodnosti sa povećanjem životnog veka.

Kako duži životni vijk utiče na plodnost ljudi, u ovom trenutku ne može tačno da se utvrdi. „Ali istraživanja životinja kratkog vijeka, možda ukazuju na cijenu koji bismo kao ljudi morali da platimo za duži život", objašnjava Arne Traulsen sa Instituta Maks Plank.