KIR JANJE

Koliko su crnogorski milioneri spremni da se odreknu bogatstva

"Crnogorski bogataši nisu dovoljno darežljivi. Ukoliko daruju, onda daruju novac, više nego vrijeme, a opet radije daruju tamo gdje nije u pitanju filantropija, dakle ljubav prema čovjeku nego možda ljubav prema bogu"
153 pregleda 16 komentar(a)
Budva, Foto: Screenshot (TV Vijesti)
Budva, Foto: Screenshot (TV Vijesti)
Ažurirano: 12.11.2016. 19:07h

Osnivač Majkrosofta Bil Gejts i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, nedavno je izjavio da gotovo ništa neće ostaviti svojoj djeci od imovine čija se vrijednost procjenjuje na 74 milijarde dolara. On je kazao da je njegovo troje djece ponosno na činjenicu što će bogatstvo Gejtsovih ići na račun istoimene humanitarne organizacije, čiji je cilj iskorijenjivanje siromaštva i bolesti.

"Moja djeca će steći obrazovanje i moraće sami sebi da izgrade karijere i životni put. Ne pravite uslugu djeci ukoliko im ostavite toliku količinu novca. Taj novac je namjenjen da pomogne najsiromašnijima. U nasljedstvo će dobiti minimalni dio, koliko da ne budu siromašni, a za sve ostalo moraće da se izbore sami", rekao je Gejts

Osnivač "Gejts fondacije" koja raspolaže sa 37 milijardi dolara, pokrenuo je i program "The Giving Pledge", pozivajući i druge bogataše da polovinu svog imetka daju u dobrotvorne svrhe. Tom pozivu se za sada odazvao magnat Voren Bafet, koji je najavio da će donirati 99 odsto svog bogatstva procjenjenog na 64 milijarde dolara. A koliko je realno očekivati da sličan korak napravi neko od 47 crnogorskih milionera?

"Nisam siguran u ovom vremenu i sa ovakvim bogatašima da je to moguće u Crnoj Gori. Bil Gejts može da kaže ja neću ništa ostaviti svojoj djeci zato što njegova djeca u nekom sistemu u kojem je on stvorio bogatsvo takođe mogu da stvore bogatstvo. Pitanje je da li naši ljudi koji u jednom trenutku kada im je omogućeno da zarade nešto mimo onog što im je potrebno za prostu reprodukciju da su sigurni da će u sljedećoj generaciji moći da neka druga generacija to ostvari", kaže novinar Dragoljub Duško Vuković.

"Mislim da je to u našim uslovima nezamislivo da se nešto zavješta nekome ko nije dijete. Čini mi se da je u pitanje logika dugog siromaštva, jedno iskustvo dugog pamćenja koje je okovalo i svijest ljudi da je to prosto jedna vrsta mentalitetske crte", smatra književnica Božena Jelušić.

Naši sagovornici naglašavaju da se i profit stiče zahvaljujući društvu i da bogataši imaju moralnu obavezu da dio zarade usmjere i u dobrotvorne svrhe.

"Meni je jedina filantropija da si ti stekao imetak iznad prosječnog zahvaljujući društvenim okolnostiima i da imaš svijest da dio moraš da vratiš jer ti ne pripada a ne zato što se bojiš ovoga i onoga", rekao je Vuković.

"Crnogorski bogataši nisu dovoljno darežljivi. Ukoliko daruju, onda daruju novac, više nego vrijeme, a opet radije daruju tamo gdje nije u pitanju filantropija, dakle ljubav prema čovjeku nego možda ljubav prema bogu. Radije su ktitori neke crkve znači ulazak u rajsko naselje nego pomoć bliznjemu pored sebe. Mislim da crnogorskim bogatašima za razliku od zapadnih nedostaje svijest o potrebi redistribucije jer svo se bogatstvo stvara zahvaljujuci društvu", kaže Jelušić.

Kao pozitivan primjer filantropije u Crnoj Gori sagovornici navode Nikšićanina Stanislava Ćana Koprivicu koji je pomagao škole, fakultete, bolnice, umjetnike, sportiste i bolesne. Fondacija koja nosi njegovo ime u Nikšiću je izgradila muzičku školu i ona je sada opštinsko vlasništvo kojim upravlja Ministarstvu prosvjete. No, u crnogorskom iskustvu nije tako rijetko i da se zadužbine zbog ličnih interesa privatizuju.

Tomo Luketić je u Budvi ostavio zadužbinu budvanskoj djeci za školovanje. Ta zadužbina je u privatnim rukama.

Dobrotor i humanista Tomo Luketić prije 90 godina ostavio je budvanskoj Opštini zadužbinu u vidu sve svoje pokretne i nepokretne imovine radi školovanja djece iz Budve i Paštrovića.

U zadužbinu Toma Luketića u međuvremenu useljene su diskoteka i kockarnice iako je u testamentu bilo naznačeno da nikakva prodaja ili otuđenje tog dijela imovine, ne dolazi u obzir.

Takvim odnosom prema zadužbinarima država šalje obeshrabrujuću poruku onima koji su spremni da slijede misao Endrjua Karnegija koji je kazao "da čovjek koji umre bogat- umire osramoćen".

Preporučujemo za Vas