Skoro četiri miliona eura, država, odnosno njeni građani morali su da plate na ime neosnovanih hapšenja u proteklih 10 godina, odnosno zbog grešaka koje su napravili pojedini crnogorski istražitelji i sudije.
Treba istaći da u ovu cifru nijesu uključeni podaci iz Osnovnog suda u Podgorici, koji Televiziji "Vijesti" nije dao tražene podatke.
Da su to kojim slučajem uradili, cifra bi sigurno bila veća za nekoliko miliona eura, imajući u vidu da taj sud ima najveći broj ovakvih žalbi.
Do sada nije poznato da je neko od istražitelja ili sudija odgovarao makar disciplinski zbog toga što je neosnovano hapsio ili produžavao pritvor.
3.672.762 eura - to je samo dio novca koji je iz džepova građana isplaćen počev od 2006. godine do danas onima koje su crnogorski istražitelji nezakonito hapsili i onima koje su sudije, kako se to na kraju pravosnažno utvrdilo, držali nevine mjesecima, pa čak i godinama u jednom od dva crnogorska zatvora.
Ovo pokazuju podaci ministarstva pravde i skoro svih crnogrskih osnovnih sudova čiji su se predsjednici i njihovi portparoli dostavili podatke Televiziji "Vijesti", koliko su imali tužbi zbog neosnovanog hapšenja i pritvaranja i koliko je novca isplaćeno.
U većini slučajeva podaci su dostavljeni samo za zadnjih šest godina odnosno počev od 2010. godine od kada se kompjuterski registruju svi slučajevi i odluke.
Jedini sud koji podatke nije bio u mogućnosti da dostavi tažene podatke je podgorički Osnovni sud, gdje je nesumnjivo najveći broj ovakvih tužbi.
Imaju svoje obrazloženje zbog čega ne mogu da udovolje zahtjevu.
"Dakle, davanju odgovora na Vaša pitanja prethodili bi pregled sudskih upisnika unazad 10 godina, otvaranje svakog predmeta koji u osnovi ima naknadu štete, te izdvajanje onih predmeta u kojima se naknada potražuje zbog neosnovanog lišenja slobode. Pri činjenici da ovaj sud samo na godišnjem nivou primi oko 8.500 parničnih predmeta, to je praktično nemoguće dati tražene informacije", kazali su iz Osnovnog suda.
Da su kojim slučajem bili voljni da otvore predmete i izdvoje tražene podatke, iznos štete bi zasigurno bio veći i za nekoliko miliona eura.
Advokat Goran Rodić koji je bio branilac u postupcima vođenim zbog ratnih zločina ima računicu koliko je trebalo isplatiti novca u tim slučajevima.
"Samo na predmetu ako biste gledali četiri predmeta ratnog zločina gdje je 26 ljudi pravosnažno oslobođeno proveli su u pritvoru nesonovano preko 40 godina. Po sudskoj pravnoj praksi od prije 12 godina, to bi negdje iznosilo oko dva miliona eura", istakao je Rodić.
Sudska praksa je jedno, a sasvim drugo je ono kako u posljednjem periodu sudije koje su najvećim dijelom krivci zbog neosnovanog pritvaranja, obračunavaju i dosuđuju visinu štete.
"U pravosuđu se u posljednjih par godina vidi trend da sudovi neosnovano vjerovatno po nekoj direktivi zaštite navodne budžeta na štetu ljudi koji su bili u poziciji okrivljenih, a pravosnažnost oslobođeni vrši uštede na budžet što smatram da je nezakonito. To zbog toga što je određena pravna praksa sudska praksa zauzeta još 2004. godine koja se u proteklih par godina bez ikakvih posebnih izmjena na sjednicama građanskog odjeljenja Višeg suda mijenja vjerovatno nekom internom direktivom tako da se drastično umanjuju naknade šteta koje su dosuđuju ljudima koji tuže državu zbog neosnovanog lišenja slobode", dodao je Rodić.
Među advokatima ima i onih koji su bili neosnovano hapšeni. To je razlog više za njihovo ogorčenje na ovakva dosuđenja.
"Ko može nekome da plati izolaciju, ja sam to vrlo iskusio da znam da ne postoji novac koji treba da ti neko kompezuje kada se ide tamo, a ne znate zbog čega ste tamo, stojite ili znate zbog čega stojite, a sud kaže da ste vi oslobođeni. Koliko novca treba da se da, ko u ozbiljnim godinama provede tri godine u pritvoru, a bude oslobođen?", kazao je advokat Zoran Piperović.
Pojedine sudije osnovnih i viših sudova osobama koje nijesu državljani Crne Gore umanjuju iznos mjesečne naknade i do tri - četiri puta manje nego našim državljanima.
Ima i sudija koje onima koji su već proveli neko vrijeme proveli iza brave dosuđuju odštetu u još manjem iznosu.
Iz podataka koji su dostavljeni Televiziji "Vijesti", sudovi su u od 2006.godine odnosno od 2010. godine imali 247 tužbenih zahtjeva, a ministarstvo pravde je primilo 675 zahtjeva za sklapanje sporazuma o postojanju štete zbog neosnovanog hapšenja.
Advokati ukazuju gdje je problem zbog ovako ne malog broja slučajeva u kojima se ljudi neosnovano hapse i pritvaraju
"Generalni problem je takođe je odnos sudstva prema određivanju i produžavanju pritvora gdje se sigurno ne poklanja adekvatna pažnja sredstvima zakonom propisanim koja mogu da zamjene mjere pritvora blažim sredstvima a da imaju funkciju i svrhu istu da obezbijede prisustvo okrivljenog u postupku", kazao je Rodić.
"Najlakše je biti rigidan pa čuvati državnu kasu a to je izgleda prvi motiv a ne voditi računa o podanicima te države, jer državu ne sačinjava kasa nego ljudi koje vi hapsite pa ih puštate", objasnio je Piperović.
Javnosti nije poznat ni jedan slučaj da je neko od istražitelja ili sudija odgovarao makar disciplinski zbog toga što je neosnovano hapsio ili produžavao pritvor nekoj osobi.
Advokati na kraju poručuju da se neće zadovoljiti stavom da se zbog grešaka sudija njihovim klijentima isplati manje novca nego što je to predviđeno pravnim stavom građanskog vijeća zauzetim prije 12 godina i koji se do danas nije mijenjao.
Tada je utvrđeno da se po osnovu naknade nematerijalne štete zbog pretrpljenih duševnih bolova usljed povrijeđenih slobode, ugleda i časti kao prava ličnosti – može dosuditi novčani iznos u rasponu od tri do četiri hiljade eura.
Sve drugo, ističu advokati predstavlja povredu evropske konvencije o ljudskim pravima i Ustava Crne Gore, zbog čega sve češće pišu sudu u Strazburu.
Bonus video:
