Neki praznuju još od prošle srijede, neki nemaju pravo na praznike

"Iskustvo je vrlo poražavajuće, pogotovo u privatnom sektoru, u velikim trgovinskim lancima da nismo čak smjeli ni da dođemo do tih radnika, bukvalno nam je bio zabranjem pristup. U nekim anonimnim razgovorima, ne da nisu smjeli da pitaju da li će im biti dnevnice uvećane 150 odsto, nego su ispraćeni riječima "ako ti se ne radi, uzmi knjižicu i idi kući"
11 komentar(a)
praznici, Foto: Screenshot (YouTube)
praznici, Foto: Screenshot (YouTube)
Ažurirano: 03.05.2016. 17:50h

Je li bog dao da se spoje, pomislili su mnogi kada su saznali da će sastaviti praznične dane za Uskrs i Prvi maj.

Zaposleni su, dakle, ali oni u državnoj administraciji i javnim preduzećima, imali odmor od pet dana, od petka do srijede. Što odgovara uvriježenoj slici o tome kako uvijek koristimo priliku da što više dana provedemo neradno.

"Jeste utisak da negdje jesmo društvo koje voli da praznuje", kazao je Edin Koljenović, iz NVO Građanska alijansa.

"To je ostatak nekakve matrice koju smo povukli iz ranijih socijalističkih vremena kada su ovakvi praznici bili prilika za neke svojevrsne mini odmore", dodaje Slobodan Savović iz Unije slobodnih sindikata.

Građani uz osmjeh kažu - praznika nikada dosta, ali priznaju da bi trebalo više i bolje raditi.

"Volimo malo više u tome da uživamo, pa dobro, to je oduvijek bilo".

"Našli bi načina kako to da spojimo na više dana. Jeli to malo previše? Pa pravo da vam kažem, u komadu jeste, bolje bi bilo da se parcijalno napravi, po dva-tri dana".

"Pokušavamo da to što smo naučili da zadržimo, ali teško REZ Nema ni praznika, a nema ni slobode, a sloboda je važnija od svega".

Zaposleni u Crnoj Gori na ime državnih praznika imaju osam dana, dakle po dva dana za Novu godinu, 1. maj, Dan nezavisnosti 21. maj i Dan državnosti 13. jul. Zaposleni koji su vjernici imaju još pet dana na ime vjerskih praznika, dva za Badnji dan i Božić, još dva za Veliki petak i Vaskrs i jedan dan za slavu. Muslimani za vjerske praznike imaju šest slobodnih dana, a Jevreji četiri. Sve skupa, radnici zakonski u prosjeku imaju 13 neradnih dana godišnje, na čemu bi nam mogli pozavidjeti recimo u Srbiji i Bosni, gdje za praznovanje imaju 10 dana, dok u Hrvatskoj i Sloveniji imaju dan više od nas.

U Sindikatu kažu da su neki državni organi još više razvukli odmor.

"Neke firme su iskoristile, imamo i te podatke, da čak od srijede su pošle na te mini odmore. Kako od srijede? Pa obično se to radi na taj način da se ti dani ranije odrade, sada je pitanje kako se odrade, ko ih je odradio i da li je to samo odrađivanje na papiru", kaže Savović.

U praksi, sistem prenatrpane državne uprave odavno škripi.

"Problem efikasnosti javne uprave jeste veliki i on se mora rješavati jednim strukturnim i krupnim reformama", rekao je Koljenović iz Građanske alijanse.

Mnogim zaposlenima, nažalost, uskraćuje se pravo na praznovanje.To se prvenstveno odnosi na privatni sektor , prije svega trgovinu i ugostiteljstvo.

Dovoljno je samo pogledati koliko u doba praznika radi prodavnica, kafića ili butika.

"Iskustvo je vrlo poražavajuće, pogotovo u privatnom sektoru, u velikim trgovinskim lancima da nismo čak smjeli ni da dođemo do tih radnika, bukvalno nam je bio zabranjem pristup. U nekim anonimnim razgovorima, ne da nisu smjeli da pitaju da li će im biti dnevnice uvećane 150 odsto, nego su ispraćeni riječima "ako ti se ne radi, uzmi knjižicu i idi kući".

Inspekcija je manje više ćutala na sve to, iako smo im podnosili dokaze i prijave ko to krši zakon", kaže Savović.

Zato sindikalci pozivaju inspektore da rade svoj posao, a ne da čekaju prijave ugroženih radnika. Zaposlene u drzavnoj upravi vise bi mogao ugroziti holesterol kao posljedica bogate praznicne trpeze.

Ukoliko je praznik nedjelja, neradna su dva naredna dana, a ukoliko je drugi praznični dan nedjelja, neradni je prvi naredni dan.

Bonus video: